Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.
Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.
Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.
Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.
Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.
Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.
Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.
U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.
Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike, rečeno je u petak u Banskim dvorima.
No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.
– To povećanje išlo bi u dvije faze – za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje – pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.
Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu.
I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.
Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.
Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.
Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.
U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.
Večeras oko 20.40 sati dogodio se nemili incident uoči odlaska premijera Andreja Plenkovića iz arboretuma Opeka u kojem je prisustvovao svečanoj sjednici Varaždinske županije.
Naime, policijski službenici, vatrogasci i osiguranje premijera uoči njegovog odlaska sa spomenute svečanosti blokirali su glavnu Viničku ulicu za prometovanje.
Međutim, to se nije svidjelo vozaču automobila čakovečkih registarskih oznaka kojem se nije dalo čekati na prolazak kolone vozila sa štićenom osobom prve kategorije. One koje se ne zaustavlja.
– Doma sam 300 metara dalje, zašto me ne puštate? Nemam tolerancije?! Krv nam pijeju, nemojte nas je.ati! – uzvikivao je između ostalog vozač koji se naguravao s osobljem iz Plenkovićevog osiguranja.
Štoviše, policijski službenici su procijenili da konfliktna osoba u afektu može napraviti i veće probleme, pa je pozvano pojačanje koje se brzo sjurilo od novoobnovljenog dvorca grofovske obitelji Bombelles do ulaska u arboretum.
Dodajmo da je verbalni sukob zaustavljenog vozača i osiguranja nastavljen nakon prolaska kolone vozila sa štićenom osobom, a detalje o svemu možda ćemo doznati ovih dana iz priopćenja PU varaždinske.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
