Povežite se s nama

U fokusu

Sezona grijanja: cijena drvenih peleta dosegla je vrhunac, pojeftinjenje možemo očekivati tek u veljači

Objavljeno:

- dana

Prije desetak godina na tržištu su se pojavile peći za pelete. Ljudi kao ljudi, uvijek su vrlo sumnjičavi prema novim stvarima. No, s godinama sve je više njih prelazilo na grijanje s obnovljivim izvorima energije.

Prema zadnjem popisu stanovništva u Hrvatskoj se nešto manje od 2 % ljudi grije na pelete. U zadnjih pet godina cijena vrećice drvenih peleta, koja ima oko 15 kilograma, nije znatno varirala.

Cijene otišle u nebo

Prošle godine ujesen ili ljeti mogli ste vrećicu nabaviti po cijeni od 22 do 35 kuna, naravno ovisno o kvaliteti peleta.

– Već šest godina grijem se na drveni pelet. Pelete sam gotovo uvijek kupovao od jednog proizvođača iz Varaždinske županije. U početku je vrećica bila 18 kuna, pa je cijena lagano rasla na 20, pa 22 kune, da bi prošle godine plaćao 25 kuna vreću peleta. No, ove godine cijene su podivljale. Sada kod tog istog proizvođača vrećicu peleta plaćam 50 kuna – rekao je Varaždinac (podaci poznati redakciji).

Naš čitatelj grije stambeni prostor od oko 110 metara četvornih. Sustav centralnog grijanja povezan je na noviju, sofisticiranu peć na pelete koja ima iskoristivost čak 90 %. To naravno ovisi i o samoj kvaliteti peleta, postavkama peći te čistoći uređaja.

Njemu je za cijelu sezonu grijanja potrebno oko 180 vrećica peleta, što je 2700 kilograma. Prošle sezone grijanja on je tih 180 vrećica platio 4500 kuna, no ove sezone, s obzirom na cijene, platit će 9000 kuna!

– Katastrofa, to je povećanje za 100 %. Na kraju ispada da je ekološki prihvatljivije grijanje mnogo skuplje od grijanja na plin – dodao je Varaždinac koji nema alternativu što se tiče grijanja.

– Možeš ti u nekom prijelaznom razdoblju dogrijati prostor, naprimjer električnim radijatorima, no to nije to. Prostor se znatno brže rashladi, a i automatski su ti račun za električnu energiju viši. No, što je tu je. Sve je u redu kad imaš i možeš platiti tu cijenu peleta – ističe Varaždinac koji drži da cijene peleta nisu nimalo realne, bez obzira što su proizvođačima znatno veći računi za struju.

Skuplja struja

– Nije struja jedina komponenta proizvoda. Ako netko ima svoju piljevinu od koje radi pelete, ne može cijena biti takva. Po meni, s obzirom na sve, realna cijena vrećice od 15 kilograma bi bila oko 42 kune za proizvođača koji direktno prodaje potrošačima, a ne trgovačkim lancima – istaknuo je Varaždinac.

Za koju cijenu drvene pelete prodaje, pitali su Marija Katalenića, vlasnika tvrtke KM Produkt iz Donjeg Poljane koja se bavi proizvodnjom drvenih peleta. Njegova tvrtka mjesečno proizvede od 30 do 50 tona peleta.

– Cijena vrećice peleta kod nas je trenutno 45 kuna. Sastav mojih peleta je 80 % bukva i 20 % ostalo drvo. A zašto su peleti toliko poskupjeli? Zato jer, a to vam mogu i pokazati, mi je mjesečna rata struje s 5000 kuna porasla na 19.000 kuna. Druga stvar je da je cijena sirovine, odnosno piljevine, također porasla za 100 %. Pproblem je da cijenu sirovine diktiraju veliki proizvođači peleta i mi smo jednostavno prisiljeni kupovati je po toj cijeni. Druga stvar je ako imate svoju pilanu, pa u pelete stavljate otpad s drvene građe. Imao sam i ja pilanu, no sad je “ne vrtim”, već prodajem samo pelete – ističe Mario Katalenić.

Inače, veliki proizvođači koji diktiraju cijenu sirovine, snabdijevaju uglavnom inozemno tržište.

Veliki vs. mali

– To je tako. Veliki proizvođači peleta uglavnom gotovo sve što proizvedu izvoze u Austriju, Italiju i Njemačku. Što je sasvim legitimno jer naravno, tako zarađujete više. Mi mali proizvođači, a nas je u Varaždinskoj županiji troje, snabdijevamo Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju. Mi smo s ovim cijenama na rubu rentabilnosti – ističe Katalenić.

Što se tiče trgovačkih centara cijena vrećice peleta je od 65 do 75 kuna. No, primjećuje se da se ljudi baš ne “grabaju” za pelete po tim cijenama. Na te cijene, koje su takve zbog trgovačke marže, sigurno je utjecalo i to što pelete ne možete uvesti iz Srbije i Bosne i Hercegovine, jer je tamo do kraja listopada zabranjen izvoz peleta te određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drva.

– Cijene peleta su porasle u prosjeku za duplo u odnosu na stanje prije godinu dana. Naravno, treba uspoređivati istu vrstu peleta, za usporedivo razdoblje. Cijena certificiranog peleta u klasi EN plus A1 sa uključenim PDV-om, iznosio je prošle godine oko 34 kune za vrećicu od 15 kg. Što se tiče peleta iz Srbije i BiH, oni uglavnom proizvode pelet u klasi EN plus A2, niže kvalitete ali i niže cijene. No, cijene peleta u BiH, Srbiji i Hrvatskoj su vrlo slične te nije realno očekivati nižu cijenu uvoznog peleta – komentirao je situaciju Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije.

On vjeruje da je cijena peleta u Hrvatskoj dosegnula vrhunac.

– Smatram da je cijena dosegnula svoj vrhunac te ne očekujem dalji rast. Pad cijena je realno očekivati u veljači, naravno ovisno o zimskim čudima. Cijene će ovisiti kao i do sada o cijeni plina te odnosima ponude i potražnje – zaključio je Ivić Pašalić.

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje