Povežite se s nama

Život i društvo

Grad Ludbreg i susjedne općine prijavljuju projekt koji će revolucionirati javni prijevoz

Objavljeno:

- dana

Bit je integriranog prijevoza, objašnjavaju iz Grada Ludbrega, da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cjelokupnog putovanja.

U planu je nabavka i novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja da se dodatno aktiviraju dvije skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti.

– Projekt je to o kojem već dugo pričamo i sad su gotove sve predradnje za prijavu projekta na neki od natječaja. Kad smo probali razgovarati sa susjednim općinama koji bi nam bio najvažniji zajednički projekt došli smo do zaključka da bi to bio projekt javnog prijevoza. Poklopilo se to taman sa željom Grada Ludbrega da pokuša napraviti mali prijevozni sustav. Tako smo se odlučili zajedno sa susjednim općinama baviti ovim problemom, našli smo projektante, izradili sve one studije koje sustav zahtjeva od nas, napravili smo istovremeno i plan linija koje bi mogle povezati cijelu bivšu općinu Ludbreg, izračunali vozne redove, predvidjeli sve situacije i sve to integrirali sa željezničkim prijevozom – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić i dodaje kako su se u međuvremenu promijenile brojne stvari u pogledu zelene energije pa se umjesto uzimavši u obzir kalkulaciju klasičnih autobusa, krenulo prema električnim, odnosno autobusima na vodik.

Imali su i završnu prezentaciju zamišljenoga.

– Predstavljeni su električni autobusi kapaciteta do 50 ljudi koji bi mogli cirkulirati po našem području i negdje u prosincu, prije Božića ćemo u Ludbregu probno predstaviti autobus koji će proći svih pet linija koje su predviđene ovim projektom. Želja nam je da pokažemo našim građanima ideju koju smo razvili i koju smo spremni implementirati čim se pojavi neki od natječaja. Ono što je zanimljivo iz te naše studije je da taj naš javni prijevoz funkcionira od ranoga jutra, dakle od 4:30 ujutro pa do ponoći, za punu funkcionalnost trebalo bi nam deset autobusa kako bismo kroz te linije povezali sva naselja bivše općine Ludbreg u jednu smislenu cjelinu – objašnjava gradonačelnik.

Sve linije prolaze kroz željeznički kolodvor, odnosno centar grada, pokraj Doma zdravlja i povezuju sva naselja međusobno.

-Kad smo došli do kalkulacije za električne autobuse cijena cjelokupnog postavljanja sustava je tridesetak milijuna kuna, a ukoliko bi se išlo na klasične dizelske autobuse cijena bi bila čak triput manja međutim to je priča koja pripada prošlosti i koju nitko više ne sufinancira. Naša država ne promišlja na kvalitetan način javni prijevoz, svjedoci smo da je u posljednjih dvadesetak godina javni prijevoz potpuno uništen pogotovo na sjeveru zemlje. Danas nažalost ne možete doći iz Malog Bukovca do Ludbrega, možda jednom dnevno, a i to zahvaljujući prijevozu nužnom za školu. Dvije skupine naše populacije potpuno su zarobljene, odnosno ovisne o djeci, roditeljima, nekome da ih stalno prevozi. To su učenici koji imaju svoje sadržaje i nakon nastave, a na koje ne mogu doći jer nemaju prijevoz. Druga skupina su umirovljenici koji nisu u mogućnosti putovati, družiti se, obavljati zdravstvene, kulturne, socijalne ili druge potrebe zato jer stalno moraju čekati nekoga da ih nekamo preveze. Izračunali smo zapravo da bi taj javni prijevoz koristilo minimalno 500 ljudi dnevno s tim da računamo da u cijelu tu priču nismo ubrojili učenike osnovnih škola i nismo mogli računati u punom obimu na gospodarstvo i industriju jer ne znamo kako će se stvari odvijati – pojašnjava gradonačelnik i dodaje kako potencijala ima da bi se oko 2000 ljudi dnevno moglo prevoziti javnim prijevozom.

To bi dalo rentabilnost i održivost samoga sustava.

– Mi smo kao jedan mali grad odlučili uložiti dosta novaca u sve te projekte međutim država nas ne prepoznaje. Država je prepoznala 11 gradova u Hrvatskoj koje financira izdašno obnavljanjem javnog prijevoza, prijevoznog parka, kupovanjem autobusa u stopostotnim iznosima. Među tim gradovima nije Ludbreg, kao da se ovdje ili u Prelogu, Đurđevcu, Koprivnici, Čakovcu ljudi ne voze. Tu ponovo dolazimo do situacije da se nas na sjeveru potpuno zaobilazi. Istovremeno to je prostor koji stvara najveće društvene dobiti, a natrag dobiva najmanje jer se naše potrebe ne prepoznaju. Investira se u krajeve koji puno manje novca vraćaju u proračun. Pripremamo se sada za jedan natječaj koji će uskoro biti otvoren. Nadamo se da ćemo biti prepoznati, da nećemo naići na neke zapreke koje su nerazumljive današnjem čovjeku i da ćemo uspjeti ovaj projekt progurati jer za potpuno funkcionalan sustav nam treba deset autobusa kako bi primjerice iz Malog Bukovca prema Ludbregu imali 17 polazaka dnevno – kaže gradonačelnik.

Veća mobilnost

U tih 17 polazaka, ističu idejni začetnici projekta, predviđene su opcije koje zadovoljavaju potrebe radnika koji dolaze na posao, školske djece, osobe koje posjećuju doktore, ali i sve one druge aktivnosti izvan radnog vremena.

– Sustav je posve primjeren razvijenim sustavima Danske, Švedske, Nizozemske, Njemačke i tu nam je najveći problem željeznica koja ima relativno malo polazaka i prema Varaždinu i prema Koprivnici, ali smo prihvatili činjenicu kakva je. Ovim bismo zapravo ubrzali sve ono što se je već trebalo dogoditi. Država je već trebala izraditi županijske strategije, već su se trebali razviti županijski sustavi integriranog prijevoza. Ukoliko želimo sačuvati stanovništvo u susjednim općinama javni prijevoz je zapravo najvažniji od svih projekata koji možemo ponuditi ovaj čas našem kraju – kaže gradonačelnik.

Ovim projektom stanovnicima bi se omogućila jedna veća pokretljivost, puno više susretanja i puno više potrošnje za sve one uslužne obrte koji rade na našem području jer to je sve jedna povezana cjelina i povezana priča.

-Nadam se da ćemo valjda uspjeti otvoriti vrata natječaja koji će se vrlo brzo objaviti. Činjenica je da već danas u Europi u gradovima živi više od 70 posto stanovništva, da u urbanim središtima koja imaju dobar promet taj broj je puno manji zato što ljudi mogu ostati u svojim ruralnim krajevima i bez nekog velikog problema javnim prijevozom dosegnuti do standarda kojega imaju i stanovnici koji žive u centru grada. To je ono za što se mi borimo, da naš ruralni prostor preživi, da nam ljudi iz Dubovice ne moraju kupovati stan u Ludbregu ili Varaždinu kako bi imali standard kao ljudi koji u tim gradovima žive već da kroz javni prijevoz mogu jednako u tome uživati. Ne bih volio da nam se dogodi priča kao ono s dječjim vrtićima koji su izgrađeni u ruralnim krajevima puno prekasno i sad u njima nažalost nema tko boraviti zato jer smo kao država zakasnili i nismo se pobrinuli o našim ljudima kad je trebalo. Specifičnost ovoga dijela je da je to ruralni i industrijski kraj i tu činjenicu treba prihvatiti i podržati ju – zaključuje ludbreški gradonačelnik.

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje