Na pašnjacima i travnjacima Črešnjeva može se vidjeti škotsko visinsko govedo
Škotsko visinsko govedo koje se nekada moglo vidjeti samo na fotografijama, unazad nekoliko godina krasi pašnjake i travnjake u mjestu...
Život i društvo
FOTO Varaždinac Krunoslav Gajšek trčao je i trčat će za prognane Saharce: Africi se uvijek vraćate
– Kad jednom odete u Afriku, njoj se uvijek vraćate. Ta prašina koja vam je konstantno u nosu, ta bliskost i srdačnost ljudi koji žive u teškim uvjetima a toliko su topli i gostoljubivi, ne može vas ostaviti ravnodušnim – započeo je razgovor Krunoslav Gajšek, 34-godišnji Varaždinac koji je prije svega strastveni putnik.
Obišao je gotovo sve kontinente. Zemlje koje je obišao na broji, ali ni jedna zemlja i tamošnji ljudi nisu su ga dirnuli kao autohtoni narod u Zapadnoj Sahari.
Ničija zemlja
Riječ je o zemlji površine 266.000 četvornih kilometara, većoj od Velike Britanije i to je jedina regija na afričkom kontinentu čiji status poslije perioda kolonijalizma još nije uređen. Zemlja je bila španjolska kolonija, a autohtoni stanovnici Zapadne Sahare, Saharci su nakratko bili opijeni idejom slobode i nezavisnosti. Mauritanija i Maroko podijelili su Zapadnu Saharu 1975. godine prema Madridskom sporazumu. Ipak, 1979. godine Mauritanija se povukla iz Oued Ed-Dahaba, koji predstavlja trećinu Zapadne Sahare, nakon potpisivanja mirovnog sporazuma s oružanom formacijom Zapadne Sahare – Polisario, a u skladu s tim sporazumom odrekla se bilo kakvih zahtjeva prema Zapadnoj Sahari.
Maroko je, međutim, spojio ovu regiju s regijom Saguia el-Hamra, koja je bila pod njegovom kontrolom i predstavlja dvije trećine Sahare kao sastavni dio svog teritorija.
Autohtoni narod je bježao prema alžirskoj granici, no često je kolone izbjeglica bombardirala marokanska avijacija. Izbjeglice su se tako uputile prema dijelovima Sahare gdje i dandanas žive u nekoliko izbjegličkih kampova.
– Za tu priču saznao sam od prijatelja putopisca Damira Vujnovca. Odmah sam se zainteresirao za tu priču i odlučio sam prošle godine nastupiti na Sahara Maratonu koji se održava svake godine kako bi se međunarodnoj zajednici ukazao na taj ogroman problem – dodaje Gajšek koji je prošle godine nastupio na ovom vrlo specifičnom maratonu koji kreće od Tindufa.
Solidarnost
– Riječ je o najekstremnijem maratonu na svijetu. Iskusni maratonci tvrde da to nikada nisu doživjeli. Trčite po pijesku, pa zatim po pustinjskom kamenju. Vi se jednostavno ne možete pripremiti za takvu utrku, a uz to velike su oscilacije u temperaturi zraka od 3 do 50 Celzijusa. Bilo je stvarno iscrpljujuće – objašnjava 34-godišnji Varaždinac koji se za prošlogodišnji maraton pripremao trčeći po Dravi.
– Trčao sam po dravskom kamenju da si malo pripremim gležnjeve na opterećenje. No, to vam je teren kao da trčite u Đurđevačkim peskima i onda tamo stavite puno ogromnog kamenja. Vi se tamo ne možete nigdje skloniti, a ne možete se ni po čemu orijentirati. No, dobra stvar je što svakih 2,5 km imate kontrolnu točku na kojoj možete popiti vode i pojesti naranču – dodao je Varaždinac.
Problem stvaraju i pješčane oluje.
– Morate se držati zlatnog pravila – šćućurite se i čekate da prođe oluja. Onda možete nastaviti trčati – dodao je Gajšek kojeg je u utrci “uhvatila” kiša.
– Nevjerojatno, ali kiša me pratila cijelim putem. Kiša je pala i u pustinji, a prije toga nije je bilo četiri mjeseca. Kad sam trčao po kiši, pijesak vam se kao cement lijepi za tenisice i najednom imate tri kilograma “cementa” s kojim trčite – ispričao je nam je Krunoslav koji je istrčao 10 kilometara Sahara Maratona na kojem je prošle godine nastupilo 102 natjecatelja.
No, samo trčanje, odnosno rezultat mu nije bio primaran. Boravio je sa Saharcima, slušao njihove priče te ih prenio da ih drugi čuju.
Kulturološki šok
– Prvo što me jedna žena pitala: “Što si uopće došao?, Što ti to toliko znači, čemu?”. Na prvu sam doživio kulturološki šok. Oni žive u nekim malim građevinama od blata ili pijeska ili u šatorima. Nemaju struje, pitke vode, nemaju oaze i jedu uglavnom deve. Tu i tamo stigne kakav “diler” s kokošima. No, ljudi su toliko srdačni, puni života, a ništa nemaju. Nakon tog iskustva shvatiš koliko mnogo imaš u životu – opisao je Gajšek koji je živio s ljudima u najvećem izbjegličkom kampu Smara.
Sa sobom je donio odjeću i informatičku opremu koju im je donirao.
– Bili su presretni. Moram reći da je Luka Modrić najveći ambasador Hrvatske jer nitko od mlađih nije znao gdje je Hrvatska, ali za Modrića svi znaju – nastavio je Gajšek koji je djeci predavao engleski jezik.
– To je bila španjolska kolonija pa pričaju španjolski, no među tim narodom pismenost je 95 %. Obrazuju ih da jednom odu u bolji život. No, problem je da teško odlaze iz zemlje jer nemaju što zaraditi– objašnjava 34-godišnjak.
Ovisnost
Oni tako ovise, isključivo i jedino o humanitarnoj pomoći.
– S obzirom na rat u Ukrajini, sva humanitarna pomoć usmjerena je prema Ukrajini. No, svijet mora čuti za problem Saharaca u Zapadnoj Sahari – dodao je Gajšek koji ističe da ključ problema leži u tome što ta država nije priznata od Ujedinjenih naroda.
– Maroko eksploatira Zapadnu Afriku pod blagoslovom velikih svjetskih sila. Procjenjuje se da je tamo najveće nalazište fosfata u svijetu – objasnio je Gajšek koji će i ove godine nastupiti na Sahara Maratonu koji počinje u utorak, 28. veljače.
– Vidjet ću na dan utrke, ali cilj mi je odtrčati polumaraton. Opet sa sobom nosim 10 kilograma odjeće koju ću donirati. No, ponovno mi je važno da se čuje glas Saharaca, jer oko 200.000 ljudi živi u progonstvu u ničijoj zemlji i ovise isključivo o humanitarnoj pomoći – zaključio je Varaždinac.
Život i društvo
Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana
Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.
Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.
Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.
U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.
Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.
Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.
Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.
Život i društvo
Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura
Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.
Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.
U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.
Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.
– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.
Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.
– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.
Damir Habijan
Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.
– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.
Život i društvoprije 11 sati
Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana
Crna kronikaprije 12 sati
V. Toplice: usred dana imao je blizu 3 promila pa je teretnim vozilom pokosio metalne stupove
Kulturaprije 13 sati
Prvi samostalni koncert varaždinske crossover pjevačice Irme Dragičević pred zagrebačkom publikom
Život i društvoprije 14 sati
Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura
Sportprije 16 sati
Šafarić: Pobjeda protiv Hajduka definitivno je najveća u mojoj trenerskoj karijeri
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Za firme i pričesti najbolji odabir su plate i slastice iz kultne varaždinske Kavane Arbia Dorka
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
