Većinom glasovima županijskih vijećnika na današnjoj, 20. srpnja, šestoj po redu sjednici Županijske skupštine prihvaćen je prvi rebalans proračuna.
Njime je tako proračun sa 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Kao što je istaknuo župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zbog izazova s kojima se suočavamo posljednjih godina, kao što su epidemija koronavirusom, elementarne nepogode, rat u Ukrajini, rast cijena energenata i građevinskih materijala i radova – izradi ovogodišnjeg proračuna pristupano je oprezno, a sve s ciljem stvaranja prostora za moguće povećanjem sredstava kroz njegov rebalans.
– Najveći dio sredstava od 16 milijuna kuna namijenjen je našem zdravstvu, prije svega Općoj bolnici Varaždin kako bi se završio Objedinjeni hitni bolnički prijem i Dnevna bolnica. Domu zdravlja Varaždinske županije namjenjeno je 500.000,00 kuna, a isti toliki iznos dodijelit će se i Dmu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede incesticije u školstvu – pet milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj, odnsono Srednjoj školi „Arboretum Opeka“. Ujedno usvojene su i dvije točke dnevnog reda koje su odnose na zaduživanje tih dviju škola, svaka po deset milijuna kuna kako bi se centri mogli završiti. Očekujemo da će centar kompetentnosti u zdravstu pri Medicisnkoj školi biti završen na jesen ove godine, a u poljoprivredi u rujnu iduće godine – naglasio je župan Stričak nadovezavši se kako će 2,5 milijuna kuna biti namjenjeno i upravnom odjelu za poljoprivredu i zaštitu okoliša za subvencioniranje OPG-ova, te 2,5 milijuna kuna u područje gospodarstva, također za subvencije za poduzenike.
– Smatram da su ta četiri područja; zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo i poljoprivreda upravo ona područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o onim dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije – zaključio je župan.
Pred vijećnicima se našao i Program dodjele potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na području Varaždinske županije u 2022. godini.
Naime, Vlada RH donijela je Odluku o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuča na području nekoliko županija, među kojima je i Varaždinska, u ukupnom iznos zid 54 milijuna kuna, pri čemu je Ministarstvu poljoprivrede odobreno za štete u poljoprivredi iznos do 25 milijuna kuna. Od toga za našu županiju 5,2 milijuna kuna, odnosno oko 21 posto prijavljenih šteta.
– Možemo stoga reći da će obeštećenja biti u visini od 20 %što se tiče nasada i usjeva, a uz to još svi oštećeni mogu se prijaviti na mjeru Ministarstva poljoprivrede 5.2.1. i prijaviti štete na objektima – rekao je župan.
Vijećnici su podržali, između ostalog i Odluku o sufinanciranju Programa produženog boravka učenika u osnovnim školama kojima je osnivač Varaždinska županija. Njenim donošenjem želi se postići ravnopravni položaj učitelja zaposlenih u produženom boravku.
Tako će varaždinska županija za škole kojima je osnivač, a u kojima se provodi program produženog boravak osigurati plaće za srpanj i kolovoz čime bi se ostvarili uvjeti da svi učitelji koji rade u produženom boravku budu zaposleni na neodređeno vrijeme počevši od školske godine 2022/23.
Ujedno prema prihvaćenoj Odluci o stipendiranju učenika i studenata varaždinske županije svi učenici srednjih škola kao i studenti visokih učilišta moći će se javiti na natječaj za dodjelu stipendije, a dohodovni cenzus po članu kućanstva povisio bi se na 70% proračunske osnovice za učenike i studente slabijeg socio-ekonomskog statusa.
Nacrtom Odluke definirano je izravno dodjeljivanje stipendije neovisno o natječaju i kriterijima za dodjelu stipendija, kao i mogućnost odobravanja stipendije za učenike i studente s invaliditetom koji su podnijeli prijavu na natječaj, ali nisu ostvarili pravo na dodjelu stipendije. Vijećnici su jednoglasno prihvatili i Odluku o javnim priznanjima Varaždinske županije.
Tako je odlučeno da će se Nagrada za životno djelo (postumno) dodijeliti Marijanu Kostanjevcu, aktivnom članu društvene zajednice, dugogodišnjem načelniku Općine Vinica, hrvatskom branitelju u Domovinskom ratu, humanitarcu i čovjeku koji je neumoran u svom djelovanju, život i rad posvetio gospodarskom i društvenom razvoju Općine Vinica.
Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju kao pravnoj osobi dodijelit će se Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrženica, te vrhunskom sportašu, hrvatskom karate reprezentativcu Enesu Gariboviću. Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i svijetu dodijelit će se Lovačkoj udruzi „Fazan“, 5. bojnoj A brigade ZNG „Tigrovi“ i poznatom novinaru Martinu Lukavečkom.
Jednoglasno je, između ostalog, prihvaćen i prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o osnivanju trgovačkog društva BUKOTERMAL d.o.o., a vijećnici su prihvatili i sve ostale točke današnjeg dnevnog reda sjednice.
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).
Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.
– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.
– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).
Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.
Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.
Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?
To su ključne stvari – sve ostalo je magla.
Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
