Povežite se s nama

Život i društvo

Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin s FOI-ja jedan je od eksperta u analizi državnih registara i baza podataka

Objavljeno:

- dana

Izvještaji koje je objavila Europska komisija, a i Svjetska banka, pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu što se digitalizacije i transformacije državne uprave tiče.

Tako postoje primjeri novih usluga kao što je to primjerice usluga e-novorođenče, gdje je prijavu novorođenog djeteta, uz određene preduvjete, moguće napraviti od kuće, bez potrebe da se posjeti ijedan šalter. No kao jedna od glavnih zamjerki izvještaja koji su objavljeni u zadnjih nekoliko godina od strane Europske komisije i Svjetske banke, još uvijek se ističe nedovoljno dijeljenje podataka između registara kojima upravljaju različiti korisnici, primarno ministarstva i agencije. Još uvijek smo u velikoj mjeri “država papira”. Iako je u posljednjih dvadesetak godina dosta procesa informatizirano, velike količine podataka postoje u bazama podataka kojima upravljaju različita ministarstva i agencije.

No unatoč tome, dijeljenje podataka i dalje je relativno skromno. Svima nam se dogodilo da nas pitaju za neku originalnu potvrdu ili potvrdu koja je ovjerena od strane bilježnika. S druge pak strane podaci u registrima postoje, no krajnji korisnici su ti koji moraju prenositi potvrde s jedne lokacije na drugu lokaciju. Kako bi osigurali da procesi budu brži i efikasniji, valjalo bi osigurati korištenje podataka iz tih registara.

Kako u aspektu dijeljenja podataka još uvijek kaskamo, Europska komisija dodijelila je sredstva kroz instrument tehničke pomoći (TSI – Technical Support Instrument), te OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), DG Reform (Directorate-General for Structural Reform Support) i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) imaju za cilj snimiti stanje temeljnih registara, te dati prijedloge kako se može podići razina interoperabilnosti temeljnih registara.

U tome im trebaju pomoći lokalni konzultanti, koji su se birali na međunarodnom javnom natječaju. Uz više prijavljenih timova, za potrebe projekta odabrani je konzultantski tim u sastavu Darko Gulija, mag. el., doc. dr. sc. Mršić Leo te prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin. Kako prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin predaje na Fakultetu organizacije i informatike predmete vezane uz baze podataka, skladišta podataka i poslovnu inteligenciju, na ovom projektu njegova primarna uloga je analiza podataka koji se nalaze u registrima, te suradnja u izradi nacionalnog semantičkog modela podataka. Procedura odabira konzultanata trajala je preko dva mjeseca. Uvjeti su bili strogi i tražilo se da svaki tim bude interdisciplinaran, kao i da bude upoznat sa radom državne uprave, tehnologijom web servisa, poslovnih procesa, baza podataka i drugo.

Kako se projekt provodio u dvije faze, u prvoj fazi bili su uključeni temeljni registri o osobama i poslovnim subjektima, kao što su matica rođenih, matica umrlih, matica vjenčanih, registar životnih partnerstva, obrtni registar, sudski registar i slično. U drugoj fazi projekta, bio je obuhvaćeni daleko veći broj registar koji su u nadležnosti većeg broja ministarstava i agencija, uključujući upisnik poljoprivrednika, HZMO osiguranike, REGOS, registre vezane uz obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, evidenciju o dohocima i primitcima, registar neprofitnih organizacija, registar koncesija, registar državnih potpora te niz drugih registara.

Na kraju projekta tim je sastavio izvještaj (akcijski plan) o uočenim nedostacima i prijedlozima za poboljšanje, a dio tih preporuka biti će i direktno financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem postoje za to predviđena sredstva. Tehnička analiza registara u prvoj fazi ukazala je na neke nedostatke i probleme, te je prof. Rabuzin prezentirao članak koji je prihvaćen i objavljen na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji DATA 2022 koja se održala u Portugalu prošle godine.

Između ostalog, prof. Rabuzin izradio je programsko rješenje za semantičko mapiranje atributa iz raznih baza podataka, te Business Intelligence rješenja za analizu nacionalnog semantičkog modela i samog akcijskog plana. Projekt je trajao skoro dvije godine.

Uvođenje eura

Kako je od 1. siječnja ove godine službena valuta u Hrvatskoj euro, tijekom prošle godine bilo je potrebno izvršiti prilagodbu sustava za rad s novom valutom. Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin aktivno je sudjelovao na projektu pripreme sustava RBA banke za uvođenje eura. Posebno se bavio razvojem skripti te kontrolom i kvalitetom podataka nastalih uslijed konverzije nad centralnim skladištem podataka. Radilo se o vrlo zanimljivom projektu na kojem je prof. dr. sc. Rabuzin imao prilike sudjelovati sa sistem arhitektima od kojih su neki njegovi bivši studenti. Projekt je završio početkom ove godine po uvođenju nove valute.

Također, prof. Rabuzin uključen je i u projekt izrade platforme podatkovnog jezera Hrvatske, tzv. Data Lake, a koji se provodi u sklopu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Platforma će služiti kao centralno mjesto pohrane i obrade podataka, a biti će na raspolaganju korisnicima u različite svrhe, primjerice podatkovne analitike i izvještavanja i to u stvarnom vremenu.

FOI

Prof. Rabuzin radi na FOI-ju kao redoviti profesor. Do sada je objavio 10-ak knjiga i poglavlja u knjigama te oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Pod njegovim mentorstvom do sada je studij završilo preko 130 studenata te je odradio preko 150 recenzija za domaće i međunarodne časopise i konferencije. Usavršavao se više od 30 mjeseci u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj te je dobio desetak nagrada za svoj rad, uključujući nagrade za najbolji rad i za najbolje prezentacije na domaćim i inozemnim znanstvenim konferencijama. Uz znanstveni rad redovito se usavršava i uključen je u stručne projekte te je tako imao prilike raditi analize nad medicinskim podacima i to za potrebe klinika u Njemačkoj i Švicarskoj, bavio se analizom financijskih podataka, proračunskih podataka… Trenutno radi na novoj knjizi.

Život i društvo

Sudionici “Folkofonije“ družili se s varaždinskim gradonačelnikom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za predstavnike folklornih skupina, sudionike Međunarodnog festivala folklora Folkofonija, u subotu 7. rujna, prieđeno je primanje u Gradskoj vijećnici Grada Varaždina.

Sudionike festivala predstavnike folklornih skupina iz Italije, Češke i Bosne i Hercegovine pozdravio je dr. sc. Neven Bosilj, gradonačelnik Grada Varaždina.

Prijemu je nazočila u ime organizatora Helena Lalić, predsjednika Centra tradicijske kulture. Gradonačelnik se zahvalio organizatorima koji brinu o očuvanju tradicijske kulture, gostima je predstavio grad te im se zahvalio na dolasku i želji da svoju tradiciju, pjesme i plesove predstave publici u Varaždinu.

FolkoFonija se održava po osmi put u organizaciji Centra tradicijske kulture (CTK), a pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, Ministarstva kulture i medija RH, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Varaždinske županije, Hrvatskog društva skladatelja te Varkom d.o.o.

Festival se održava od 6. do 8. rujna 2024. na Europskom trgu u Varaždinu, a kroz glazbeno-umjetnički program predstavit će se preko 500 sudionika. Kroz održavanje radionica i predstavljajući se na tradicijskom sajmu sudjelovat će 30-ak županijskih udruga.

Nastavite čitati

Život i društvo

Ivanec: položen kamen temeljac za dogradnju i rekonstrukciju Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar pravosuđa Damir Habijan, varaždinski župan Anđelko Stričak, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, predsjednik Gradskog vijeća Zdenko Đuras i ravnatelj OŠ Ivanec Damir Jagić u petak su simbolično položili kamen temeljac dugo iščekivane dogradnje i rekonstrukcije Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu.

Gradilište je blagoslovio ivanečki župnik vlč. Tihomir Kosec. Time je označen početak realizacije ovoga projekta, čiji se dovršetak očekuje za godinu dana, a koji će omogućiti nastavu u jednoj smjeni za 740 ivanečkih učenika, bolju organizaciju nastave te đačkih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

Ovi momenti mnogo su puta naglašeni i na prigodnoj svečanosti prethodno održanoj u holu Osnovne škole. Svečanost su pjesmom, stihovima i glazbom uljepšali učenici Laura Cuković, Šimun Čavlek, Nika Lončar i Andro Gotal te školski zbor.

U ime domaćina, sve goste i uzvanike pozdravio je ravnatelj Damir Jagić.

– Ivanečka škola, sa svojih 740 učenika i 125-ero zaposlenih, jedna je od najstarijih i najvećih u Varaždinskoj županiji. Počela je raditi davne 1839. godine, što znači da upravo ove godine obilježavamo jubilarnu 185. godišnjicu školstva u Ivancu. Kao slavljenicima, najveći nam je dar upravo dogradnja škole! I zato, radujemo se početku, ali još više završetku radova! Jer jednosmjenska nastava omogućit će bolje i kvalitetnije obrazovanje za učenike te kvalitetnije korištenje slobodnog vremena za brojne učeničke aktivnosti – naglasio je Jagić te uputio zahvale svima koji su omogućili ovaj projekt.

Dogradnja i rekonstrukcija vrijedna je oko 3,5 milijuna €, od čega 3,1 milijuna građevinski radovi, dok je vrijednost opreme 480.000 €.

I prije nego što je počeo – održiv projekt

U ime grada domaćina, izraze dobrodošlice u Ivanec svim je gostima uputio gradonačelnik Ivanca Mukorad Batinić.

– Projekt dogradnje škole je, i prije nego što je počeo, bio održiv. A bio je održiv zato jer se temelji na pozitivnim parametrima koje bilježimo u Ivancu: na „eksploziji“ novog doseljavanja u grad, na činjenici da ubrzano moramo otvarati i aktivirati nova građevinska područja te da četvrtu godinu zaredom na administrativnom području grada Ivanca bilježimo trend povećanog broja prvašića – istaknuo je gradonačelnik.

Ulaganja samo u zadnjih godinu dana blizu 6 mil. Eura!

– Ivanec je mali grad, a u fokusu gradske uprave je da građanima osigura da imaju gdje raditi i graditi te miran i zadovoljan život. Omogućujemo im to nizom velikih ulaganja, koja su u samo proteklih godinu dana vrijedna blizu 6 milijune eura! Posebno nam je drago što su među njima i dva vrtića (Ivanec i Radovan). U niz visokih gradskih ulaganja u predškolski odgoj, u sport i rekreaciju, društveni život, potpore poduzetnicima te, naročito, u komunalnu infrastrukturu, aktualna dogradnja škole dio je cijelog ovoginvesticijskog mozaika. Svi ovi pozitivni trendovi su nam light motiv i za naredno razdoblje – naglasio je Batinić.

– U tom kontekstu osobno mi je znakovit i važan odgovor građanina koji se u Ivanec doselio iz jednog od susjednih mjesta te dobio gradske poticaje, a koji mi je na moje pitanje o razlozima preseljenja u Ivanec rekao: „Ivanec je postao poželjno mjesto za život !“ – zaključio je Batinić.

Ističući da je, u kontekstu obilježavanja Dana Varaždinske županije i činjenice da naša Županija dobiva status „Prijatelj djece“, današnji dan za pamćenje, varaždinski župan Anđelko Stričak istaknuo je da će ovom dogradnjom ivanečka škola postati moderna školska ustanova, a dogradnjom područnih škola u Novoj Vesi Petrijanečkoj i Strmcu Podravkom, Varaždinska županija postat će prva u Hrvatskoj s nastavom u jednoj smjeni u svim osnovnim školama, a to se očekuje već iduće šk. godine.

Osvrnuo se i na ulaganja u dogradnju i rekonstrukciju nizaškolskih sportskih dvorana te kazao da je riječ o ulaganjima čiji je cilj stvaranje sustava jednakih šansi za svu djecu.Učenicima je poželio ugodan početak nove šk. godine te poručio da će u ovo vrijeme dogodine nastava u ivanečkoj školi početi u jednoj smjeni.

Plenković: Čestitke svima zaslužnima za projekt dogradnje OŠ Ivanec

Okupljenim gostima i uzvanicima te članovima kolektiva obratio se i premijer Andrej Plenković. Osvrćući se NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti), podsjetio je da je on bio zamišljen kao veliki odgovor EU na krizu prouzročenoj pandemijom COVID-a.

-NPOO omogućuje Hrvatskoj da sredstva iz toga planapametno usmjerava u prioritete, a jedan od glavnih prioriteta jest upravo obrazovanje. Time omogućujemo ostvarenje strateškog cilja, a to je da nove, mlade generacije budu kvalitetno obrazovane, kako bi ravnopravno mogle konkurirati na tržištu rada – istaknuo je Plenković. Zahvaljujući tome,naglasio je da je u Hrvatskoj u tijeku golem investicijski ciklus u obrazovanje vrijedan 2,7 milijardi eura, i to na svim razinama, s ciljem reformi kurikuluma i investiranja u infrastrukturu.

Smatrajući da su upravo ulaganja u obrazovanje temeljhrvatskog razvoja, svima zaslužnima za projekt dogradnje škole u Ivancu uputio je čestitke te poručio kako će im resorno ministarstvo biti na raspolaganju kako bi se projekt na vrijeme realizirao.

Svečanosti polaganja kamena temeljca nazočili su i saborski zastupnici Goran Kaniški i Predrag Štromar, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić, zamjenik gradonačelnika Ivanca Marko Friščić, predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić, županijski i gradski vijećnici, pojedini županijski i gradski pročelnici i dr.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje