Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 %) i 2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %).

Pad broja stanovnika u Varaždinskoj županiji u 10 godina iznosi 9,36 %, a u Međimurju 7,52 %.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,2 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 % i Albanaca 0,36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. godine bio je 86.28 %, a na popisu 2021. ima ih 78.97 %, što je 7.3 % manje. U apsolutnim iznosima na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika, a deset godina kasnije ih je 3.057.735. Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17.3 % manje. Broj agnostika i skeptika porastao je.

Prema materinskom jeziku, 95,25 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 % ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 % ili 28.784.

Varaždinska županija

Zanimljivo je pogledati podatke po županijama.

Prema popisu iz 2021. godinu Varaždinskoj županiji živjelo je 159.487 stanovnika, a njih 97,18 % izjasnili su se Hrvati. Drugi po narodnosti su Romi te ih ima 1101, odnosno 0,69 %, a treći Srbi s 0,3 %, odnosno 472-oje ljudi. Namjerno smo u ovom nabrajanju izostavili rubriku “nepoznato”.

U Varaždinskoj županiji 82,01 % ljudi se izjasnilo da su katolici, ostalih kršćana je 8,78 %, čak 1,3 % ljudi se nije izjasnilo o vjeri. Da nisu vjernici ili su atesti napisalo je 3 % stanovnika Varaždinske županije.

Za 97,66 % žitelja Varaždinske županije materinski jezik je hrvatski. Drugi po učestalosti je romanski jezik i to za 0,67 % stanovnika Varaždinske županije.

Prema popisu iz 2011. godine u Varaždinskoj je županiji bilo 94,08 % katolika, a u Međimurskoj 94,07 %. To znači da je prema metodologiji DZS-a pri popisu 2021. godine broj katolika jako pao. To je pad od 12 % u Varaždinskoj županiji i 16 % u Međimurju.

Međimurje

Od 105.250 stanovnika Međimurske županije njih 95.069, odnosno 90,33 %, izjasnili su se kao Hrvati. Čak 6954 izjasnilo se da su Romi, a to je 6,61 % stanovnika Međimurske županije. Treća nacionalnost u Međimurju su Slovenci, kojih je 0,39 %.

Kao katolici izjasnilo se 77,76 % stanovnika Međimurja, ostalih kršćana je 11,56 %, a na one koji nisu vjernici ili su ateisti otpada 3,25 %.

Hrvatski jezik materinski je za 90,79 % stanovnika Međimurske županije, a romski za njih 6,57 %.

Krivo zbrajanje?

Podaci o broju katolika u Hrvatskoj, koji su objavljeni u popisu stanovništva, pogrešni su, tvrde neki medijski portali i novinari. Točnije, veliki broj katolika u našoj zemlji završio je u rubrici “ostali kršćani”. Smtraju da je kriv obrazac popisa stanovništva, koji je za izjašnjavanje o vjeroispovijesti najprije pitao o vjeroispovijesti, a zatim pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među “ostalim kršćanima”. U javnost su izašli podaci Državnog zavoda za statistiku da je broj katolika pao za 7,31 % od prošloga popisa 2011., a da se istodobno broj povećao broj “ostalih kršćana” za 1342,5 % od prošloga popisa.

– Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, želimo naglasiti da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda. Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.- naglasili su iz DZS-a te odbacili navode o “kompromitiranosti” podataka popisa 2021. Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila – piše dnevnik.hr

Ipak, ravnateljica DZS-a Lidija Brković, najavio je glasnogovornik Vlade Marko Milić, uskoro će uživo objasniti kojom je metodologijom proveden Popis stanovništva te kako je došlo do nelogičnosti.