Povežite se s nama

Život i društvo

Tekstilna industrija – dijelove i opremu sve je teže nabaviti, cijene rastu, a radne snage nedostaje

FOTO: IVAN AGNEZOVIĆ

Objavljeno:

- dana

U izložbenom prostoru Restorana “Fontana” Crnković u Varaždinu od 22. do 24. studenoga 2022. godine održana je izložba strojeva, automata za šivanje i strojni vez te kompletnog asortimana prateće opreme za tekstilnu i kožnu industriju.

Izložbu je organizirala varaždinska tvrtka Manateks, a bila je namijenjena prvenstveno za upoznavanje novih tehnologija s naglaskom na približavanje automatizacije i implementiranje industrijske norme 4.0 u proizvodne procese u tekstilnoj i kožnoj industriji.

O čemu je točno riječ, razgovarali smo s direktorom tvrtke Manateks Zoranom Fotakom. Direktor je otkrio da su na izložbi bile zastupljene tvrtke i tehničko osoblje uglavnom iz Njemačke, Austrije i Italije, a surađuju i s tvrtkama iz Japana. U Varaždinu su se tako predstavili Veit-Group, Pfaff, Durkopp, Brother, Typical, Ascolite, Strobel, Japsew, Pegasus, Orox, Amann, Schmetz, Textilia Solingen, Trecolan, Kufner, BWF, Topp Textil, Anker, DOT ploteri, Cart-Conf, Hydroma-Röchling, Wendler, Fortuna, Camoga, Comelz, proizvođači flizelina za štik i mnoga druga poduzeća.

Industrijska norma 4.0

– Manateks postoji već 31 godinu. Ovu izložbu uspjeli smo realizirati nakon 15 godina u suradnji s našim poslovnim partnerima koji su nam izašli ususret s pomoći oko izložbe i svih pitanja koja se nameću u ovoj industriji – rekao je direktor Zoran Fotak, istaknuvši pozitivnu stranu s kojom se susreće tekstilna industrija.

Naime, riječ je o industrijskoj revoluciji četvrte generacije, pri čemu se sve više posla odrađuje s računala, što je i bilo prezentirano u Varaždinu.

– Pojednostavljeno, to znači da se opremom može upravljati neovisno, odnosno indirektno. Svi zadani parametri definiraju se unaprijed i šalju putem žičane ili bežične veze direktno na stroj, a za pokretanje i/ili nadzor dovoljno je posluživanje stroja i nadzor operatera – ispričao je Fotak.

Promjenjiva cijena

No, direktor Manateksa dodaje da su ovdje došli ljudi koji ne traže samo informacije, već se u svom poslovanju susreću i s određenim problemima kao što su pomanjkanje elemenata i poskupljenja.

– Dakle, ljudi su kupili strojeve i dogodilo se pomanjkanje elektroničkih elemenata, ne možeš dobiti rezervne dijelove na vrijeme. Svaki stroj je u liniji proizvodnje i ako jedan stoji, to je problem, sve mora funkcionirati kao švicarski sat. Problemi u proizvodnji morali bi se rješavati odmah, a ne nakon nekoliko dana. U pitanju su mašine koje imaju vrijednost i više tisuća eura, a za koje su rezervni dijelovi dolazili iz Kine i drugih dijelova svijeta. Transport je strašno poskupio, primjerice jedan kontejner, koji je prije koštao 4000 dolara, sada je 20.000 dolara. To automatski povećava cijenu rezervnih dijelova, plus rok isporuke i tu onda nastaju problemi. I o tome se ovdje, među ostalim, raspravljalo – objasnio je.

Što se još tiče nabave rezervnih dijelova, navodi, za svaku isporuku mora se slati upit za cijenu koja pak ovisi o materijalima koji su u proizvodu i podložna je promjenama na tjednoj bazi.

– Primjerice, u koncu je dosta poliestera, u elektroničkim elementima ima aluminija, bakra, zlata i platine, u drugim rezervnim dijelovima ima plastike, u trećima ima metala kojima se također mijenja cijena… Kako se kreće cijena na burzi u svijetu, tako se mijenja i cijena tih materijala. Samim time nema dugoročnih ponuda, odnosno realizacija – ističe direktor.

Osim toga, kao u ostalim granama gospodarstva, i ovdje su problem energenti. Konkretno u tekstilnoj industriji tvrtke koriste paru, pogotovo one koje se bave peglanjem, uz, naravno, potrošnju električne energije ili nekog drugog energenta.

– Neki su prelazili na mazut, neki koriste plin, no više nije garancija da će i tog energenta biti dovoljno. Kažu i za dizel da je pitanje što će se s njime dogoditi u veljači ili ožujku. Zato je puno njih prešlo na male kotlove na struju koji imaju priključak za dva radna mjesta, dva glačala, i to je mobilno, na tome se sad sve bazira – konstatirao je direktor Manateksa.

Seljenje proizvodnje

U tekstilnoj industriji je danas dosta teška situacija, govori dalje Fotak. Puno naših tvrtki radi za strane tvrtke koje drže određenu cijenu proizvoda i rada, a ta cijena ne prati ostale troškove. To za sobom povlači i problem radne snage.

– Oni imaju cijenu i iznad toga ne žele čuti. Naša Vlada odredila je koliko mora biti minimalna plaća, svojim radnicima moraš dati zagarantirani osnovni dohodak i cijena energenata je otišla gore, a stranci tebi nisu digli ni jedan cent za tvoj rad. Posla i potražnje ima i sad se sva proizvodnja seli prema Bosni. U Bosni se događa situacija slična kao kod nas, traže veće minimalne plaće pa je dosta proizvodnje otišlo u Makedoniju i na jug Srbije. Brojne proizvodnje otišle su ondje, gdje još ima radne snage i gdje se plaće još mogu koliko-toliko uskladiti da se ostvari profit – rekao je naš sugovornik i dodao da naši ljudi odlaze van, a ovdje dolazi radna snaga iz Nepala, Šri Lanke i slično.

Uvozna radna snaga nije najsretnije rješenje jer je njihov mentalitet rada drukčiji, ističe.

– Njima treba najmanje šest mjeseci do godine dana da uđu u te norme, procese, da shvate način rada. Oni, recimo, rade cijeli dan i još ne mogu postići 100 % norme, a mora dobiti minimalnu plaću, stan s plaćenim režijama i topli obrok te kada to sve zbrojiš, dođeš na jednu pristojnu plaću. Sada sve ovisi o tome što će biti kada uđemo u Schengen, bojimo se da se ne bi dogodilo kao u Sloveniji. Jer svaka tekstilna industrija seli se sve južnije, za jeftinom radnom snagom. Većinski vlasnici svih tih poslova su stranci i dosta toga kod nas ovisi o njima, a oni samo idu za profitom – zaključio je Fotak te, usporedbe radi, napomenuo da obućarska industrija stoji puno bolje od tekstilne jer se puno više ulaže u industriju četvrte generacije, u automatizaciju i modernizaciju, za što su dobar primjer neke tvrtke u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.

– Bit će dobro dok će tu biti ljudi, ali kad ne bude osobnih dohodaka koji bi zadovoljavali ljude, bit će migracija. Cijene svega su otišle gore, a plaće u tekstilnoj industriji stoje, a kolika je inflacija? – pita se direktor Fotak.

Život i društvo

Na hitnoj sjednici varaždinskog Gradskog vijeća prihvaćene ponude za zakup zemljišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U četvrtak je održana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina koja je sazvana po hitnom postupku.

Prema riječima zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića razlog hitnosti je da bi poljoprivrednici koji su dali ponude za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na području Grada Varaždina mogli na vrijeme krenuti u ovogodišnju sjetvu.

Na sjednici je prisustvovalo 16 vijećnika koji su na kraju većinom glasova izglasali odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta. Donošenje odluke na Gradskom vijeću je preduvjet za sklapanje ugovora o zakupu i uvođenja zakupaca u posjed.

Javnim natječajem bilo je obuhvaćeno 16 katastarskih čestica koje se daju u zakup na rok od 15 godina i 40 katastarskih čestica koje se daju u zakup na rok od 5 godina.

Nastavite čitati

Život i društvo

Sve nedjelje, praznici i blagdani do kraja 2024. u Ludbregu proglašeni javnim manifestacijama i sajamskim danima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Ludbreg donio je Zaključak da će sve nedjelje do kraja godine, kao i blagdani  te praznici biti takozvani sajamski dani.

-U svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti i povećanja obujma turističke ponude Grad Ludbreg i Turistička zajednica područja Centar svijeta provode različite aktivnosti na proširenju kulturno-turističke ponude. Tako se sve nedjelje  u razdoblju od 1. svibnja 2024. do 31. prosinca 2024. godine proglašavaju danima javnih manifestacija i sajamskim danima na području Grada Ludbrega – objavili su u Gradu Ludbregu.

Pojedine aktivnosti i programi odvijat će se i u dane praznika ili neradnih dana te se, pored nedjelja, u toku godine danima javnih manifestacija i sajamskim danima proglašavaju ovi dani: 30. 05. 2024. – Dan državnosti i Tijelovo – četvrtak, 22. 06. 2024. – Dan antifašističke borbe – subota, 5. 08. 2024. – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja-ponedjeljak, 15. 08. 2024. – Velika Gospa – četvrtak, 1. 11. 2024. – Dan svih svetih – petak, 18. 11. 2024. – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – ponedjeljak i 26. 12. 2024. – Sveti Stjepan – četvrtak.

-Prigodna prodaja na kioscima, štandovima i slično, kao sastavni dio javnih i sajamskih manifestacija  može započeti najranije u 6:00 sati i završiti  najkasnije do 22:00 sata, a u dane manifestacije „Ludbreška Sveta Nedjelja“ može započeti najranije u 6:00 sati i završiti najkasnije do 24:00 sati – kažu u Gradu Ludbregu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje