Povežite se s nama

U fokusu

Na Županijskoj skupštini Stičak poručio Martinčević da je članica stranke hrvatskog Al Caponea, a ona mu nije ostala dužna

Foto: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

U Županijskoj palači Varaždinske županije u 9 sati počela je 13. sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije.

Skupština je počela minutom šutnje za prerano preminulog vijećnika Zorana Kunića (HNS).

Predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić utvrdio je kvorum jer je bilo prisutno 27 vijećnika, od ukupno 37.

Navedeno je i da je osnovan Klub nezavisnih vijećnika, koji ima tri člana, a predsjednik mu je Tomislav Paljak.

Svoj mandat u Županijskoj skupštini je aktivirala vijećnica Jelena Pavleković (Reformisti), a time je prestao mandat Rajku Solaru. Krunoslav Lukačić dostavio je također obavijest o prestanku mirovanja mandata te će zamijenti preminulog Kunića. Mandat u mirovanje stavio je Željko Dvekar, iz osobnih razloga, a njegova zamjena s liste je Ivo Loborec.

Pavleković i Loborec su zatim položili svečanu prisegu.

Aktualni sat

Uslijedio je aktualni sat na kojem je župan Anđelko Stričak odgovarao pitanja devet vijećnika, uglavnom iz redova oporbe, što je uglavnom proteklo bez povišenih tonova. Bilo je pitanja o isplati štete od prirodnih nepogoda, nedavnih zlouporabi u jednom domu za starije, poticajima za obnovljive izvore energije, cjelodnevnoj školi, gradnji Podravske magistrale i drugo.

Ipak, nešto žustrija rasprava povela s na pitanja Reformistice Natalije Martinčević.

Martinčević je napomenula da je za mandata župana Čačića Varaždinska županija bila najuspješnija u privlačenju EU sredstava te su brojni projekti završeni. Dodala je da se situacija muti oko projekata čiji je završetak prebačen u Stričakov mandat, jer se neki od projekata koje su prijavili Reformisti završavaju sada.

– Vama se učinilo zgodnim te projekte pripisati sebi – rekla je Martinčević i zamolila popis projekata s datumima i potpisnicima ugovora.

Također, Martinčević je zatražila podatke o informacijama da će se prodavati udjeli u nekim županijskim tvrtkama, jer smatra da su one od vitalnog značaja.

U svom odgovoru Martinčević župan je napomenuo da je dolazak premijera Plenkovića u Varaždinsku županiju, kada je položen kamen temeljac za Centralni operacijski blok varaždinske Bolnice, bio povijesni dan za Županiju.

– Započeli smo niz investicija. Ali nije to bilo prošli petak, to je bilo prije tri godine. Ali svi koji mislite da je to bilo prošli petak, u zabludi ste, to je bilo u mandatu Čačića. Pitanje o prodaji udjela u trgovačkim društvima postavlja članica stranke hrvatskog Al Caponea. Prolistajte crnu kroniku; Coning dužan porez, Coning stečaj, pa Čačić ovo, Čačić ono. Kome oni sad dociraju oko prodaje udjela u tvrtkama. Vama vijećnicima Županijske skupštine. Ništa se ne radi zakulisno, ništa da vijećnici nisu s time upoznati i ništa da Županijska skupština nije odobrila. Ako će i doći do prodaje vijećnici o tome donose odluku, a ne župan – pojasnio je Stričak te sarkastično pobrojao čitav niz nedavno otvorenih projekata za koje je kazao da su valjda također otvoreni za župana Čačića.

Martinčević je replicirala na ovo. Na prvi odgovor izrazila je apsolutno zadovoljstvo, jer je pojasnila da je župan sve dobro rekao jer su sredstva za projekte poput Medicinske škole odobrena još za župana Čačića.

– Nisam zadovoljna drugim dijelom odgovora. Uvijek Čačića želite staviti u neki zanimljiv kontekst. Za razliku od HDZ-a kao službeno osuđene kriminalne organizacije, gospodin Čačić za ništa nikad nije bio na sudu, niti optužen niti priveden. On za kriminalno djelo nikada nije bio pozvan niti na obavijesni razgovor. A vi ste pripadnici kriminalno osuđene organizacije. I zato izražavam bojazan da bi moglo doći do prodaje županijskog “obiteljskog srebra” – završila je Martinčević.

Predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić (HDZ) rekao je da će u buduće oduzeti riječ Martinčević ako će njega i ostale vijećnike HDZ-a stavljati u isti koš s nekoliko osoba koje su bile inkriminirane.

U fokusu

Lepoglava: Klima se jako promijenila, a poljoprivrednici se još uvijek nisu prilagodili

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Domu kulture u Lepoglavi u srijedu, 8. svibnja, održan je prvi sastanak partnera u projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, kao vodeći partner, te lokalne akcijske grupe Izvor i PRIZAG.

Kako je istaknuto na ovom sastanku, posljednjih godina svjedočimo klimatskim promjenama, koje posebno utječu upravo na poljoprivredni sektor, stoga je cilj ovoga međuteritorijalnog projekta suradnje lokalnih akcijskih grupa – podizanje svijesti poljoprivrednika o utjecaju promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju te o nužnosti uvođenja agrotehničkih mjera i novih kultura kojima se ublažava utjecaj klimatskih promjena.

– Ovaj je projekt osmišljen iz potrebe. Svi naime, svjedočimo o klimatskim promjenama, a da se klima doista promijenila u posljednjih 30 godina potvrdila je i studija Državnog hidrometeorološkog zavoda. No, ono što se nije promijenilo su agrotehnološke mjere. Na terenu je vidljivo da naši poljoprivredni proizvođači nisu spremni na te promjene i da im se nisu prilagodili. Ovim projektom nastojimo pokazati kako je promjena klime utjecala na ratarstvo i povrćarstvo u ovom dijelu Hrvatske, gdje su te poljoprivredne grane najzastupljenije, te koje agrotehnološke mjere valja primjenjivati kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena – istaknuo je na otvaranju prvog sastanka o utjecaju klimatskih promjena voditelj ovog projekta, klimatolog mr. sc. Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Agrotehničke mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Tijekom provedbe projekta na pet lokacija, u Bednji, Varaždinu, Ludbregu, Koprivnici i Novom Marofu prikupljat će se vrijednosti temperature tla na 7 dubina i vlažnosti tla na 5 dubina. Na temelju prikupljenih podataka te meteoroloških mjerenja nastalih u zadnjih 30 godina izradit će se sveobuhvatna analiza poljoprivrednih kultura i agrotehničkih mjera kojima bi se ublažio utjecaj klime i povećala poljoprivredna proizvodnja te tako osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje sjeverne Hrvatske.

Projekt Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, vrijedan je 136 tisuća i 200 eura, a financiran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3. Natječaj za provedbu tipa operacije 19.3.2. »Provedba aktivnosti projekta suradnje«).

– Provedbom ovog projekta želimo povezati znanost i praksu, kako bi se naši poljoprivredni proizvođači što brže i bolje prilagodili klimatskim promjenama kojima svjedočimo. I ovog proljeća na području Grada Lepoglave proglašena je prirodna nepogoda zbog mraza, ponovo su pozebli vinogradi i voćnjaci, tako da ove godine nećemo imati oraha, trešnji, marelica, urod u vinogradima će biti ponovo manji. Suočeni smo i sa čestom pojavom klizišta, zbog obilnih padalina, ali i s dugotrajnim sušama. Klimatske promjene nanose ogromne štete našim poljoprivrednicima, ali i svim drugim dionicima na ruralnom području. Ovim projektom zato želimo i kroz provedbu informativno – edukacijskih aktivnosti podići razinu znanja o klimatskim promjenama te načinima za ublažavanje njenih utjecaja na poljoprivredni sektor na području tri lokalne akcijske grupe koje sudjeluju u ovom projektu – istaknuo je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad i gradonačelnik Lepoglave.

Stare se navike moraju mijenjati

Projekt će se provoditi na području Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko – zagorske županije, Međimurske županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

– Ovo je vrlo važan i zanimljiv projekt, jer napokon počinjemo ozbiljno govoriti o klimatskim promjenama koje doživljavamo. Klima koja se očito promijenila, promijenila je već puno toga u našim životima, a posebno u životima onih koji žive od poljoprivrede. No, tvrdoglavo ostajemo vjerni starim običajima, a moramo ih mijenjati. Ovaj će projekt pomoći da naši poljoprivrednici osvijeste tu nužnost i da se što bolje prilagode toj velikoj promjeni – rekao je Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor i gradonačelnik Ludbrega.

O važnosti ovog projekta na prvom sastanku projektnih partnera govorila je i Nevenka Benjak, predsjednica Lokalne akcijske grupe PRIZAG.

– Ovaj će projekt biti od velike koristi ne samo poljoprivrednicima, nego i svim drugim dionicima razvoja na ruralnom području, a pogotovo onima koji kreiraju politike. Klimatske promjene su evidentne i svi im se moramo prilagoditi. Zato je ovaj projekt međuteritorijalne suradnje lokalnih akcijskih grupa, u kojem sudjeluje i LAG PRIZAG, od velike važnosti kako bi se stvorili uvjeti da poljoprivredni proizvođači promijene stare navade i da se prilagode klimatskim promjenama, kako bi u budućnosti ostvarivali veće prinose i kvalitetnije životne uvjete – naglasila je predsjednica LAG-a PRIZAG.

Tijekom provedbe projekta bit će izrađen i mrežni portal, online platforma koja će sadržavati informacije korisne za poljoprivrednike, koje će uključivati i smjernice te savjete za prilagodbu praksi uzgoja, a projektni partneri će organizirati i edukativne radionice za poljoprivrednike o klimatskim promjenama, novim agrotehničkim mjerama i novim poljoprivrednim kulturama. Projekt će završiti u svibnju sljedeće godine, a potom će se održivost projekta osigurati kroz redovnu djelatnost partnerskih lokalnih akcijskih grupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Zašto su mirovine manje nego prošli mjesec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pojedini umirovljenici neugodno su iznenađeni manjim mirovinama na svojim računima nego prošlog mjeseca.

Stoga portal Mirovine.hr podsjeća da je riječ o usklađenjima.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći, koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplati zaostatke za siječanj ili veljaču, piše Mirovine.hr.

Mirovine su od siječnja povećane za 4,19 posto. Primjerice, ako umirovljenik ima 480 eura mirovine, njegova mjesečna primanja rasla su za oko 20 eura. Njemu je u travnju tako isplaćeno 20 eura više za ožujak, ali isplaćena mu je i razlika za siječanj i veljaču po 20 eura, jer usklađivanje vrijedi od siječnja.

To znači da je u travnju dobio 60 eura veću mirovinu. Na isplati u svibnju, mirovina mu je manja za 40 eura, jer mu se nastavlja isplaćivati povećanje od 20 eura mjesečno, bez 40 eura za siječanj i veljaču.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje