Povežite se s nama

U fokusu

Da sutra počne, izgradnja RCGO Piškornica trajala bi skoro 4 godine, a stoji više od 88 milijuna eura

Objavljeno:

- dana

Ovih dana napokon je donesena Odluka o odabiru ponude za projektiranje i izgradnju RCGO Piškornica.

Naime, nakon provedenog postupka pregleda i ocjena ponuda u postupku javne nabave Usluge projektiranja i izvođenja radova na izgradnji RCGO Piškornica, donesena je Odluka o odabiru ponude ZAJEDNICE PONUDITELJA: KOSTAK komunalno in gradbeno podjetje d.d. iz Krškog, Republika Slovenija, i KOSTAK-GRADITELJSTVO TEHNOLOGIJA SIROVINE d.o.o. iz Zagreba.

I to po cijeni od 88.910.270,74 EUR bez PDV-a, (669.894.434,92 HRK). Na ovu Odluku stoji pravo na žalbu drugog ponuditelja, a u slučaju podnošenja iste, o njenoj osnovanosti odlučivat će DKOM.

Po okončanju eventualnog žalbenog postupka, a u slučaju potvrde ove Odluke, pristupiti će se potpisu ugovora s odabranim ponuditeljem. Rok izvršenja ugovora je 44 mjeseca.

Da podsjetimo, ponude su predala 2 gospodarska subjekta:

1. HELECTOR S.A., Athens (cijena ponude bez PDV-a: 820.579.056,90 kn)

2. Zajednica ponuditelja: KOSTAK komunalno in gradbeno podjetje d.d., Krško i KOSTAK – graditeljstvo tehnologija sirovine, Zagreb (cijena ponude bez PDV-a: 669.894.434,92 kn)

–  Donošenju ove Odluke prethodili su sastanci Uprave i osnivača trgovačkog društva Piškornica s predstavnicima nadležnog Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nakon kojih je od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zaprimljen dopis ministra Davora Filipovića u kojem je potvrđeno da će se osigurati dodatna sredstava za sufinanciranje projekta u punom iznosu. U istom dopisu navedeno je da će se i u novom operativnom/financijskom programu 2023.-2028. godina zadržati omjer sudjelovanja u troškovima projekta kao i do sada, dakle do 90% iznosa biti će financirano iz EU i nacionalnih izvora, a do 10% iz vlastitih sredstava društva Piškornica – ističu u ovoj tbrtki.

Dodajmo da je zbog povećanja vrijednosti investicije započeta revizija Studije izvedivosti projekta, što je preduvjet za osiguranje financiranja projekta EU sredstvima u novom programskom/financijskom razdoblju.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje