Povežite se s nama

Život i društvo

Moždani udar treći je uzrok smrti u Hrvatskoj, znate li prepoznati simptome?

Objavljeno:

- dana

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada objavio je HZJZ:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Moždani udar u brojkama

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Moždani udar u Hrvatskoj

U 2021. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5 011 osoba, odnosno 8 % svih ukupno umrlih, čime je moždani udar na trećem mjestu uzroka smrti. Ako gledamo po spolu, moždani udar nalazi se na trećem mjestu uzroka smrti i u muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca) i u žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Od moždanog udara umrlo je 2063 muškaraca i 2948 žena.

Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 55% (od 287/100.000 u 2002.g. na 129/100.000 u 2019.g.).

Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.

Život i društvo

Na 1. svibnja varaždinski će policajci posebno motriti mopediste i motocikliste

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske provest će u srijedu, 1. svibnja, u vremenu od 12 do 20 sati, operativnu akciju „Mopedisti i motociklisti“ s ciljem utvrđivanja prekršaja od strane ove skupine sudionika u prometu te prekršaja drugih sudionika u prometu, kojima se ugrožava sigurnost mopedista i motociklista.

Akcija će se provoditi na cijelom području Varaždinske županije, ovisno o mjestima i vremenima događanja prometnih nesreća, prvenstveno onih s najtežim posljedicama, a kontrola prekršaja provodit će se na mjestima gdje je zabilježeno učestalo činjenje istih, javila je policija.

Nastavite čitati

Život i društvo

Ožujak je na varaždinskom području bio iznadprosječno kišan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U većini Hrvatske je tijekom ožujka zabilježeno više oborine u odnosu na prosjek, a u Zadru je ožujak 2024. bio najkišovitiji u povijesti mjerenja na toj postaji. Samo je u istočnim predjelima količina oborine bila manja od prosjeka za ožujak, ukazuju najnoviji podaci DHMZ-a.

Prema raspodjeli percentila u ožujku 2024. godine ožujak je bio ekstremno kišan u Zadru, vrlo kišan u dijelu srednje Dalmacije (Split, Šibenik), središnje Istre (Pazin) i sjeverne Hrvatske (Varaždin i Zagreb).

Kišne prilike prevladale su u gorju (Parg, Zavižan, Gospić) te zapadnim predjelima kontinentalne Hrvatske, a u Slavoniji je bilo sušno.

Normalne količine oborine zabilježene su u središnjem dijelu kontinentalne unutrašnjosti, dijelu sjevernog primorja (Senj, Rijeka) te krajnjem jugu (Dubrovnik).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje