Marijan i Slavko Martan u subotu, 11. svibnja, su na mostu vukovarskog heroja Jeana-Michela Nicolliera u Vukovaru okončali svoju 11 dana i 300 kilometara dugu avanturu, koliko je trajala njihova “Hodnja Ivanec – Vukovar”.

U ranim poslijepodnevnim satima dočekali su ih domaćini, Darko Dimić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje grada Vukovara, Tajana Krezo Gavrić iz Područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja Vukovar, te izaslanstvo organizatora Hodnje, u kojemu su bili i Vjekoslav Špac, predsjednik HVIDR-e Ivanec i vukovarski branitelj, Nikola Sedlar, predsjednik Saveza sportske rekreacije “Sport za sve” Varaždinske županije, ujedno i gradski vijećnik i izaslanik predsjednika Gradskog vijeća Ivanca Zdenka Đurasa, te dio vodstva UDVDR Ogranak Ivanec.

Nakon one vukovarskom heroju Jean – Michelu, izaslanstvo je počast svim poginulima u obrani Vukovara i Domovinskom ratu odalo i kod bijelog križa na obali Dunava. Predsjednik UDVDR Ogranak Ivanec Ljudvek Cikač zahvalio je domaćinima na prijemu, kazavši kako je “Hodnja Ivanec – Vukovar” bila izuzetno zahtjevan, kompleksan projekt u kojega je uloženo mnogo truda, čemu u prilog ide i činjenica da je u njega bilo uključeno oko 100 ljudi i bez čije pomoći on ne bi bilo moguće provesti.

Uz zahvalu svima njima, posebno se zahvalio i Marijanu i Slavku na povjerenju koje su dali ivanečkim braniteljskim udrugama da im one budu organizatori Hodnje, a posebno što su i na ovaj način iskazali poštovanje prema poginulima u Domovinskom ratu.

Pročelnik Dimić zahvalio je gostima što čuvaju uspomene na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, naglasivši kako je važno čuvati sjećanje na sve stradale i širiti istinu o strahotama kakve su se dogodile u Vukovaru i iz razloga da se one više nikada i nigdje ne bi dogodile. Posebno je pohvalio hodače Marijana i Slavka, kazavši kao je za ovakav pothvat, prije svega, važno biti 100 posto spreman psihološki, a potom i fizički. „Hvala Vam na svemu, u Vukovaru ste uvijek dobrodošli“, kazao je pročelnik Dimić.

„Sada mi je srce na mjestu“, u uvodu svoga kratkog obraćanja kazao je Marijan Martan, prenijevši svoje i Slavkove zahvale svima koji su na bilo koji način pomogli da se njihova zamisao pretoči u djelo i njihova ‘misija’ odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima na uspješan način završi.

Po okončanju svečanosti dočeka hodača, Zvonimir Grđan, voditelj projekta “Hodnja Ivanec – Vukovar” i Vjekoslav Špac, u ime Grada Ivanca i Grada Lepoglave domaćinima, su u znak zahvale uručili prigodne darove.

Inače, izaslanstvo ivanečkih braniteljskih udruga Marijana i Slavka ‘presrelo’ je u subotu ujutro nešto prije 9 sati na legendarnoj Trpinjskoj cesti, gdje su, zajedno s obitelji Josipa Martana, odali počast generalu Blagi Zadri i vukovarskim herojima koji su živote za Domovinu dali na ovom dijelu vukovarske bojišnice.

Počast stradalima u srpskoj agresiji na istočni dio Hrvatske odan je i na spomen obilježju „Krvava berba grožđa“ u Lovasu, na Spomen području Ovčara, Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, te još nekim lokacijama u Vukovaru.

Također, dio izaslanstva je posjet Vukovaru iskoristio i za panoramski pogled na Vukovar s glasovitog vodotornja, jednog od simbola grada na Dunavu.

Putem povratka iz Vukovara ivanečko izaslanstvo se u Višnjevcu susrelo s kolegama iz UDVDR Podružnice Osječko-baranjske županije, koje je također značajno pomoglo u realizaciji Hodnje. Domaćinima je uručen prigodan dar u ime Grada Ivanca, a od njih primljena maketa legendarnog ‘crvenog fiće’, simbola otpora Grada Osijeka srpskim agresorima, koja će svoje mjesto naći u Memorijalnom centru Domovinskog rata Ivanec.

U neformalnom druženju osvrnulo se i na predstojeće 28. državne susrete dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, u sklopu kojega će domaćin športskog ribolova biti Ivanec, gdje će se ‘dogoditi’ novi susret hrvatskih branitelja s ivanečkog i osječkog područja.
Marijan i Slavko su se kratko zadržali i u Virovitici, gdje su pozdravili svoje domaćine i zahvalili im na gostoprimstvu.

Podsjećamo, “Hodnja Ivanec – Vukovar” počela je u četvrtak, 2. svibnja na Spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima Grada Ivanca, okončana 11. svibnja u Vukovaru, a kroz svojih 300 kilometara Marijan i Slavko propješačili su popriličan broj mjesta kroz Općine i Gradove u pet županija.

Da im put bude što ugodniji pomogao je veliki broj prijatelja, poznanika, vlasnika apartmana, brojnih dobrih ljudi iz braniteljskih udruga, Lovačkih društava, Društava Crvenog križa, Udruga za sport i rekreaciju, Gradova, Općina, Županija …

Hodnja je zamisao Marijana Martana, poznatog Voćanca koji već desetljećima živi u Ivancu, umirovljenog, dugogodišnjeg domara Srednje škole Ivanec, koji je imao želju na ovaj način odati počast poginulim hrvatskim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec.

Organizator pohoda je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Ivanec, u suradnji s HVIDR-om Ivanec, lokalnim tvrtkama i pojedincima, te poviše spomenutom logističkom potporom tijekom cijeloga, 300-tinjak kilometara dugoga puta.

Povodom 1. Nacionalnog dana palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u Novom Marofu održan je Simpozij palijativne skrbi “Rano uključivanje u sustav palijativne skrbi”.

Organizator Simpozija je Varaždinska županija u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, Općom bolnicom Varaždin, Domom zdravlja Varaždinske županije, Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske županije i Sveučilištem Sjever, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i Ministarstva zdravstva.

Hrvatski sabor 15. prosinca 2023. godine donio je odluku da se 11. svibanj proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, jer je taj datum vezan uz početak rada Odjela palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof danas Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin 2012. godine.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Simpozij je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. koja je istaknula kako se Nacionalnim danom palijativne skrbi želi građanima približiti palijativna medicina.

-To je naša dužnost, pravo i obaveza jer palijativni pacijenti su multidisciplinarni pacijenti o kojima ne skrbe samo liječnici. To je jedna kompleksna situacija i mi želimo sve uključiti u taj odgovor za palijativnog pacijenta – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je Novi Marof u kojem je s radom započeo prvi odjel palijativne medicine, idealno mjesto da se iz njega široj javnosti poruči da je palijativni pacijent važan zdravstvenom sustavu.

-Palijativni pacijent je onaj kome smo dužni pružiti svu moguću pažnju i trebamo stremiti tome da uključimo sve dionike, a ne samo zdravstvene radnike. Palijativni pacijenti nisu samo stare osobe, imamo i dječju palijativnu skrb, mlade ljude koji su obuhvaćeni teškim kroničnim bolestima i koji zaista zahtijevaju palijativni pristup – rekla je Grba-Bujević dodavši kako je zbrinjavanje palijativnih pacijenata emocionalno težak i odgovoran posao.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svake godine oko 56,8 milijuna ljudi treba palijativnu skrb, a 25,7 milijuna ljudi je u zadnjoj godini života. Na svijetu samo 14 posto osoba koje trebaju palijativnu skrb, ju u konačnici i dobije. Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih umirućih pacijenata, što bi za RH bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje.

Podaci su to koje je na Simpoziju iznio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dodavši da je na razini države s danom 30. lipanj 2023., u sklopu bolničke skrbi, ugovoreno 29 bolničkih ustanova koje su ugovorile 363 palijativna kreveta, od čega najviše Opća bolnica Varaždin, njih 89., odnosno svaki četvrti krevet palijativne skrbi nalazi se na području varaždinske županije. Dodao je i kako na području Varaždinske županije u prosjeku 23,32% palijativnih bolesnika prima specijalističku palijativnu skrb.

-Ciljevi obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi je pridodati dodatnu važnost toj vrsti skrbi te osvješćivanje cjelokupne zajednice da se više pažnje posveti palijativnoj skrbi i angažiranju oko palijativnih bolesnika i njihovih obitelji. Tu je upravo značajna podrška svim ljudima koji se suočavaju sa smrtonosnom bolešću da prihvate takav tijek na afirmativan način te da znaju da neće biti usamljeni i prepušteni sami sebi – kazao je Stričak.

Župan je naglasio da nikada nije bilo više ulaganja u zdravstvo kao u posljednje tri godine, od ulaganja u infrastrukturu, do cijelog niza investicija u opremu, uređaje, vozila. Podsjetio je kako je prošle godine U Općoj bolnici Varaždin otvoren Objedinjen hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, potom tzv. Spinalni centar u Varaždinskim Toplicama te je u tijeku gradnja Centralnog operacijskog bloka u OB Varaždin, dok je u sklopu Doma zdravlja je uloženo oko 1,5 milijuna eura u uređenje prostora.

Simpoziju je prisustvovala i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić, koja je u svom govoru istaknula kako je svima na Simpoziju cilj unaprjeđenje zdravstvene skrbi za pacijente.

-Razvoj palijativne medicine je, i mora dalje biti, u skladu s demografskim trendovima i epidemiološkim pokazateljima, ali isto tako temeljeno na spoznajama suvremene medicine zato da se on uskladi s potrebama pacijenta. Svi smo svjesni da starenjem populacije dolazi i do porasta broja kroničnih nezaraznih bolesti u koje se ubrajaju i onkološke bolesti, i time se povećava potreba za dugotrajnim liječenje i palijativnom skrbi koja možda u prošlosti nije bila u tom opsegu, i mi moramo prilagoditi bolničke kapacitete tome – rekla je Milas-Anzić te dodala kako je nedavno donesena nova Mreža javne zdravstvene službe čiji cilj je da se u potpunosti odgovori na potrebe pacijenata za pojedinom vrstom zdravstvene zaštite, između ostalog, i da se poveća broj bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje palijativnu skrb za 30 posto.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin doc. dr. sc. Damir Poljak rekao je kako Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof ima 89 palijativnih kreveta što ih čini najjačim centrom palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je kako su, zahvaljujući podršci Varaždinske županije, ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, uložena velika sredstva u Opću bolnicu Varaždin, među njima i 45 milijuna eura u Centralni operacijski blok, kao i ulaganja u palijativni centar.

-Palijativni pacijent je onaj koji u svojoj završnoj fazi života treba imati dostojanstvenu smrt i ono što činimo, činimo da to dostojanstvo svaki čovjek ima, a u Općoj bolnici Varaždin i u Službi za produženo liječenje i palijativnu skrb to je na jednom svjetskom nivou – poručio je ravnatelj Poljak.

Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije doc. dr. sc. Jurica Veronek, podsjetio je kako je županijski Dom zdravlja prvi u Hrvatskoj imao palijativnu djelatnost koja je započela još u listopadu 2016. godine.

-Osim koordinatora i mobilnog tima palijativnu skrb u Domu zdravlja pružaju i patronažne sestre, kao i liječnici obiteljske medicine. Važno je da ljudi znaju  kako postoje profesionalci koji ih mogu voditi u bolesti do kraja. Ta podrška uključuje edukaciju, pomoć, podršku i sve ono što je potrebno u tim trenucima – pojasnio je Veronek te dodao kako zbog sve veće potrebe za palijativnom skrbi daljnji planovi idu prema osnaživanju palijativnog tima dodatnim timom i koordinatorom, kako bi ta usluga bila još obuhvatnija.

Sudionike simpozija pozdravio je i gradonačelnik Novog Marofa, ujedno i saborski zastupnik Siniša Jenkač koji je tom prigodom naglasio važnost palijativne skrbi posebice u današnje vrijeme.

-Ulaganje u palijativu ulaganje je u budućnost. Velika je stvar kada u svojoj blizini imate instituciju koja se u takvim trenucima može pobrinuti za vas, a vašoj obitelji omogućiti normalno funkcioniranje – naglasio je Jenkač te podsjetio na značajna sredstva koja su unatrag nekoliko godina uložena s nacionalne razine u palijativnu skrb na području grada Novog Marofa.

U sklopu Simpozija, sudionici su razgledali i Županijsku palaču te Centar za posjetitelje gdje su se upoznali s povijesnim i kulturnim znamenitostima Varaždinske županije.