HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, jedni i drugi tvrde da će sastaviti Vladu
Državno izborno povjerenstvo oko ponoći je objavilo rezultate na temelju 84 posto prebrojanih posto glasova. HDZ tako ima 61 mandat,...
Usporavanje tržišta je posebno vidljivo ove jeseni, kada je ostvaren manji broj transakcija nego prošle godine u istom razdoblju. Ako uspoređujemo prvu polovicu ove godine s prvom polovicom 2022. godine, pad prometa nekretninama bio je oko 10 % na razini cijele Hrvatske, rečeno je na 36. Forumu poslovanja nekretninama koji se održao u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik Komore Zagreb, u uvodnom obraćanju istaknuo je važnost nekretinskog sektora kao jednog od ključnih čimbenika u gospodarskom razvoju.
Podatke, koji pokazuju da hrvatsko tržište nekretnina stagnira, komentirao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
– Cijene nekretninama u Hrvatskoj i dalje rastu, ali realizirane cijene po manjoj stopi nego što su rasle prijašnjih godina. Promet nekretninama usporava u cijeloj Hrvatskoj i većina županija bilježi pad broja nekretninskih transakcija. Manje su kupovali stranci, ali i domaći kupci. To usporavanje prometa najavljuje da smo ušli u novi tržišni ciklus, pa se u narednom razdoblju očekuju promjene trendova na hrvatskom nekretninskom tržištu – istaknuo je Ranilović.
Tržište trebamo promatrati segmentirano, prema regijama i vrsti nekretnina, kako bismo razumjeli stvarno stanje, pojašnjava Ranilović. Tako se primjećuje usporavanje rasta cijena, ali još uvijek ne i njihov pad, pogotovo u segmentu novosagrađenih stanova na obali i u Gradu Zagrebu.
Na usporavanje tržišta svakako je utjecao i rast kamatnih stopa na stambene kredite, koji, iako manji nego na mnogim drugim tržištima, ipak je utjecao na slabljenje potražnje, kako u Hrvatskoj tako i Europskoj uniji. Na potražnju i aktivnost hrvatskog tržišta u 2022. je također snažno utjecalo i uvođenje eura, radi čega je signifikantan broj kupaca investirao u nekretnine.
Do općeg usporavanja tržišta, između ostalog, dolazi zbog nerealnih očekivanja prodavatelja u segmentu rabljenih stambenih nekretnina.
– Nepriuštivost stanovanja postaje sve veći izazov sve većem broju građana, pogotovo u Gradu Zagrebu i na obali, u turističkim središtima. Novogradnje, koja je vrlo tražena, ne gradi se dovoljno, nema je u ponudi niti po prosječnim, a kamoli po priuštivim cijenama, jer su developeri primarno fokusirani na luksuzni segment. Potrebna nam je stambena politika koja će na tržište pustiti nekretnine po priuštivim cijenama. U segmentu rabljenih stambenih nekretnina, također ponuda nije dovoljna, a tražene cijene mnogih nekretnina su previsoke – kaže Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb.
Vlasnici bi morali spustiti tražene cijene, kako bi se njihovi stanovi nastavili prodavati jer, dodaje Mihaljinac Knežević, u zadnjih se par godina ‘potrošio’ fond kupaca koji žele ili mogu kupovati nerealno precijenjene stanove.
Strani državljani su ove godine kupovali 13,6 % manje nego u 2022. godini, a pao je interes i broj realiziranih kupnji od strane njemačkih i austrijskih državljana. Kao i uvijek, na hrvatsko tržište nekretnina utječu i gospodarska kretanja u svijetu i geopolitička situacija koja izaziva neizvjesnost, ali prije svega, utječe na stanje EU gospodarstva.
Strašno nevrijeme poharalo je u popodnevnim satima ludbreški kraj. Najviše je stradalo ludbreško prigradsko naselje Sigetec. Prema riječima mještana koje smo zatekli na ulici, naseljem je protutnjala pijavica.
– To nikad nisam vidjela. To vam je bila pijavica. Porušilo je krovove kuća u susjedstvu. Nije dugo trajalo, ali je bilo strašno – rekla nam je jedna mještanka.
Vatrogasci i dalje saniraju štetu, a u vrijeme kad smo bili tamo ljudi i dalje nisu imali struje.
– Trajalo je možda dvije minute, ali se čula strašna buka. Čupalo je drveće iz korijena, rušilo ograde – rekao nam je mještani Sigeca koji je također svjedočio nevremenu.
“Imam 80 godina, bolesna sam i živim sama nakon nedavne smrti supruga i sina. Godinama smo bili u Hrvatskom Telekomu u Varaždinu sa sjedištem v trgovačkom centru Lumini jako zadovoljni sa uslugom gdje sam ostala i nakon smrti nedavno preminulog supruga.“
Ovim riječima počinje potresno svjedočanstvo starije Varaždinke koja upravo proživljava sav jad i čemer koji postoji na hrvatskom tržištu mobilne telefonije.
– Još 18. travnja 2024. u 10.30 sati došao mi je na vrata zvoniti gospodin u žutom kombiju, pružio mi je bijelu kovertu i pitao me hoću li je potpisati. Nisam znala što je, sve dok mi nije rekao da je iz BON-BONA za mobitel. Nikad prije nisam čula za BON-BON , niti sam znala da postoji. Kovertu nisam ni primila u ruke, rekla sam da ne, da ja imam mobitelu Hrvatskom Telekomu , gdje sam zadovoljna. Čovjek je rekao hvala i doviđenja, da bi mi 19. travnja, već idućeg dana isključili mobitel i fiksni telefon – piše u dopisu koji je stigao na adresu redakcije Regionalnog tjednika.
Baka je potom zvala Hrvatski Telekom u Luminiju i rekli su joj da više nije njihov pretplatnik, već da je u BON-BONU.
– Ja za to nisam nikad potpisala, da želim ići k njima. Fiksni telefon su mi uključili za dva dana, nakon više nazivanja i zamolbi. Međutim, do današnjeg dana, 20. svibnja meni nije uključen mobilni uređaj, niti sam dobila njihovu karticu, ni novi broj, i nije mi jasno kako su oni došli do mojeg OIB-a i broja osobne kartice , a da više od mjesec dana nemam signala na mobitelu. Zvala sam broj BON –BONA ne znam koliko puta, i samo se uključivala sekretarica. S nikim nisam mogla doći u kontakt, da mi objasni taj bezobrazluk – ogorčena je korisnica HT-ovih usluga.
Potom je, navodi, otišla u Hrvatski Telekom u Lumini 2. svibnja.
– I oni su mi dali novu karticu i gospođa je rekla da će mobitel u roku dva dana biti aktiviran. Danas je 16. svibnja i još ništa. Znači 32 dana sam bez mobitela, a uvijek smo ga moj pokojni suprug i ja redovito plaćali. Račun za april mi nije bio ništa umanjeni nego obično. Nije mi jasno kako netko može biti toliko bezobrazan da vas iskoristi i prisili na nešto što ne želite – zaključuje naša čitateljica.