Iz starih obiteljskih albuma:

Svakodnevnica martinskog čovjeka u mnogočemu je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata bila obilježena teškim uvjetima i neimaštinom.

No, kako doznajemo od prof. Crnčec Dražena, predsjednika Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin (dalje HKUU), i u turobnom ozračju našlo se vremena za druženja, odlazak na svetu misu, razonodu i ples uz svirku seoskih mužikaša te popevku kod obavljanje radova u poljoprivredi.

Kolektivna svijest

Bilo je to vrijeme kada su se mještani okupljali te jedni drugima išli “v težoke“ na ispomoć, ali su bila česta i druženja u obiteljskom ili prijateljskom okruženju, posebice u zimsko doba.

– Uz sve to martinski čovjek je uvijek bio neraskidivo vezan uz rijeku Muru. Pokazuje to i fotografija snimljena kod skele u Svetom Martinu na Muri, nastala prigodom zapinjanja čelične žice (sajle) kad se okupio velik broj mještana – ističe Crnčec koji je u suradnji s kolegama osmislio edukativnu izložbu “Kulturni i društveni život najsjevernije općine Međimurja“. Ona tematizira razdoblje života društvene zajednice nakon Drugog svjetskog rata pa do osnutka današnje HKUU Sveti Martin (1995.), dajući tek grube osnove i natruhe bogatog te, po mnogim značajkama, osebujnog načina življenja.

– Vrijednosti tih nastojanja, temelji koji su „utkani“ u kolektivnu svijest ljudi ovog kraja, osjećaju se i u današnjim generacijama. Stoga je cilj izložbe, ali i popratne brošure, senzibilizacija javnosti na značaj i vrijednost kulturne baštine tog razdoblja te poticaj, prije svega, mlađim zainteresiranim žiteljima na daljnja istraživanja kulturne baštine i društvenog života ovog pitoresknog kraja – kaže ovaj neumorni istraživač te dodaje kako je uvjeren da postoji još mnogo materijala skrivenih u raznim škrinjama i škrinjicama, fotoalbumima te sjećanjima starijih mještana. Svima njima,kada čuju za ovaj događaj ili pročitaju brošure, bit će to nesumnjivo poticaj, pa i obveza da znatiželjnicima prenesu svoja sjećanja i spoznaje.

Mjesni praznik

– Zahvaljujemo svim mještankama i mještanima koji su se na bilo koji način uključili i pomogli u pripremi i provedbi ovog projekta. Nadamo se da će mlađe generacije naći vremena i entuzijazma kako bi detaljnije proučili razdoblje kojeg je obilježilo osnivanje Mjesne zajednice Martin na Muri. Tada se, naime, aktiviralo lokalno stanovništvo, dobivši poticaj za stvaranje boljih životnih uvjeta koji uključuju i društveno – kulturni. Inače, prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine, a pisana zabilješka nalazi se u zapisniku sastanka UO-a DVD-a Sveti Martin na Muri – naglasio je Crnčec.

Okosnica mjesnog praznika koji se od tada pa do kraja dvadesetog stoljeća održavao druge nedjelje mjeseca rujna, bila je tradicijska povorka starih običaja i zanata. Uz kulturno-umjetnički program, koji je uz domaće snage vodila i neka popularna osoba, tombolu te zabavu, običaj je bila i rezidba grozda koju je obavljao najstariji vinogradar.

– Osnutkom Općine Sveti Martin na Muri mjesni praznik prerasta u Općinski te je danas jedna od najposjećenijih manifestacija ovog kraja koja pridonosi kulturnom, a sve više i turističkom razvoju. Sve to rezultiralo pomicanjem termina manifestacije u kolovoz, uz blagdan Velike Gospe – pojasnio je Crnčec koji je tijekom istraživanja skupljao fotografsku i pisanu građu po cijeloj Općini.

Tijekom intervjua s više od trideset mještana, od kojih su neki već nažalost pokojni, pedantno je vodio bilješke. Sve informacije trebalo je i kronološki poredati te je utvrđeno da je prva javna priredba nakon Drugog svjetskog rata održana lipnja 1950. godine. Potom je u veljači 1951. godine osnovan ogranak Seljačke sloge – Martin na Muri s tri sekcije (dramska, folklorna i zbor), koji je okupio tridesetak aktivnih članova.

Prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine

– Novi život radu Seljačke sloge udahnuo je učitelj prirode, biologije i kemije Milivoj Županić s osnivanjem folklorne sekcije. Već krajem 1957. uvježbao je plesače koji su izveli “Bunjevačko kolo“, a aktivirala se i dramska sekcija. Želja za ponovnim radom tinjala je, a dolaskom mladih ljudi u mjesto, ponovno se probudila kroz rad KUD-a u sklopu osnovne škole te društva Naša djeca. Posebni obol u radu dali su Nikola Jambrović, direktor škole i voditelj pjevačkog zbora, Marija Jambrović i Franjo Karlovčec kao voditelji dramske sekcije te Franjo Liklin i Blaženka Vondra kao voditelji folklorne sekcije – ističe Crnčec.

Aktivnosti i nastupa nije nedostajalo, no u drugoj polovici osamdesetih godina rad društva, te kulturno umjetničkog društva se smanjio. Društveno-političke promjene u ranim devedesetim godinama dvadesetog stoljeća utjecale su na to da se određeni broj članova povukao iz društvenog i javnog života, dok su se drugi kasnije ponovno aktivirali u rad HKUU Sveti Martin.

“Modre fijolice“

– Kroz cijelo promatrano razdoblje aktivan je bio crkveni zbor Župe Sveti Martina biskupa koji je upotpunjavao nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja. Zboraši su se uključivali u različite brojne aktivnosti župe, a pjesmom su ispraćali sumještane na vječni počinak i u susjednim župama. Devedesetih godina prošlog stoljeća crkveni zbor župe aktivniji je, te niže nastupe na području Općine, Županije, odnosno diljem Hrvatske i izvan njenih granica – rekao je Crnčec od kojeg doznajemo kako je na trećoj “Međimurskoj popevki“ održanoj 1973. u Nedelišću pjevala i Biserka Novinščak iz Vrhovljana. Tada je po prvi puta na popevkaj izvedena i jedna novokomponirana pjesma.

– Tekst i glazbu popevke “Nabrala sam modre fijolice“ napisao je Josip Čalopa iz Murskog Središća. Publika i ocjenjivački sud dobro su prihvatili tu novinu, a autoru i interpretatorici žiri je izrekao posebnu pohvalu – zaključio je Crnčec.

Izvor:
Foto: