Povežite se s nama

U fokusu

250. rođendan varaždinskog groblja: Herman Haller je prve sadnice čempresa kupio uzevši kredit na svoju plaću!

Pogled na sjeverni dio groblja - dio Glavne aleje i grobne kapele obitelji Oršić Slavetićki (A. Švoger 2023.)

Objavljeno:

- dana

Vrijedni varaždinski muzealci ovih dana imaju pune ruke posla sa završetkom dugotrajne pripreme po mnogo čemu – osebujne tematske izložbe kojom će se obilježiti 250. obljetnica osnutka varaždinskog gradskog groblja.

Kraljičina zabrana

Varaždinsko groblje slovi jednim od najljepših u Europi, stoga cijele godine privlači brojne znatiželjnike i turiste. Ono nije samo počivalište mrtvih, već i primjer parkovne arhitekture te spomenik prirode. Kako doznajemo od muzejske savjetnice Spomenke Težak, groblje je osnovano 1773. godine nakon zabrane ukopa preminulih unutar gradskih zidina. Izdala ju je kraljica Marija Terezija 1768. godine, a za današnji izgled groblja najzaslužniji je njegov bivši upravitelj i zaljubljenik u hortikulturu Herman Haller …

Sahrana žrtava anglo-američkog bombardiranja Varaždina (24. 5. 1944. GMVPO 1099-12)

– Kraljičina zabrana potakla je Varaždince da pronađu adekvatan prostor kako bi se izbjegli ukopi u povijesnoj gradskoj jezgri. Prva groblja bila su smještena uz sakralne objekte, odnosno uz crkvu sv. Nikole, sv. Florijana, sv. Vida, sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana te uz Franjevačku i Kapucinsku crkvu (Presvetog Trojstva). Uglavnom su sve varaždinske crkve s iznimkom Uršulinske imale pripadajuća groblja, a i kripti je u crkvama bilo na pretek (Franjevačka, sv. Nikole, sv. Florijana…). U kriptama su sahranjivani bogatiji građani, a za okolna groblja poput onog kod crkve sv. Roka znamo da su pokapani siromašni građani te stranci i to na trošak grada. Iz tog razloga Varaždinci su ga prozvali “bogečko groblje” – objasnila je Težak.

Tek 1773. godine, kada se počinje s ukopima na novom groblju zabilježen je u matici umrlih podatak da je 22. kolovoza te godine obavljen ukop djeteta. Riječ je o trogodišnjem Josipu Janušiću i faksimil spomenutog dokumenta bit će izložen za razgled u kripti crkve sv. Nikole biskupa, koja je ujedno glavna župna crkva u gradu Varaždinu.

Sprovod Vatroslava Jagića (12. 8. 1923. GMV46490)

– U dugogodišnjoj povijesti Gradskog muzeja Varaždin nije zapamćeno da se ovakve tematske izložbe postavljaju u kriptama. Kada smo razmišljali što napraviti za 250. obljetnicu varaždinskog gradskog groblja i njezino obilježavanje, bilo nam je jasno da nemamo raspoloživ prostor. Naime, imamo stalni program koji se odvija prema unaprijed utvrđenom rasporedu te je trebalo pronaći prostor izvan GMV-a. Razmišljali smo je li groblje prikladno mjesto za izložbu ili da je prezentiramo pomoću panoa na nekoj lokaciji u gradu. Među svim tim idejama na kraju se pokazalo da je najbolja da se izložba napravi u kripti crkve sv. Nikole jer znamo da je očišćena te uređena, jer je još tijekom Drugog svjetskog rata Varaždincima služila i kao sklonište kod savezničkih bombardiranja – podsjeća naša sugovornica koja je ujedno i autorica koncepcije izložbe.

Osim nje, najviše posla ovih dana imaju muzejska pedagoginja Jelena Petković, te Davor Kraš, kustos Povijesnog odjela. Dodajmo da je likovni dizajn izložbe povjeren
arhitektici Dori Gorenak.

– Zahvaljujući publiciranim istraživanjima pokojnog prof. Krešimira Filića znamo tko je sve bio sahranjen u kriptama. Primjerice, u crkvi sv. Nikole posljednje počivalište imali su roditelji Ivana Kukuljevića Sakcinskog, u kripti je sahranjen geograf Nikola Plantić i sačuvan je natpis iz kojeg doznajemo da je u župnoj crkvi pokopan 1777. godine. Dakako, tu su sahranjeni i crkveni velikodostojnici čiji su posmrtni ostaci zatvoreni u kolumbariju – veli Težak.

I dodaje kako je velečasni Stjepan Najman koji dugi niz godina rukovodi župom bio oduševljen idejom da se izložba priredi u kripti župne crkve. To ne čudi jer tema izložbe povezuje groblje i kriptu, a sv. Nikola je ionako nebeski zaštitnik grada Varaždina i svih njegovih žitelja.
– Ovo je samo jedna od izložbi koje potvrđuju iznimno dobru suradnju Gradskog muzeja i Varaždinske biskupije. Podsjećam, s biskupijom smo surađivali na projektima poput obilježavanja 300. obljetnice dolaska Uršulinki, te 200 godina Kaptola u Varaždinu. Sinergija postoji i kada je riječ o stručnim skupovima o franjevcima i kapucinima – naglašava Težak te napominje da u pripremi izložbe sudjeluje i varaždinska komunalna tvrtka Parkovi koja brine o groblju.

Nadgrobni spomenik Zvonimira Barabasa (J. Tschoop oko 1880. GMV 59648)

Zahvaljujući koncepciji izložbe, znatiželjnici će štošta doznati o ukopima prije osnutka gradskog groblja, a najviše prostora rezervirano je za bogato ilustriranu priču o povijesnom slijedu od grobljanskog parka do suvremenog groblja.

Revoltirani građani

– Smatram da treba puno pozornosti dati Hermanu Halleru, te njegovim prethodnicima i sljedbenicima (Josip Matušin, Stjepan Haller, Josip Pajtak…). Haller je početkom 20. stoljeća započeo s opsežnim uređenjem groblja posadivši oko 7.000 stabala čempresa (Thuja occidentalis), javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Inspiraciju je Haller pronašao u francuskom stilu uređenja parkova i vrtova tadašnjih austrijskih i njemačkih gradova. Treba znati da je već Josp Matušin kao svjetovnjak i prvi upravitelj groblja počeo voditi više brige o uređenju groblja na način da je proširio glavnu aleju. Takav njegov potez je 60-tih godina 19. stoljeća izazvao je veliki revolt građana jer je morao izmjestiti veliki broj grobova i grobnica na tom putu… – zaključila je Spomenka Težak.

Svečano otvorenje izložbe bit će u srijedu, 13. rujna, u 18 sati i bit će postavljena za razgled samo tri tjedna, do 9. listopada.

Crkva svetog Nikole

U fokusu

Evo kako je Varteks od tekstilnog diva postao tvrtka koja vapi za spasom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nekad tekstilni div i ponos cijelog ovog kraja, a danas tvrtka koja vapi za slamkom spasa. Odgovor na pitanje kako je Varteks došao do stanja u kakvom je danas, kad preostali radnici strahuju hoće li dobiti plaće, a borba za opstanak postaje sve veći izazov, treba potražiti godinama unazad.

Varteks, koji je osnovan davne 1918. godine, prošlog je tjedna opet završio u blokadi, na sreću kratkotrajnoj. To je bila peta po redu blokada u posljednjih šest godina. Varteks je ove godine bio blokiran i 19. ožujka, no samo na jedan dan.

Početkom travnja došlo je do obustave rada jer plaće za veljaču nisu bile u cijelosti isplaćene. Navedeni problem uskoro je riješen isplatom većine plaća.

Dokapitalizacija

Potom su dva člana Nadzornog odbora dali ostavke, a Uprava je predložila dokapitalizaciju i povlačenju dionica sa Zagrebačke burze.

Povlačenje dionica s burze članica Uprave Jelena Bošnjak opravdala je ciljem pojednostavljivanja poslovanja i postizanja uštede od skoro 50.000 eura na godišnjoj razini.

No, kako je do ovoga došlo?

Praktički se gotovo dva desetljeća nije ulagalo ni u ljude, a ni imovinu. Baš naprotiv, prodani su strojevi koji su mogli jamčiti napredak u tekstilnoj industriji, a do 2018. godine nagomilano je nevjerojatnih 800 milijuna kuna duga. Dugovi su se gomilali unatoč tome što su prodane i vrijedne nekretnine. Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa od 2005. do 2018, završio je na optuženičkoj klupi, teretilo ga se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, a vezano za slučaj prodaje robne kuće u Beogradu. Ukratko, objekt od dvije tisuće kvadrata prodan je za 670.000 eura, iako je cijena bila 1,6 milijuna eura. Novi vlasnik istu je nekretninu u studenom 2007. prodao za iznos od 2.350.000 eura…

Ljudi i imovina

Varteks može spasiti jedino vlasnik koji će ulagati, govorili su nam članovi Uprave s kojima smo razgovarali u zadnje dvije godine. Nakon ulaska Nenada Bakića i dokapitalizacije 2018. godine naziralo se svjetlo na kraju tunela.

– Bez obzira tko što mislio o Bakiću, slagali se s njim ili ne oko nekih stvari, taj je čovjek uložio svoje novce – govore nam dobro upućeni u poslovanje Varteksa.

Nenad Bakić je 2018. godine za 20 milijuna kuna, odnosno 46,69 % dionica, postao većinski vlasnik Varteksa. Iduće, 2019. godine preuzeo je mjesto predsjednika Uprave tvrtke. Isticao je tada da je njegov plan u potpunosti financijski stabilizirati kompaniju, povećati produktivnost, broj radnika i njihove plaće. No, s pandemijom koronavirusa stigli su i problemi za varaždinsku tvrtku.

Prvo je 2022. godine ustupio svoju tražbinu prema Varteksu. U razgovoru za Regionalni tjednik tada nam je rekao kako smatra da Varteks i dalje ima potencijala. Podsjetio je i kako banke jednostavno nisu htjele pratiti ulaganja.

– Kad bih ja ulagao u tu tvrtku, banke bi isisale taj novac, što je nevjerojatno. Recimo, prodamo neko zemljište i umjesto da novac ostane Varteksu, one bi odmah sjele na njega. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize – govorio je tada Bakić.

Novi vlasnici

U travnju prošle godine prodao je dionice Varteksa. Tada je u vlasničku strukturu ušao Marko Vučijević s 24.91 posto dionica. Potom, mjesec dana kasnije, preostale dionice od Bakića je kupio Antonio Popić. Postao je vlasnik 10,67 posto dionica. Popić je stekao još oko 4 posto dionica.

Međutim, ovih dana i Vučijević i Popić prodali su svoje dionice.

Antonio Popić svojih 749.859 dionica koje predstavljaju 14,92 posto glasačkih prava prodao je Igoru Mešiću iz Varaždina. Marko Vučijević koji je do sada bio najveći dioničar, prodao je svojih 1.252.090 dionica koje predstavljaju 24,91 posto glasačkih prava. Kupila ih je mlada modna dizajnerica Karla Ćorluka po cijeni od 0,08 centi po dionici, odnosno za 100.167 eura. Ćorluka je od prosinca članica Nadzornog odbora Varteksa. Među većim dioničarima Varteksa je i IT poduzetnik poduzetnik Stjepan Čajić koji kontrolira 24,9 posto udjela.

Varteks je ovih dana na Burzi objavio kako je njihova revizorska kuća odbila sklopiti ugovor s njima, zbog čega neće na vrijeme moći objaviti godišnji financijski izvještaj za 2023. godinu i za 1. kvartal 2024. godine. Na izvanrednoj glavnoj skupštini koja će se održati 21. svibnja 2024. godine u planu je izbor novog revizora.

Plan nove Uprave je dokapitalizacija zbog prikupljanja neophodnog kapitala za očuvanje društva i radnih mjesta, budući da još uvijek posluju s gubicima.

Tako će na spomenutoj Glavnoj skupštini jedna od točaka biti odluka o dokapitalizaciji poduzeća za oko 100 tisuća eura. No, temeljni će kapital biti smanjen sa 6,7 mlijuna eura na oko 300 tisuća eura. To se radi, navodi se u obrazloženju, zbog pokrića gubitaka poduzeća iz prethodnih razdoblja. Također, spojit će se dionice, za 174 starih izdat će se jedna nova, bez nominalnog iznosa.

Stogodišnja tradicija

Počeci Varteksa datiraju iz 1918. godine kada je osnovana Tekstilna tvornica Varaždin. Proizvodnja vunenog prediva i tkanina započinje 1922., a 1926. godine se proizvodnja širi na izradu odjevnih predmeta, a već 1929. se otvara prva prodavaonica.

Tvornica do 1948. nosi naziv Tekstilna industrija d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar.

Kroz stogodišnju tradiciju Varteks je stvarao modu i postao sinonim za klasičnu eleganciju, a u varaždinskim pogonima proizvodila se odjeća i za najveće svjetske brandove kao što su Hugo Boss, J.Lindeberg i Zadig & Voltaire. Možda najpoznatija suradnja bila je ona s Levi’s®om.

Rasprodali imovinu

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 1000 radnika.

Prije dokapitalizacije, poslovanje Varteksa bilo je katastrofalno. Tvrtku je 13 godina vodio Zoran Košćec i od 2005. do 2018. godine, nagomilao više od 800 milijuna kuna duga. Prošao je postupak predstečajne nagodbe, a da bi se namirili vjerovnici, tvrtka je rasprodavala vrijednu imovinu.

Prodali su sve velike trgovačke zgrade u svim velikim gradovima, poput zgrade Varteksa na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ta je zgrada, samo koju godinu ranije, bila potpuno renovirana. Nekretnine koje nisu uspjeli prodati stavljene su pod hipoteke bankama.

Ljudi rade za minimalac, a dugovi se gomilaju

Problem je i što ljudi u Varteksu rade za minimalac, i tako već dva desetljeća. Nije se ulagalo ni u nove tehnologije, a ni u nova znanja, a samim time Varteks je kroz godine postao sve manje konkurentan.

Paralelno s tim, godinama se gomilaju dugovi, a uz hipotekarne utege prema bankama, tvrtka se stalno bori s pokrivanjem troškova iz operativnog poslovanja koji su stvoreni prema dobavljačima u prijašnjem razdoblju.

Ovrha Porezne i Grada Varaždina

Varteks je u zadnjih nekoliko godina više puta bio u blokadi. Tako je pred dvije godine blokiran nakon što ga je ovršila Porezna uprava, a potom i Grad Varaždin.

Ipak, Grad Varaždin je ubrzo ovrhu povukao.

– Na temelju apela tvrtke i s obzirom na cjelokupnu socijalnu situaciju i financijske probleme u kojima se Varteks našao, uzevši u obzir da je Varaždin dio dugovanja u visini od 1,2 milijuna kuna naplatio, odlučili smo povući s naplate koja je stavljena na Finu rješenje o ovrsi u iznosu od otprilike pola milijuna kuna – pojasnio je pred dvije godine gradonačelnik Bosilj nakon deblokade računa Varteksa.

No, to nije bio kraj sage. Samo tri mjeseca poslije, u rujnu 2022. godine Grad Varaždin i Kaufland raskidaju ugovor jer se vjerovnici nisu dogovorili. Varteks je pak Gradu Varaždinu u ime preostalog duga ponudio dvije zgrade; bivšu krojačnicu i zgradu bivše pripreme konfekcije.

Krajem 2022. godine vjerovnici su ipak postigli neki kompromis te je Kaufland kupio zemljište. Trgovački centar u međuvremenu je izgrađen, ali problemi za Varteks time nisu završili.

Strateški projekt Vlade

Vlada je u lipnju 2021. godine ˝Varteks kvart – urbanu regeneraciju˝ proglasila strateškim projektom.

To ne znači, kako mnogi tumače, da se Vlada na bilo koji način obvezala financirati dubioze Varteksa. Isto tako ni jedna državna ili lokalna javna institucija nije dužna financirati dugove privatne tvrtke. Strateški projekt podrazumijeva lakše i brže ishođenje papirologije i lakši prolaz kroz birokratske prepreke.

Prva faza projekta podrazumijevala je realizaciju sjevernoga kružnog toka na Zagrebačkoj cesti s pristupnom prometnicom, uključivo svu pripadajuću komunalnu infrastrukturu, a druga realizaciju južnoga kružnog toka i srednjeg “T” raskrižja na Zagrebačkoj cesti te preostalog dijela prometnica s komunalnom infrastrukturom. Prva faza je dakle riješena, a u međuvremenu izgrađen je i Kaufland.

Unutar područja obuhvata zone Varteksa, kako stoji u odluci Vlade, planiraju se ujedno i zahvati uklanjanja neaktivnih građevina, koji imaju za cilj stvaranje pretpostavki za novu gradnju, čime se postižu uvjeti za funkcionalnu urbanističku i arhitektonsku rekonstrukciju cijele zone.

– Kao posljedica realizacije tog strateškog projekta stvorit će se uvjeti za transformaciju postojećih središnjih dijelova zone koji će ostati u postojećoj funkciji tekstilne i modne industrije, kao i za izgradnju novih građevina, s naglaskom na javnim sadržajima i funkcijama od osobite važnosti za lokalnu zajednicu. Projekt će, uz ostalo, i znatno pridonijeti održavanju i razvoju poslovanja Varteksa te očuvanju postojećih radnih mjesta – objasnili su tada u Vladi. Kako će se dalje stvari odvijati ovisi o Varteksu, odnosno Upravi i dioničarima.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinac Habijan ostaje ministar i u novoj Vladi, ali će voditi drugi resor?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čini se kako je dogovorena i podjela resora u Vladi između HDZ-a i Domovinskog pokreta.

Kao nepoznanica ostaju tek imena ministara.

Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, u novoj Vladi premijera Andreja Plenkovića neće biti mjesta za Šibenčanina Ivana Malenicu, dojučerašnjeg ministra pravosuđa i uprave koji je nosio koalicijsku listu predvoođenu HDZ-om u 9. izbornoj jedinici.

Kako se može čuti, razlog tome nije Plenkovićevo nezadovoljstvo Malenicom, već činjenica da DP želio barem dio mega Ministarstva gospodarstva kojemu je na čelu bio premijerov “libling” Damir Habijan.

Navodno, Plenković pošto poto želi zadržati Habijana u Vladi te će mu dati resor – pravosuđa. Stoga je za Malenicu rezerviran pričuvni položaj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje