Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je objavio Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima 2019. godine. Prema svemu sudeći radi se o najnovijim podacima koje imaju, a zanimljivi su podaci za Hrvatsku.

Ukupno je 99.647 učenika iz 35 europskih zemalja sudjelovalo u posljednjem valu istraživanja i to tako da su odgovarali na anoniman upitnik.

Ukratko se može sumirati da su tinejdžersko pijenje i pušenje u opadanju, ali zabrinjava rizično korištenje kanabisa te nova ovisnička ponašanja.

Pijenje alkohola ostaje visoko među adolescentima u Europi, uz prosječno više od tri četvrtine (79 %) učenika koji su pili alkohol u životu te uz gotovo polovicu (47 %) njih koji su ga pili u posljednjih mjesec dana. Ali podaci pokazuju određen lagani pad.

Pozitivne promjene su također vidljive i kod tinejdžerskog pušenja, a u pozadini navedenih promjena su mjere javne politike usmjerene na ograničavanje uporabe duhana koje su se uvodile u posljednja dva desetljeća. Između 1995. i 2019., ESPAD prosjeci pušenja cigareta pali su za životno korištenje (sa 68 % na 42 %); trenutno pušenje (s 33 % na 20 %) te za svakodnevno pušenje (s 20 % na 10 %). Novi podaci otkrivaju visoku prevalenciju korištenja e-cigareta.

Korištenje ilegalnih droga je u padu, ali zabrinjava visokorizično korištenje kanabisa (marihuane), lijekova te NPS-a (nove psihoaktivne droge) na razini ESPAD zemalja.

Kanabis (marihuana) je i dalje najčešće korištena ilegalna droga među učenicima ESPAD zemalja. Prosječno je 16 % učenika izjavilo da je koristilo marihuanu barem jednom u životu (11 % u 1995.), dok 7,1 % u posljednjih mjesec dana.

Nemedicinsko korištenje lijekova među adolescentima ostaje zabrinjavajuće. Na primjer, 6,6 % od onih koji su anketirani izjavilo je da je barem jednom u životu koristilo trankvilizatore ili sedative, a njih 4 % analgetike da bi promijenili raspoloženje. U prosjeku, 3,4 % učenika izjavilo je da su koristili nove psihoaktivne droge (NPS) u životu – što je mali pad u odnosu na 2015. – ali i dalje je ta razina viša u odnosu na pojedinačnu razinu korištenja amfetamina, ecstasy-a, kokaina ili LSD-a. Gotovo svi NPS korisnici su ujedno korisnici više različitih sredstava.

Prema Izvještaju: “Visoka razina normalizacije kockanja u društvima te kultura kockanja unutar obiteljskog okruženja prepoznati su kao važni pokretači započinjanja s kockanjem kod mladih te usmjeravanja mladih u problematično kockanje”.

ESPAD 2019. rezultati pokazuju da je kockanje za novac postalo popularna aktivnost među učenicima u Europi, s 22 % ispitanika koji su izjavili da su u posljednjih 12 mjeseci kockali na barem jednu igru, pretežito lutrija. U istom razdoblju 7,9 % učenika kockalo za novac na internetu.

Tijekom posljednja dva desetljeća, a uglavnom potaknuto rastućom popularnosti pametnih telefona i tableta, igranje video igara postalo je popularnije te se u sve većoj mjeri igraju igre na ovim uređajima. Oko 60 % učenika izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana igralo digitalne igre tijekom tipičnog radnog dana, nešto više tijekom vikenda. U većini zemalja mladići provode dvostruko više vremena igrajući video igre u odnosu na djevojke.

Oko 94 % učenika je izjavilo da je koristilo društvene medije tijekom prošlog tjedna. U prosjeku, učenici potroše 2 do 3 sata na društvenim medijima tijekom tipičnog radnog dana, što se raste i do 6 ili više sati tijekom vikenda. U većini zemalja djevojke su prijavile češće korištenje društvenih medija tijekom vikenda u odnosu na mladiće.

Hrvatska

Hrvatska je 2019. godine iznad prosjeka ESPAD-a za sve prikazane pokazatelje pušenja cigareta i e-cigareta. Hrvatski učenici puše više od svojih europskih vršnjaka, 29 % njih su trenutni pušači, u odnosu na 20 % trenutnih pušača prosječno u zemljama u kojima se provodi istraživanje ESPAD. Više od polovice učenika pušilo je cigarete u životu (54 %), a cigarete i/ili e-cigarete 61 %, dok je 17 % učenika izjavilo da je pušilo e-cigarete u životu. Svakodnevno je u posljednjih 30 dana cigarete pušio gotovo svaki peti učenik. Zabrinjava podatak da je 43 % učenika, koji su izjavili da su svakodnevno pušili cigarete, svoju prvu cigaretu zapalilo u dobi od 13 godina i ranije, objašnjeno je u publikaciji.

Podaci o pijenju alkohola i dalje su zabrinjavajući. Hrvatska je 2019. godine iznad prosjeka ESPAD-a za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Većina šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj je u životu pila alkohol, podjednako mladići i djevojke. Devet od deset učenika je pilo alkohol u životu. Više od polovice učenika je to činilo u posljednjih 30 dana, odnosno 61 % mladića i 54 % djevojaka. Prema vrsti pića mladići u najvećoj mjeri piju pivo, njih 55 %, a djevojke žestoka pića, njih 44 %. Barem jednom u životu opilo se 43 % učenika u Hrvatskoj, više mladića u odnosu na djevojke.

Zabrinjava podatak o ranoj dobi početka pijenja alkoholnih pića – čak 46 % mladića i 37 % djevojaka navodi da su počeli piti alkohol u dobi od 13 godina i ranije. Iako ako je zakonom zabranjeno usluživanje osoba mlađih od 18 godina, 42 % mladića i 38 % djevojaka navodi da im je alkoholno piće bilo usluženo u kafiću/pubu ili disku/klubu.

Hrvatska se i prema konzumaciji psihoaktivnih droga u životu nalazi iznad prosjeka ESPAD-a (18 %). Kanabis je i dalje najčešće korištena psihoaktivna droga u Hrvatskoj kao i prosječno u zemljama u kojima se provodi istraživanje ESPAD. U Hrvatskoj je 2019. godine nešto više od petine učenika, odnosno 22 % probalo neku od psihoaktivnih droga, uključujući kanabis.

Svakodnevni život danas je nezamisliv bez uporabe interneta. U Hrvatskoj 92,6 % učenika svakodnevno provodi vrijeme u online okruženju, dodatno još 5,1 % učenika to čini minimalno jednom tjedno.

– Zabrinjava podatak da više od dva sata dnevno radnim danom u online komunikaciji na društvenim mrežama provede 71,1 % učenika, od toga djevojke više. Podaci o utrošenom vremenu vikendom su još učestaliji. 33,5 % učenika navodi da se jako ili djelomično slaže s tvrdnjom da se loše osjećaju bez društvenih mreža, podjednako mladići i djevojke. 52,5 % učenika koji su izjavili da radnim danom u igri igrica provedu šest i više sati se u potpunosti ili djelomično slažu s tvrdnjom da previše vremena provode u takvom obliku igre. Zabrinjava podatak o udjelu od 23,7 % učenika koji u igri video igrica provedu šest i više sati dnevno i ne smatra da je to previše vremena – stoji u objavi HZJZ-a.

U razdoblju od 2011. do 2019. godine u Hrvatskoj se u sklopu istraživanja ESPAD bilježi porast depresivnih smetnji, više kod djevojaka nego kod mladića.

U posljednjih 12 mjeseci govore 82,8 % učenika izjavljuje da nije kockalo za novac, od toga očekivano mladići više djevojaka. Od onih koji su to ipak radili najviše njih se kladilo (80,9 %), slijede svi oblici lutrijskih igara s udjelom od 39,9 % učenika, zatim kartaške igre te igre na automatima.