Povežite se s nama

Međimurje

Alen Višnjić, direktor MENEA-e: „U energetsku obnovu uloženo je više od 15 milijuna eura, a ostvarene uštede su iznad nacionalnog prosjeka“

Objavljeno:

- dana

Međimurska energetska agencija (MENEA) osnovana je 2008. godine. Ideja se rodila iz potrebe za takvom agencijom, ali i činjenice da se pojavila mogućnost financiranja njezina osnivanja putem europskih fondova. Naime, Europska unija u to je vrijeme putem programa Intelligent Energy – Europe (IEE) poticala lokalne i regionalne zajednice na osnivanje energetskih agencija, a sve s ciljem promicanja zamisli održivog razvoja u skladu sa stvarnim potrebama. Vođena upravo tom idejom i MENEA je započela s promicanjem primjene obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Međimurju, što je u konačnici bilo i u skladu sa strateškim ciljevima Međimurske županije.

– Činjenica da smo prve godine rada Agencije mogli financirati putem EU fondova bio je lijepi vjetar u leđa. Imali smo osigurani proračun za plaće zaposlenika, najam prostora i ostale popratne troškove. Zahvaljujući tome mogli smo se u potpunosti koncentrirati na provedbu projekata i programa, pronalaženje partnerstava, i otvorenih javnih poziva putem kojih smo u godinama koje su dolazile pokrivali trošak financiranja same Agencije – govori nam na početku našeg razgovora Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije.

A koliko je MENEA u tome uspješna najbolje pokazuju brojke. Agencija je kao partner ili vodeći partner uspješno provela 17 projekata ukupne vrijednosti 16 milijuna eura. U njima je MENEA-in budžet iznosio oko dva milijuna eura. Riječ je u pravilu o projektima prekogranične i transnacionalne suradnje. Upravo zahvaljujući uspješnosti i iskustvu u provedbi projekata, Međimurska energetska agencija je vrlo tražen partner.

– Trenutno su tri takva projekta u provedbi, a za koji mjesec počinjemo s realizacijom još dva nova. S pet aktivnih EU projekata suradnje s našim inozemnim partnerima osigurali smo  financiranje za sljedeće najmanje tri godine, koliko u pravilu traju projekti. S partnerima iz  Slovenije dogovaramo još šest projekata suradnje. A tu su i sve ostale naše aktivnosti. U Agenciji je zaposleno sedam djelatnika, a zbog povećanja obima posla vjerujem da ćemo tu brojku morati i povećavati. Mi smo trgovačko društvo u vlasništvu Međimurske županije, a upravo zahvaljujući projektima samostalno osiguravamo i do 85 posto svih naših potreba za financiranjem – dodaje direktor Višnjić.

Drugi dio projekata na kojima rade su oni u kojima MENEA-ini stručnjaci sudjeluju kao voditelji, prijavitelji ili savjetnici drugim institucijama u provedbi. Takvih projekata koji se tiču samo energetske obnove do sada je provedeno 16, koji između ostaloga uključuju radove na 22 objekata, za što smo osigurali velikih 15 milijuna eura. U planu je još 10 novih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora procijenjene vrijednosti oko 5 milijuna eura. Ovlaštena smo pravna osoba za sustavno gospodarenje energijom u javnim zgradama u vlasništvu Međimurske županije za 135 javnih objekata. Svi računi koji dolaze za te zgrade na mjesečnoj se bazi unose u Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) zahvaljujući kojemu dobivamo jasan uvid u energetsku potrošnju za svaku od njih. Na temelju tih podataka i u dogovoru s Međimurskom županijom odlučujemo koje zgrade, odnosno koje projekte ćemo prijaviti na relevantne javne pozive i natječaje za energetsku obnovu.

Vlasnici kuća i stanova dobro znaju da samo zamjena stolarije i obnova fasade donosi priličnu uštedu kućnom budžetu. Kod obnova javnih zgrada te su uštede daleko izraženije.

– U Međimurju se uštede nakon provedbe projekata kreću između 35 i 40 posto, no jasniju sliku dobit ćemo krajem ove godine. Naime, prve projekte energetske obnove završili smo 2019. godine, a većina njih bila je vezana za obnovu osnovnih i srednjih škola. Upravo po završetku radova prvo se dogodio štrajk, a nakon toga i pandemija koronavirusa koja je na neko vrijeme ispraznila škole. Kako se školski prostori nisu koristili, tako je i upotreba energenata bila manja pa je ovog trenutka nemoguće dobiti stvaran izračun ušteda. Na ostalim zgradama gdje uštede dosežu i do 40 posto, dokazali smo da smo bolji od nacionalnog prosjeka koji je na razini do 30 posto – govori direktor MENEA-e.

Razine uštede ovise i o kvaliteti gradnje, stanju građevine, njezinoj namjeni…

– Naša je sreća da na području Međimurja i nemamo više puno energetski loših zgrada. Tek manji broj je bio u prilično lošem stanju i na njima se vide najveće uštede. Također, ne mogu se sve zgrade promatrati na jednaki način. Škola s jednosmjenskom nastavom se koristi samo u jutarnjim terminima, dok je, primjerice bolnica 24 sata u pogonu i tako cijelu godinu. Logično je da u tom slučaju bolnica pokazuje veću uštedu – pojašnjava Višnjić.

Na inicijativu MENEA-e od 1. svibnja započinje i projekt analize bušotina u Međimurju, po završetku njihove eksploatacije, s namjerom prenamjene u izvore geotermalne toplinske energije.

– Uz Hrvatsku projekt istovremeno počinje u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj. Međimurske bušotine koje su završile svoju eksploataciju u fazi ugljikovodika želimo analizirati i vidjeti koja od četiri dostupne tehnologije je primjenjiva na koju bušotinu. Naime, iako bušotine više nemaju ugljikovodika, zemnog plina ili nafte, mogu se koristiti za stvaranje geotermalne energije, odnosno za dobivanje topline. Projekt ne uključuje pilot aktivnost, odnosno, projektom nije predviđeno da se na jednoj od bušotina napravi sama energana jer je to ovog trenutka preskupo. No, u projektu vrijednom 3 milijuna eura osigurali smo 229.000 eura što je dovoljno za sve istražne i pripremne radnje. Zahvaljujući dobivenim podacima moći ćemo odrediti koja je optimalna tehnologija za koju bušotinu, koje su dozvole potrebne, kolika je procijenjena visina investicije ukoliko se priča nastavi prema komercijalizaciji geotermalnog potencijala. Zapravo ćemo odradit sve ono što je potrebno da na temelju stvarnih informacija, privatni ili javni koncesionar može donijeti odluku da li mu se isplati ući u projekt geotermalne eksploatacije – zaključuje direktor Alen Višnjić.

Objedinjena nabava plina

U suradnji s kolegama iz Regionalne energetske agencije Sjever, sa sjedištem u Koprivnici, MENEA je pokrenula postupak objedinjene javne nabave energenata. Započeli smo sa nabavom električne energije, a kasnije smo se usredotočili i na plin. Okupljanjem većeg broja prijavitelja, odnosno potrošača, na tržištu smo nastupili s potražnjom za većim količinama što nam je donijelo nižu nabavnu cijenu. S objedinjenom nabavom plina krenulo se 2020. godine. Danas u svijetlu nevjerojatnih poskupljenja zbog kojih pojedinci plin plaćaju i 20 puta skuplje nego prije godinu dana, odluka MENEA-e i njezinih partnera ispala  je itekako mudra.

– Pratili smo cijenu plina na međunarodnim burzama i započeli s procesom objedinjene nabave po fiksnoj cijeni za trogodišnji period do kraja 2023. godine. Okupili smo gotove sve županijske institucije i trgovačka društva te smo u listopadu 2020. godine ugovorili cijenu od 14 lipa po kilovatsatu. Izbijanjem rata u Ukrajini cijene na burzama su skočile na nevjerojatne 2,5 kune po kilovatsatu. I nakon intervencije Vlade RH koja je ograničila cijenu plina za većinu potrošača, mi i dalje plaćamo jeftiniji iznos. I dok nam je te 2020. godine plan bio uštedjeti oko 500.000 eura godišnje, s obzirom na sva događanja u proteklih godinu i više dana, višestruko smo prekoračili taj plan. Naime, u tri godine uštedjeli smo više od 5 milijuna eura! – otkriva Alen Višnjić.

Međimurje

Međimurska policija na svom području uočila veliki broj vozila kojima je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uvidom u evidencije isteka valjanosti prometnih dozvola uočeno je da na području Međimurske županije postoji veliki broj motornih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, a vlasnici ih u zakonskom roku nisu odjavili u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji.

Kako bi izbjegli prekršajne sankcije, Policijska uprava međimurska poziva vlasnike da odjave vozila kojima je istekla valjanost prometne dozvole.

Podsjećaju vlasnike vozila na obvezu pridržavanja odredbi čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano kako je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole.

Vlasnik registriranog vozila može odjaviti vozilo, a uz zahtjev za odjavu mora priložiti prometnu dozvolu radi evidentiranja odjave vozila i vratiti registarske pločice, odnosno priložiti potvrdu tijela koje je registriralo vozilo izvan Republike Hrvatske kojom se potvrđuje da su registarske pločice i prometna dozvola zadržane ili poništene.

Također, vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli, a u roku od 30 dana dužan je odjaviti registrirano vozilo te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice, ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.

Za nepridržavanje ovih odredbi predviđene su novčane kazne, i to za fizičke osobe, odnosno vlasnike vozila 90 eura, za pravne ili fizičke osobe obrtnike od 660 do 1990 eura, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od 190 do 660 eura.

Ujedno, policija podsjeća nove vlasnike vozila (kupce vozila) da su u roku od 15 dana od stjecanja vlasništva dužni registrirati vozilo na svoje ime ili ga odjaviti, a ako ga ne registriraju na svoje ime ili ne odjave, stanica za tehnički pregled vozila će, na zahtjev osobe na koju je vozilo registrirano (prodavatelj vozila), rješenjem ukinuti registraciju vozila.

Napominju da se sklapanjem Ugovora o kupoprodaji motornog vozila prodavatelj i dalje u službenim evidencijama MUP-a vodi kao vlasnik vozila, sve dok se vozilo ne odjavi u službenim evidencijama nadležne policijske uprave ili postaje, ili dok ga novi vlasnik ne registrira na svoje ime.

Nastavite čitati

Međimurje

U čakovečkom Centru za kulturu održana svečana promocija studenata ekonomije, računarstva i održivog razvoja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimursko veleučilište u Čakovcu u čakovečkom Centru za kulturu Čakovec održalo je svečanu promociju prvostupnica i prvostupnika ekonomije, inženjera računarstva, inženjera održivog razvoja te magistri i magistara ekonomije.

Dekan MEV-a Igor Klopotan naglasio je ulogu studenata i njihovu borbu za izjednačenje vrijednosti ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija, što je rezultiralo time da Međimursko veleučilište u Čakovcu danas može promovirati drugu generaciju s titulom magistara ekonomije.

– Borba je trajala dugo jer smo nailazili na veliku opstrukciju da se ne izjednače veleučilišne titule sa sveučilišnim. Ali zahvaljujući borbi vas, studenata i Zbora veleučilišta, uspjeli smo izjednačiti 300 ECTS bodova sa stručnih i sveučilišnih studija. Velika razlika u izvođenju nastave ne postoji jer isti profesori predaju na fakultetima, isti profesori rade na veleučilištima, među predavačima su doktori znanosti. Konačno smo uspjeli, vi ste druga generacija, odnosno druga promocija kojoj dajemo titulu magistri i magistara ekonomije – istaknuo je Klopotan.

Dekan MEV-a najavom o mogućnosti nastavka studija razveselio je studente računarstva. Naime, uskoro će se prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje uputiti elaborat pa su očekivanja da će se s nastavkom studiranja na smjeru računarstva u Čakovcu moći krenuti već za godinu dana.

Dekan Klopotan također je naglasio važnost veleučilišta s obzirom na činjenicu da okupljaju gotovo 20 posto studentske populacije. Naime, riječ je o 26.000 studenata i kada im se pribroje studenti koji studiraju stručne studije na sveučilištima, dolazi se do broja od 47.000 studenata.

– Stoga, naša borba za struku vrijedi i za sveučilišta koja također imaju stručne studije. Stručni studij koji izvode veleučilišta nedvojbeno generiraju visoku zaposlenost i to dolazi do izražaja kada na tržištu rada nema dovoljno mladih. A  tome smo svjedočili zadnjih nekoliko godina. Naši studenti brzo usvajaju znanja i brzo se zapošljavaju – poručio je Klopotan, pohvalivši pritom studente na njihovom angažmanu i uloženom trudu.

Uslijedio je svečani dio programa promocije.

– Položili smo sve propisane ispite i obranili završne i diplomske radove na studijima Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. U ime svojih kolegica i kolega te u svoje osobno ime, molim da nas promovirate u zvanje prvostupnika inženjerstva računalstva, prvostupnika ekonomije, prvostupnika inženjera održivog razvoja i magistra ekonomije – rekla je studentica Bosiljka Oletić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje