Varaždinska tvrtka T&H Invest oglasila se o aktualnom žalbenom postupku u natječaju za balirani otpad na lokaciji Brezje, o čijem okončanju ovisi buduća sanacija deponija prepunog baliranog otpada.
U nastavku u cijelosti donosimo priopćenje T&H Investa:
Vezano uz aktualni žalbeni postupak u natječaju za balirani otpad na lokaciji Brezje, T&H Invest je morao podnijeti žalbu iz sljedećih razloga:
Naime, još 2014. godine, prilikom podjele društva te aktivnosti oko MBO tvornice, društvo CIOS Zagreb uključeno je u Ugovor o MBO obradi otpada iz 2010/2011.godine.
O istom je, unatrag više godina, službeno obaviješten Grad Varaždin, te posjeduje sve navedene Ugovore.
S obzirom na navedeno, kao i zbog ugovornih odnosa s društvom CIOS Zagreb, društvo T&H invest ne može samostalno, bez suglasnosti CIOS GRUPE donijeti odluke vezane uz spomenuti Ugovor o obradi otpada iz 2010/2011 godine.
CIOS GRUPA je zahtijevala tragom ugovornih prava podnošenje žalbe na navedeni natječaj.
Ukoliko bi Grad Varaždin mogao s CIOS-om postići određeni kompromis oko navedenog, T&H Invest je također spreman na kompromise kako bi se i taj jedini preostali odnos s Gradom Varaždinom konačno riješio.
T&H Invest je i ranije predlagao da se i za taj spor predloži nagodba, a Grad je bio stava da se isto pokusa riješiti u sklopu dogovora s CIOS GRUPOM i zajedno sa sporom za koncesiju za zbrinjavanje otpada koju je Grad dodijelio CIOS GRUPI.
U svakom slučaju društvo T&H Invest je stava da se i ovaj odnos s Gradom treba riješiti nagodbom, ali za to je potrebno postići tripartitni dogovor i s CIOS GRUPOM, za što vjerujemo da se može postići u narednom kraćem razdoblju kako bi se konačno krenulo s rješavanjem problema baliranog otpada.
UPRAVA DRUŠTVA T&H INVEST d.o.o.
Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.
Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.
No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.
Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.
Izvor: Danica
I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen
Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.
Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.
Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.
Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.
Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.
Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
