Povežite se s nama

U fokusu

Zašto nema spasilačke službe na Aquacityju? Tvrtka koja je odabrana nema dovoljno zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Potaknuti nedavnim tragičnim događajem utapanja 25-godišnjeg mladića na jezeru Motičnjak na neuređenom dijelu plaže u blizini kupališta Aquacity, provjerili smo zašto na varaždinskim kupalištima nema spasilačke službe.

Tragični događaj potaknuo je i raspravu na prošloj sjednici Gradskog vijeća, a zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković podsjetio je i da se na razini države više ne organizira škola plivanja.

– Vi znate da se ukinulo pravo obaveze da djeca u školi idu u školu plivanja, što je po meni apsolutno pogrešna odluka koja je donesena na razini države. Ali Grad Varaždin zato na tome radi, mi imamo školu plivanja za 1. i 2. razrede koja kreće na bazenima i ona je besplatna. Važno je da školarci idu na bazene i uče jer izgubljeni mladi život radi neznanja plivanja je velika tragedija – istaknuo je Marković.

O problematici vezanoj za rad spasilačke službe odgovorili su pak iz Gradskih bazena.

Odgovor koji smo dobili od ravnateljice Gradskih bazena Jelene Pavleković prenosimo u cijelosti.

U trenutku pisanja ovog odgovora spasilačka služba na Aquacityju nije aktivna, unatoč naporima uprave Javne ustanove „Gradski bazeni Varaždin“ koja Aquacityjem upravlja na temelju ugovora o zakupu sklopljenim s tvrtkom Aquacity d.o.o. u ožujku 2021. godine. Dakle, Ustanova je na području Aquacityja prisutna od prošle godine, tako da za vrijeme prije 2021. godine nemamo podatak jesu li spasilačke službe bile prisutne ili ne. Prošle godine na Aquacityju je postojala spasilačka služba u razdoblju aktivnosti aquaparka (kojeg je organizirala i imala u zakupu sama Ustanova) od 9. srpnja 2021. do 31. kolovoza 2021. Namjera i plan Ustanove je bio da spasilačka služba postoji i ove godine, no zbog objektivnih poteškoća, uz najbolju volju nije u tome uspjela.

Naime, Ustanova je dana 31. ožujka 2022. godine s vanjskom tvrtkom sklopila Ugovor o pružanju usluga spasilačke službe na kupalištima koji se odnosi na tri lokacije koje su u nadležnosti Javne ustanove „Gradski bazeni Varaždin“: sjedište Ustanove u Zagrebačkoj ulici, Gradsko kupalište na Dravi i Sportsko-rekreacijski centar „Aquacity“. Međutim, dolaskom ljetne sezone i povećane potrebe za uslugama spasilačke službe, tvrtka s kojom je sklopljen ugovor susrela se, nažalost, s problemom angažmana dovoljnog broja spasilaca na svim potrebnim lokacijama, te je došlo do problema s organizacijom spasilačke službe na Aquacityju zbog nedostatka licenciranih spasioca i njihove nemogućnosti angažiranja istih te u ovom trenutku nije u mogućnosti izvršiti svoju ugovornu obvezu. Svjesna potrebe za osiguravanjem sigurnosti kupača na svim lokacijama Ustanova nastoji osigurati spasilačku službu, no u tom je nastojanju suočena s jedne strane ugovornim odnosom kojeg u trenutku pisanja odgovora nastoji redefinirati i s druge strane, činjenicom da je broj osoba s licencom za spašavanje na vodi ograničen, tim više što je brojnim spasiocima s licencom tijekom ljeta privlačniji rad na moru te je iz tog razloga pronalaženje dovoljnog broja zainteresiranih spasilaca otežano. Ustanova zajedno s Gradom Varaždinom intenzivno traži mogućnost angažiranja drugih pravnih subjekata koji bi pružali takve usluge, ali takvih na tržištu ima tek mali broj.  Međutim čak i uz postojanje spasilačke službe na javnom kupalištu ne postoji garancija da se ne dogodi neki nesretan događaj.

Kao što ste i sami naveli, u Republici Hrvatskoj, nažalost, ne postoji zakonska obveza osiguravanja spasilaca na kupalištima. Pravilnik o sigurnosti na uređenim kupalištima bio je na snazi vrlo kratko vrijeme 2005. godine i nakon njegova stavljanja izvan snage novi propis nikad nije donesen. Unatoč tome, Gradski bazeni Varaždin su od otvaranja 2005. imali angažiranu spasilačku službu, što vlastite zaposlenike, što vanjske suradnike, te je ova trenutna situacija s trenutnom neaktivnošću spasilačke službe na Aquacityju, nažalost, splet okolnosti na koje Ustanova nije utjecala i čini značajne napore kako bi je u što kraćem roku razriješila.

Prema našem iskustvu, Gradsko društvo Crvenog križa u suradnji s Policijskom postajom Varaždin održava  akcije osvještavanja građana o sigurnosti na vodi. Dvije takve akcije su održane upravo prošloga tjedna, 30. lipnja 2022. na Gradsnom kupalištu na Dravi i 1. srpnja 2022. na Aquacityju pod nazivom „Nauči kodeks sigurnosti na vodi“ (https://www.gdck-varazdin.hr/program-sigurnost-vodi/). Nesporno je da su takve akcije hvalevrijedne i da je neizmjerno važna svijest građana o sigurnosnim mjerama i ponašanju na vodi. Nažalost, svjesni smo i da prisutnost spasilaca na kupalištu nije garancija sigurnosti kupača jer se nesreće, nažalost, mogu dogoditi u trenutku, a prirodni uvjeti i specifično okruženje jezera Motičnjak, u kojem postoje nagle razlike u dubini vode, podvodne struje, mulj na dnu i slično, pozivaju na dodatni oprez i svijest o opasnosti takvog okruženja.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje