Povežite se s nama

U fokusu

HSU: Varaždinski umirovljenici zapali u siromaštvo zbog niskih mirovina i visokih životnih troškova

Objavljeno:

- dana

Prosječna hrvatska mirovina je dva i pol puta manja od prosječne plaće i jedna od najnižih u EU. To najbolje govori o nedostatcima u mirovinskom sustavu i društvenoj raspodjeli u cjelini, ukazuje Hrvatska stranka umirovljenika, odnosno njezin GO Varaždin.

Zakoračili smo u novu, 2024. godinu. Iza nas su ostali novogodišnji i božićni blagdani, duboko utkani u našoj tradiciji kao istinski obiteljski blagdan. Živimo u izazovnom vremenu koje nam, po nebrojeni puta,  pokazuje da su upravo obiteljske vrijednosti i zajedništvo temelj našega društva, te da ih stoga trebamo njegovati i dalje prenositi našim mladima.

Prvenstveno se to odnosi na uvažavanje i razumijevanje starijih osoba kao temelj  svakog razvijenog društva, sa sviješću da osobe treće životne dobi itekako mogu doprinijeti kvaliteti života cjelokupne društvene zajednice. Svijest o starijim osobama kao i dalje vrijednim članovima društva u kojem živimo mora se promicati na svim razinama.

Hrvatska stranka umirovljenika GO Varaždin zalaže se da ta svijest nema samo simbolično značenje već mora biti poticaj da se svi aktivno uključimo u podizanje kvalitete života svojih sugrađana starije dobi. HSU GO Varaždin upozorava na težak položaj umirovljenika i siromaštvo u koje su zapali zbog niskih mirovina i visokih životnih troškova.

Hrvatska je socijalna država i ne bi smjela dozvoliti da se umirovljenici pretvaraju u socijalne slučajeve, a da se visina radom stečene mirovine približava iznosu socijalne pomoći.

– Prosječna mirovina je dva i pol puta je manja od prosječne plaće i da je to jedna od najnižih u EU, najbolje govori o nedostatcima u mirovinskom sustavu i društvenoj raspodjeli u cjelini. Takav odnos je najveći broj umirovljenika doveo u poziciju ozbiljnog siromaštva kojeg HSU ne može  prihvatiti, nego će se odlučno zalagati i tražiti da umirovljenici imaju primanja koja im osiguravaju dostojanstven život u starosti. Hrvatska stranka umirovljenika je svojim aktivnostima i  kroz rad predstavnice u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe u proteklom razdoblju uspjela zaustaviti sustavno osiromašenje umirovljenika i donekle popraviti težak materijalni položaj osoba treće životne dobi: Covid dodatak, energetski dodatak, protuinflacijski dodatak- isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života, ostvaren značajan pomak za sve korisnike obiteljskih mirovina (postotak je povećan sa 70 na 77%,  te varijanta da se uz osobnu mirovinu ostvari 27% obiteljske- ne osobne mirovine), nacionalna naknada za starije osobe, ukinut je krizni porez i namet za 10 posto na sve mirovine,  ukinuta je obveza plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenicima kojima je mirovina određena u iznosu većem od prosječne neto plaće,  samo su neke od ostvarenih ¬¬mjera  u proteklom razdoblju  a koje su unaprijedile položaj hrvatskih umirovljenika u pogledu njihovog gospodarskog i socijalnog standarda – ističe Tamara Ljubić Zajec, predsjednica GO HSU Varaždin.

Borbu i rad na nadograđivanju na sve dosadašnje poduzete mjere, kroz populacijsku, socijalnu, poreznu i druge politike a u cilju poboljšanja sveukupnog materijalnog položaja umirovljenika i podizanje kvalitete života svojih sugrađana starije dobi, HSU dala si je  u zadatak i u vremenu koje slijedi (izmjena formule za usklađivanje iznosa mirovine s inflacijom i bruto plaćom u korist povoljnijeg, trajni nelinearni dodatak na mirovine i drugo).

– HSU GO Varaždin smatra da je ovo strukturno pitanje za budućnost hrvatskoga naroda i stoga želimo da ovoj temi svi mogu dati svoj doprinos. HSU GO Varaždin poziva sve osobe starije životne dobi, sve umirovljenike, članove stranke i simpatizere da se aktivno uključe u rad GO Hrvatske stranke umirovljenika, da zajedničkim radom i aktivnošću ostvarimo uvjete koji osiguravaju dostojanstven život u starosti, da  iskreno i spremno nastavimo graditi našu zajednicu kao društvo  jednakih prava i mogućnosti za sve hrvatske građane, posebice starije, ugrožene i potrebite, te da zajedničkim radom osiguramo  dugoročnija rješenja s ciljem stvaranja stabilnijih i sigurnijih uvjeta življenja starijeg stanovništva u Republici Hrvatskoj – zaključuje Tamara Ljubić Zajec.

U fokusu

Pada broj nezaposlenih, evo u kojim županijama najviše ljudi ne radi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem travnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 98.820 nezaposlenih, što je 6.530 ili 6,2 posto manje nego u travnju 2023. godine te je prvi puta od lipnja prošle godine broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća.

U odnosu na ožujak ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 9,4 posto ili 10.272 osobe.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 92.787 nezaposlenih, a oglašeno je 26.208 slobodnih radnih mjesta, piše Poslovni.hr.

Tijekom travnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 9.018 osoba, što je 19,1 posto manje nego u travnju lani. Pritom su 75,8 posto ili 6.832 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.011 osoba (22,3 posto) iz neaktivnosti te 175 osoba (1,9 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 19.291 osoba, što je 8,5 posto više nego u travnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 15.400 osoba, i to 14.450 osoba ili 93,8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 950 osoba ili 6,2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane – 3.746 osoba ili 25,9 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.650 osoba ili 11,4 posto, prerađivačka industrija s 1.312 osoba ili 9,1 posto te javna uprava i obrana s 1.305 osoba ili devet posto.

U travnju je 3.891 osoba izašla iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama,  u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (2.952 osobe ili 20,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.373 osobe ili 9,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (987 osoba ili 6,8 posto) te Grad Zagreb (986 osoba ili 6,8 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17.357 (17,6 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.115 ili 13,3 posto) i Gradu Zagrebu (10.890 ili 11 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.152 ili 1,2 posto).

U travnju ove godine 17.415 osoba ili 17,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 11,1 posto ili 2.178 osoba.

Nastavite čitati

U fokusu

Slovenci prosvjedovali protiv centra za azilante na graničnom prijelazu s Hrvatskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mještani slovenskih Brežica su se u subotu okupili na graničnom prijelazu Bregana kako bi prosvjedovali protiv centra za azilante koji vlada tamo želi otvoriti.

Prema procjeni organizatora, oko 250 ljudi se okupilo na platou neposredno uz granični prijelaz Bregana/Obrežje između Slovenije i Hrvatske, na mjestu gdje bi trebali biti postavljeni kontejneri centra za azilante, piše N1.

-Stambeni kontejneri trebali bi stajati na dijelu parkirališta namijenjenom kamionima, na vrućem asfaltu i bez ikakvog hlada. Bili bi postavljeni neposredno uz terminal, odnosno cestu kojom voze kamioni – upozorio je Slavko Bizjak, potpredsjednik mjesne zajednice Jesenice, dodavši da takvi uvjeti nisu humani.

Bizjak smatra da lokacija nije prikladna ni iz sigurnosne perspektive jer je vjerojatno da će se migranti, čije kretanje u centru nije ograničeno, pokušati popeti na kamione i njima se probiti dublje u Europsku uniju. Također, napuštat će centar i prolaziti kroz okolna mjesta, što je sporno iz perspektive sigurnosti mještana, a nema ni infrastrukture potrebne za boravak na predviđenoj lokaciji centra, drži Bizjak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje