Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj u utorak je u palači Patačić održao prijem za književnike s područja Grada Varaždina i Varaždinske županije koji su u 2022. godini za svoj doprinos umjetničkom stvaralaštvu nagrađeni najprestižnijim književnim nagradama: Denis Peričić, Tomislav Ribić, Lidija Deduš, Filip Svetec, Darko Foder i Ivan Goran Žunar.
Prijemu su prisustvovali i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić, voditeljica odsjeka za kulturu Lucija Dugandžić te ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović“ Mario Šoštarić.
– Ovim prijemom htio sam vam zahvaliti na vašem radu i u ime Grada Varaždina dati na važnosti vašim jedinstvenim djelima – rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
Dodao je kako Varaždin zaista obiluje kvalitetnim književnicima i pjesnicima:
„Protekle godine svi ste osvojili značajne nagrade i volio bih da znate da od nas imate podršku za daljnji rad. Nadam se da će Grad uskoro imati i proračun i da ćemo vam moći i u financijskom smislu pomoći s vašim književnim ostvarenjima. Varaždin je grad kulture, književnost je utkana u kulturu našeg grada. Danas na prijemu imamo izuzetne književnike i Varaždin se ima čime ponositi.“
Nagrađeni autori uz Grad Varaždin imaju podršku i od Gradske knjižnice koja ih redovito prati u njihovom radu te promovira njihova djela.
Tomislav Ribić dosad je osvojio 50 različitih književnih nagrada, a samo prošle godine nagradu Zvonko Milković 2022. za najbolju knjigu pjesama s intimističkom i/ili zavičajnom tematikom za zbirku poezije „Dve rali zmeržnjenoga jognja“, nagradu Janko Polić Kamov za najbolju knjigu godine 2022. za zbirku poezije“ Dve rali zmeržnjenoga jognja“ te nagradu Tea Benčić Rimay za najuspješniju neobjavljenu zbirku pjesama u prozi (zbirka Koordinate straha/Dijagrami nestajanja).
Profesionalni književnik Denis Peričić 2022. godine primio je 100. književnu nagradu, i to nagradu Goethe instituta. Iste je godine objavio roman „San o Križaniću“ i zbirku pjesama „Pandemonija“. Zbirka pjesama u prozi „105 godina samoće“ u 2022. prevedena je na češki jezik i na jesen bila predstavljena u Havličkovu Brodu. Ta je zbirka još u rukopisnoj verziji dobila nagradu „Pansionska baština“, a ukoričeno izdanje ušlo je 2022. godine u finale nagrada „Janko Polić Kamov“ i „Branko Šimić“.
Darko Foder dobitnik je prestižne književne nagrade „Katarina Patačić“ za najbolju kajkavsku knjigu. Objavio je slikovnicu „Betežni zdravoga nosi“, a za zbirku haiku pjesama „Cvjetovi sreće – Ruaže sreče“ dobio je književno nagradu „Katarina Patačić”. Hrvatski sabor kulture njegovu je pjesmu nagradio plaketom Pavlek Miškina za dijalektalno pjesništvo.
Ivan Goran Žunar dobitnik je književne nagrade Mladi Krleža 2023. za pjesnički rukopis/zbirku „Zrenje“. Radi se o nagradi za neobjavljene rukopise mladih autora do 35 godina iz Varaždinske i Međimurske županije.
Lidija Deduš dobitnica je nagrade zagrebačkog HNK za najbolji dramski tekst „Drvene ptice“. Autorica je tri zbirke poezije, piše i objavljuje poeziju i kratku prozu u Hrvatskoj i regiji, a radovi su joj prevedeni na strane jezike.
Filip Svetec za svoj je prvijenac, zbirku priča „Putevima krijesnica“ također primio književnu nagradu Mladi Krleža 2022.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
