Povežite se s nama

Kultura

Varaždinci napokon dobili cjelovitu knjigu o dimnjačarstvu i dimnjačarima

Objavljeno:

- dana

Znatiželja je zasigurno najbolje „pogonsko gorivo“ varaždinskih pisaca, kojima se u dopunjavanju zavičajne zbirke nedavno pridružila Željka Lukačević Dominko knjigom „Dimnjačarstvo i dimnjačari s posebnim osvrtom na grad Varaždin“.

Više od 200 stranica knjige autorica je posvetila svim dimnjačarima, znanima i neznanima, odnosno ljudima koji su za svoj poziv izabrali ovo posebno i cijenjeno zanimanje te u naše živote utkali dio sreće.

– Dimnjačarstvo u Varaždinu, kao dio povijesti grada Varaždina, tema je koja me zanima već više godina. To je bilo uvjetovano i mojim poslom u gradskoj upravi, a i bilo je sasvim normalno da upoznam grad u koji sam se doselila 2006. godine. Sav taj interes za upoznavanje grada i njegove povijesti mogu zahvaliti ljudima koji vole povijest rodnoga grada, kao i onima koji se stručno, znanstveno i amaterski interesiraju za sve što je Varaždin pružao i pruža svojim stanovnicima – istaknula je Željka Lukačević Dominko u četvrtak tijekom predstavljanja knjige u prepunoj studijskoj čitaonici Gradske knjižnice.

Najpoznatiji srećonoše

Uz autoricu, o knjizi su govorili varaždinski književnici mr. sc. Ernest Fišer i mr. sc. Denis Peričić, koji je pred više od 120 okupljenih znatiželjnika rekao da mu nije bilo ni na kraj pameti da će jednog dana urediti cijelu knjigu o dimnjacima!

– Doista, čovjek uči dok je živ… ali se ovdje moram ispraviti. Naime, knjiga nije o dimnjacima, nego o dimnjačarstvu i dimnjačarima, s posebnim osvrtom na grad Varaždin. Upravo sam izrekao glavnu razlikovnu karakteristiku knjige koju potpisuje Željka Lukačević Dominko. Njezina knjiga ne bavi se toliko dimnjacima kao građevinskom konstrukcijom koliko dimnjačarstvom kao obrtom i dimnjačarima.  Ukratko, djelatnošću i djelatnicima koji su unaprijedili energetski, ekološki i sigurnosni aspekt dimnjaka, a posebice u našem gradu – pojasnio je Peričić.

Dodao je da je knjiga, kako se to i pristoji, opremljena bogatim aparatom citata, izvora i literature.

– U tom dijelu pruža i vjerojatno dosad najcjelovitiju bibliografiju pisane građe o dimnjačarstvu i dimnjačarima u Hrvatskoj. Štoviše, autorica znanstveno logičnim metodološkim pristupom knjigu otvara poglavljem „Kratak osvrt na početke i uzroke pojave dimnjačarstva u Europi i Hrvatskoj“. Drugi dio donosi „Povijest dimnjačarstva i dimnjačara u Varaždinu do 1755. do danas, s posebnim osvrtom na organizirano obrtništvo i poduzetništvo“, s počecima u Zanatlijskom i pomoćničkom društvu 1904. godine. Tu ćemo naći sve varaždinske dimnjačare: od prvoga, Joannesa Stroczingera, pa sve do današnjih trgovačkih društava Crleni, Caminus, Dimgrad, Dim-san, Dimnjak i Domax – ističe Peričić.

I dok su prvi i drugi dio prvenstveno historiografskoga karaktera i odlikuje ih prava povjesničarska akribija, treći dio je drugačija cjelina, jer predstavlja „Povijesni pregled pravnih propisa o dimnjačarstvu u okviru propisa o obrtništvu i poduzetništvu u Hrvatskoj i Varaždinu“ od 1739. godine do danas.

Nekad i sad

– Ovdje do izražaja dolazi autoričina izvorna struka, pravo, odnosno pravna znanost: u kombinaciji s već izraženom povjesničarskom akribijom autorica donosi temeljit uvid u legislativu u sferi zakonske regulative dimnjačarskog obrta. Taj će dio, za razliku od prva dva, biti možda manje zanimljiv široj publici, ali je osobito važan jer se radi zapravo o prvom cjelovitom presjeku tih specifičnih pravnih propisa u nas. No zato će nas završni, četvrti dio, iz uskostručne sfere pravnih propisa vratiti u suvremeni život, jer se odnosi na „Obrazovanje, naukovanje i zapošljavanje dimnjačara“, također s posebnim osvrtom na grad Varaždin. Ovdje se, kao i u cijeloj knjizi, na temelju pomno proučene faktografije, ukazuje na deficitarnost dimnjačarskog zanimanja, što svakako ima i svoju sociološku vrijednost – zaključio je Peričić.

Spomenimo i to da knjiga obiluje vizualnom građom, poput preslika starih statuta, listina, potvrda i računa, a osobito dimnjačarskih kalendara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koju je autorica prikupila dijelom i u suradnji sa suprugom Marijanom Dominkom.

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje