“Preživjeti s mirovinama? Gotovo je nemoguće, zato nas sve više traži posao”
Zamislite da nakon 40 godina radnoga staža dobijete nešto više od 500 eura mirovine. To je jedva dovoljno za režije,...
Kako bi se strani radnici što uspješnije integrirali, a prema podacima MUP-a samo je lani za njihov boravak i rad izdano gotovo 173 tisuće novih dozvola, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike priprema sustav kojim bi se započela provedba i financiranje učenja hrvatskog jezika za strance.
Radi se o kraćim obrazovnim programima hrvatskog jezika u nekoliko ključnih sektora kao što su građevina i graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo, trgovina i usluge te prerađivačka i prehrambena industrije.
Provedba je planirana u sklopu sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba razvijenog u sklopu NPOO-a te će biti u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji priprema informacijski sustav i sustav podrške za pružatelje obrazovanja i korisnike u cilju što jednostavnije integracije s postojećim sustavom vaučera.
Također, podršku stranim radnicima polaznicima programa učenja hrvatskog jezika pružat će službe za profesionalno usmjeravanje te Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) područnih ureda HZZ-a. Glavni cilj Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri je unaprijediti osobne potencijale korisnika za cjeloživotni razvoj karijere. Trenutačno djeluje 17 CISOK centara. Planirani početak provedbe programa je u prvom kvartalu 2024. godine, a financirat će se iz Europskog socijalnog fonda (ESF+).
Broj poslodavaca i poduzetnika koji za svoje zaposlenike osiguravaju učenje našeg jezika kontinuirano raste. Obuke se provode uživo, online ili hibridno, ovisno o preferencijama tvrtki koje svoje zaposlenike šalju na učenje hrvatskog jezika. Tvrtke koje traže učenje hrvatskoga za svoje radnike načine i vrijeme održavanja tih edukacija dogovaraju najčešće izravno s obrazovnim ustanovama koje pružaju uslugu učenja jezika.
Izvor: Poslovni
Najveći izazov hrvatskim poduzetnicima i glavni ograničavajući faktor za brži rast i razvoj nacionalne ekonomije je nedostatak kvalificirane radne snage, zbog čega je potrebno promijeniti obrazovnu strukturu i privući strane radnike višeg stupa obrazovanja, zaključeno je na 2. sjednici Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb 9. svibnja.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, kao gospodarski najsnažnija područja u zemlji, imaju veliku potrebu za zapošljavanjem, a danas zapošljavaju i najviše stranih radnika. Poslodavcima koji posluju na ovom području od početka godine odobrene su dozvole za 15.000 radnika iz trećih zemalja, što je gledajući po županijama najviše u RH.
Ukupno je u Hrvatskoj oko 110.000 stranih radnika, a svega 1 % njih ima visoku stručnu spremu.
– Bitno je da strani radnici nauče osnove hrvatskog jezika, treba ih što kvalitetnije uvesti u posao i pomoći im da se što prije integriraju u društvo. U tome svoj doprinos daje i Hrvatska gospodarska komora kroz integracijski program Welcome to Croatia, prvi takav u Hrvatskoj. Istovremeno, važno je prepoznati skupine čiji potencijal nije iskorišten, a čijom bi se aktivacijom umanjio problem nedostatka radne snage. Kroz programe dodatnih edukacija i prekvalifikacija, ključno je potaknuti uključivanje na tržište rada dugotrajno nezaposlenih osoba, stvoriti uvjete da u većem broju mogu raditi studenti, učenici i umirovljenici, u oblicima koji odgovaraju njihovim potrebama. Naš cilj je inkluzivno tržište rada koje omogućuje svima da ostvare svoj potencijal te da se istovremeno osigurava gospodarski rast i razvoj naše zemlje – kazao je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je prezentaciju Hrvatsko tržište rada – ograničenja, izazovi i mogućnosti, tijekom koje je iznio dugoročne trendove, istaknuo određene izazove i naglasio nužnost aktivnog promišljanja situacije na tržištu rada od strane svih dionika, uključujući i nositelje ekonomske politike.
– Tržište rada na strani ponude uglavnom odražava demografske trendove koji su po svojoj prirodi dugoročni, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već i u kratkom do srednjem roku. S druge strane, povoljni recentni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim proizvodnim čimbenikom – kazao je guverner Vujčić.
U sklopu sjednice GV-a Komore Zagreb održan je panel na kojem su sudjelovali državni tajnik Ivan Vidiš, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski.
Razgovaralo se o tome u kojoj će mjeri utjecaj automatizacije rada i tehnološki napredak kompenzirati nedostatak radne snage te kako će se rješavati problem nedostatka visokokvalificiranih radnika – u kojim državama ćemo ih tražiti i kako ćemo priznavati njihove kvalifikacije. Zapošljavanje velikog broja stranaca izazov je za tvrtke, potrebna su znatna sredstva i složena organizacija poslovanja, iskustva su poslodavaca.
Što se tiče povratka iseljenih, sudionici panela složili su se da je najizglednije da će se u Hrvatsku vraćati oni koji su odselili u zadnjih desetak godina. Razgovaralo se i uključivanju umirovljenika na tržište rada, a jedan od prijedloga poduzetnika je da se omogući veća fleksibilnost kod njihova zapošljavanja, ali i općenito kod povremenog rada.
U novu poljoprivrednu sezonu Podravka ulazi s još ambicioznijim planovima sadnje na vlastitim i poljima svojih kooperanata u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske.
Sjetva i sadnja povrća te ratarskih kultura na vlastitim i kooperantskim površinama već su u punom zamahu, a poseban naglasak stavlja se na proizvodnju domaće rajčice, graška, krastavaca, paprike i kukuruza.
Ove godine, Podravka s kooperantima planira posaditi gotovo 12 milijuna presadnica rajčice na ukupno 340 hektara čime će osigurati dovoljne količine za cjelogodišnju preradu rajčice u svojim pogonima. Osim rajčice ovih dana sadi se i paprika te sije krastavac, dok su sadnja graška i sjetve cikle i kukuruza završene.
– Podravka je uz nastavak suradnje s kooperantima u Istri i na sjeveru Hrvatske ove godine povećala broj kooperanata u Slavoniji, a svima njima daje punu podršku u cjelokupnom procesu proizvodnje uključujući edukacije i pristup najsuvremenijim znanjima vezanim uz povrtlarsku i ratarsku proizvodnju.
Povećanjem površina na kojima uzgaja povrće i ratarske kulture Podravka jača samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji i skraćuje dobavne lance što su važni ciljevi njezine Strategije održivosti. Osim povećavanjem poljoprivrednih površina za uzgoj povrća i ratarskih kultura Podravka ostvarenje svojih ambicioznih ciljeva u poljoprivredi osigurava i značajnim ulaganjima u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. Ulaganjima u nabavku suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, kao i u navodnjavanje te poboljšanje kvalitete zemljišta osiguravaju se viša produktivnost i kvaliteta plodova.
Podravkina poljoprivredna strategija kao dio šire Strategije održivog poslovanja uzima u obzir ne samo trenutne potrebe tržišta, već i buduće izazove koje donose klimatske promjene i geopolitičke nestabilnosti koje uzrokuju globalne poremećaje u lancima opskrbe zbog čega se jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja planira i u narednim godinama – ističu iz Podravke.