Prema podacima Popisa 2021., udio neoženjenih muškaraca, odnosno neudanih žena te udio razvedenih veći je u odnosu na te udjele u prethodnim popisima na razini Hrvatske, objavio je Državni zavod za statistiku.

Tako je udio neoženjenih muškaraca 2021. bio 35,3 %, a udio razvedenih 5,8 %. Očekivano, s obzirom na to da raste udio neoženjenih, smanjuje se broj onih oženjenih, a njih je 2021. bilo 55,2 %. Ovo su podaci za osobe starije od 15 godina.

Isti trend zamjećuje se i među ženama, odnosno broj neudanih i razvedenih se povećava, a broj udanih opada. Tako je 2021. godine bilo 24,7 % neudanih žena, 50,6 % udanih i 7 % razvedenih.

Ako podatke promatramo prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, odnosno prema stvarnom načinu življenja osobe unutar kućanstva, bez obzira na njezino zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika staroga 15 i više godina u bračnoj zajednici živi 49,3 %, u izvanbračnoj zajednici 4,05 %, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,01 %, u neformalnome životnom partnerstvu s osobom istog spola 0,03 %, dok čak 46,61 % stanovnika ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.

U odnosu na podatke za obitelji, u Republici Hrvatskoj u 2021. bio je ukupno 1,1 milijun obitelji, od čega obitelji s djecom čine 69,5 %, a obitelji bez djece 30,5 %.
Podaci prijašnjih popisa pokazuju stalni pad udjela tipa obitelji ”par s djecom” u ukupnom broju obitelji. Na primjer, udio tih obitelji 1971. bio je 63,8 %, a 2021. pao je na 49,7 %. Istodobno raste udio obitelji tipa ”par bez djece” i ”majka s djecom” odnosno ”otac s djecom”.
U ukupnom broju obitelji s djecom, 52,5 % čine obitelji s jednim djetetom, 35,1 % obitelji je s dvoje djece, 9,8 % obitelji je s troje djece, 1,9 % obitelji s četvero djece te 0,7 % obitelji s petero i više djece. Najveći udio obitelji s petero i više djece u Međimurskoj je županiji (2 %) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1,3 %), a najveći udio obitelji s jednim djetetom u Primorsko-goranskoj (60,4 %) te Istarskoj županiji (57,3 %).

Većina privatnih kućanstava jesu obiteljska kućanstva, odnosno kućanstva u kojima postoji barem jedna obitelj, no i njihov se udio s godinama smanjuje. Tako je, na primjer 1981. udio obiteljskih kućanstava iznosio 82,2 %, a 2021. pao je na 70,4 %. Istodobno je udio samačkih kućanstava narastao sa 16 % na 27,8 %.

Sjever Hrvatske

U Varaždinskoj županiji 2021. godine živjelo je 66.244 muškaraca starih 15 i više godina. Njih gotovo 54 % je u braku, a neoženjenih je bilo gotovo 37 %. Također, bilo je 5,58 % razvedenih.
Prema istom popisu u Varaždinskoj je županiji živjelo i 71.090 žena. Njih je 50,7 % bilo u braku, a neudanih je bilo 23,6 %, dok je kroz razvod prošlo 6,3 % žena.

Za posljednjeg popisa u Međimurju je živjelo 42.782 muškaraca. U braku je bilo njih gotovo 56 %, neoženjeno je bilo 36,5 % muškaraca, a razvelo se njih nešto manje od 5 %. Ako gledamo podatke za žene u istoj županiji njih je bilo 45.582. Popis stanovništva pokazuje da ih udano bilo 53 %, neudano 23 %, a razvedeno 5,7 %.

U samačkim kućanstvima u Varaždinskoj je županiji živjelo 11.586 ljudi, a najčešće su u dobi 65 do 74 godine. U Međimurskoj je županiji bilo 6866 ljudi koji su živjeli u samačkim kućanstvima, najčešće iste dobi kao kod susjeda.

U Varaždinskoj je županiji za posljednjeg popisa stanovništva živjelo ukupno 46.095 obitelji, a od toga su 32.498 obitelji s djecom. Isto kao na nacionalnoj razini, najviše obitelji je imalo jedno dijete, odnosno njih 53 %. Dvoje djece imalo je nešto manje od 36 % obitelji. Samo 0,01 % obitelji s područja Varaždinske županije imalo je 10 ili više djece. Najviše obitelji čini bračni par s djecom, a slijedi po brojnosti majka s djecom. U Varaždinskoj je županiji živjelo i 12.270 bračnih parova bez djece.

U Međimurskoj je županiji za posljednjeg popisa stanovništva živjelo ukupno 30.642 obitelji, a od toga 20.781 obitelji ima djecu. Jedno dijete imalo je 51 % obitelji, a dvoje 36,5 %. Najviše obitelji čini bračni par s djecom. U Međimurju je bilo 8944 bračnih parova bez djece.