Sve se rjeđe ljudi danas odlučuju da postanu udomitelji. Negativan je to trend u Europi i Hrvatskoj, a Varaždin i Varaždinska županija nisu iznimka od pravila.
Naime, prije 15 godina Centar za socijalnu skrb Varaždin u svojem programu imao je preko 160 udomiteljskih obitelji, a danas ih Centar za socijalnu skrb Područni ured Varaždin ima 65. To je čak tri puta manje nego prije 15 godina.
Na području cijele Varaždinske županije ima 86 tradicionalnih i srodničkih udomiteljskih obitelji u kojima je smješteno oko 200 djece.
Negativan trend
– Glavni razlozi zašto je udomiteljstvo u opadanju je što se otvorilo tržište rada. Ljudi danas iseljuju i lakše pronalaze posao. Najveći broj udomitelja imali smo kada su se masovno zatvarale neke tvornice ili su neki zatvarali dio proizvodnje u Varaždinskoj županiji. To je bilo 2008. i 2009. godine – objasnila nam je Ivanka Dugan, mag. soc. rada iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Varaždin.
Tada su bez posla ostajale žene u 50-tima koje vrlo teško ponovno pronalaze posao.
– Danas je tako da je sve na strani rada i zaposlenja, a ne ostanka kod kuće. Prije 15 godina mnoge žene srednje dobi ostajale su bez posla. Tada su našle način da ispune sebe te da postanu udomitelj, odnosno da budu korisne i da se bave humanitarnim radom – dodala je Nelica Ivezić, dipl. psiholog iz varaždinskog Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ističe da je ljudima danas jednostavnije odraditi sedam do osam sati na poslu nego baviti se nekim djetetom 24 sata na dan.
– To je veliko odricanje jer uzimate neko nesretno dijete i s njime se bavite 24 sata na dan. Morate mu se potpuno posvetiti, a pritom svoju obitelj inkomodirate. Zakon o udomiteljstvu došao je do stupnja kad respektira sve potrebe udomitelja, no nekako su ljudi danas imobilniji i ne žele se zamarati nekom nesretnom djecom. Svi imamo viška jednu sobu u kući – drži Ivezić.
Negativne konotacije
No, u prošlosti vrlo često su se uz udomiteljstvo znale vezati i negativne priče, odnosno vrlo često motiv udomitelja je bio isključivo financijski i djeca su bila u neadekvatnim uvjetima.
– Danas to nije slučaj. Svi ljudi koji žele postati udomitelji danas nemaju financijski motiv. Svi su dobro situirani – otkriva Dugan.
Inače, u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područnom uredu Varaždin, organiziraju se programi osnovne edukacije potencijalnih udomitelja za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Edukaciju su provele stručne djelatnice Županijske službe Varaždinske županije, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koje rade na poslovima udomiteljstva – Nelica Ivezić, dipl. psiholog i Ivanka Dugan, mag. soc. rada.
– U tijeku je osnivanje Tima za udomiteljstvo Županijske službe Varaždinske županije za područje Područnog ureda Varaždin, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg, te će se i nadalje održavati programi promocije udomiteljstva za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi i odraslih osoba na području cijele Varaždinske županije – dodala je Ivezić.
Nelica Ivezić, dipl. psiholog iz varaždinskog
Hrvatskog zavoda za socijalni rad
U utorak, 30. siječnja, završen je program osnovne edukacije potencijalnih udomitelja za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kroz edukaciju budući udomitelji upoznati su s važnim temama dječjih prava, o razvojnim fazama djece, privrženosti, komunikaciji, odgojno učinkovitim metodama, o djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju. Također, potencijalni udomitelji dobili su informaciju da je zbog ratnih sukoba i drugih nedaća u našem okruženju potreba za udomiteljstvom kao alternativnim oblikom zbrinjavanja porasla radi potrebe zbrinjavanja djece raseljene iz Ukrajine i djece bez pratnje.
Motivacija
Na edukaciji je bilo nekoliko potencijalnih udomitelja koji su željeli ostati anonimni, no otkrili su nam svoju motivaciju zašto žele postati udomitelji.
– Nekoliko naših poznanika ima udomljenu djecu. Kako smo nedugo kupili kuću i preselili iz stana odjenom smo imali višak stambenog prostora te počeli sve više razmišljati da i mi udomimo djecu i pružimo im topli dom. Imamo dva odrasla sina na koje smo jako ponosni. Međusobno smo puno razgovarali kako bi bilo da udomimo djecu, slažu li se oni s nama u našoj namjeri? Razgovarali smo i s prijateljima koji već imaju udomljenu djecu kako su se oni snašli. Shvatili smo da bi nas udomljavanje nekog nesretnog djeteta ispunilo i obogatilo kao ljude. Preplavljuje nas tuga zbog nesretnih okolnosti u kojima su se našla nedužna djeca, ali i velika želja da od srca pokušamo pomoći još više. Našim sugrađanima poručujemo ako u sebi prepoznaju imalo empatije i želje za pomoći udomiti koje dijete neka se ohrabre i upuste u taj izazov, jer vjerujemo da tako sami sebe obogaćujemo i postajemo bolji ljudi – dodaje udomiteljski par.
Zanimljivo je da djeca vrlo često pokušaju slijediti roditelje, pa je tako jedna Varaždinka odlučila postati potencijalna udomiteljica jer je njezina majka bila dugogodišnja udomiteljica.
– Motivacija za udomiteljstvo nije prestajala dugi niz godina. Živjela sam i gledala djecu koja su bila udomljena kod moje majke. Strah, manjak hrabrosti za prijavljivanje, ali opet spoznaja i potvrda da mogu pomoći nekome kome je to potrebno, potaknulo me da predložim ideju svojoj biološkoj djeci. Oni su podržali moju odluku da postanem udomitelj. Postupak udomljavanja je težak, ali s vremenom dok se čovjek uhoda je sve lakši a na kraju je sretan za dijete koje krene svojim putem – dodala je Varaždinka.
Potencijalni udomitelji
Potencijalna udomiteljica odlučila je postati i jedna udovica.
– Spletom životnih okolnosti ostala sam udovica, moram nastaviti dalje živjeti. Razmišljala sam kojem interesu se posvetiti? Poznato mi je područje socijalne skrbi, jer sam se susretala s udomljenom djecom na svome radnom mjestu. Odlučila sam pokušati pomoći sebi pružajući pomoć onima kojima je potrebna. U procesu prikupljanja hrabrosti za prijavljivanje puno su mi pomogla moja biološka djeca, koja su me u tome ohrabrila, podržala i koja vjeruju da ću u tome uspjeti. Svi zajedno osjećamo radost što će nam u kuću doći neko dijete kojemu ćemo kao obitelj pružiti mirno djetinjstvo i poticaj da se izbori za svoje “mjesto pod suncem”. To mi je bio znak da se obratim Zavodu za socijalnu skrb i čujem što o tome misle stručnjaci. Kada sam čula da će se održavati edukacija, mislila sam da možda nisam dobar izbor za udomitelja i da možda neću ni biti pozvana – dodala je udovica.
Srodnički udomitelji su najčešće djed i baka unuku ili unučici.
– Naše udomiteljstvo se u mnogočemu razlikuje od ostalih vrsta udomiteljstva. Djeca udomljena kod nas su naši unuci. Samim time su nam i osjećaji pomiješani. Žao nam je našeg djeteta što nije u mogućnosti odgajati svoju djecu. Žao nam je djece što ne odrastaju sa svojim roditeljima. Svatko, tko se odluči postati udomitelj, na edukaciji ovakvog tipa, susresti će se sa stvarima kakvim se uglavnom nije susretao kao roditelj i edukacija će mu puno pomoći – dodali su srodnički udomitelji.
Tradicija
Inače, Varaždinska županija u našoj zemlji prepoznata je po razvijenom udomiteljstvu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, što je postalo i svojevrsna tradicija. U prilog tome govori činjenica da su brojne naše udomiteljske obitelji nagrađene za svoj humani rad od strane nadležnog Ministarstva i naše Županije. Također, brojne su udomiteljske obitelji u kojima se dvije pa čak i tri generacije bave udomiteljstvom čime su osnažile vlastiti obiteljski identitet kao i identitet lokalne zajednice kojoj pripadaju.
– Nije pitanje bih li trebao postati udomitelj nego zašto ne bi. Djeca vašu ljubav vraćaju stostruko– zaključila je Ivezić.
Što se tiče struje, s obzirom da se mijenjaju okolnosti na europskim i globalnim tržištima, Vlada će nastaviti i dalje subvencionirati kućanstva te javni i neprofitni sektor, mikro, male i srednje poduzetnike, rečeno je u petak u Banskim dvorima.
No, na razini Europske unije postupno se sve države povlače iz politike intervencionizma i potpore građanima i gospodarstvu pa je stoga dogovoreno da dođe do određenog povećanja cijena struje od ukupno deset posto kroz šest mjeseci.
– To povećanje išlo bi u dvije faze – za studeni bi računi bili veći oko 6,5 posto, a ostatak povećanja bi bio početkom iduće godine. Da nema mjera, prosječna zamišljena potrošnja jednog kućanstva je 584 eura, sa mjerama Vlade 482 eura. Godišnja ušteda tako iznosi 102 eura i to je značajno subvencioniranje – pojasnio je premijer te naveo da je vrijednost ove mjere oko 102 milijuna eura.
Kada je riječ o plinu, zahvaljujući mjerama Vlade, na primjeru godišnjeg troška za plin u prosječnom kućanstvu, godišnja ušteda će iznositi 85 eura. Vrijednost mjere za subvencioniranje troška plina je 35,3 milijuna eura, a kada je riječ o javnom i neprofitnom sektoru te malom poduzetništvu, režim i model djelovanja je isti kao što je bio i u proljetnom paketu.
I kod plina ukupno će povećanje biti deset posto kroz šest mjeseci.
Za toplinsku energiju, subvencija za prosječni stan od 60 metara kvadratnih iznosi 62 eura godišnje. Tržišna cijena je 377 eura, a s mjerama Vlade 315 eura godišnje. Vrijednost ove mjere je 2 milijuna eura.
Za ugrožene kupce energenata država će izdvojiti 24 milijuna eura
Drugi dio paketa je ciljan i odnosi se na najranjivije u hrvatskom društvu. Prije svega, radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata, a riječ je o 88.500 osoba u statusu ugroženog kupca energenata koje imaju pravo na podmirivanje troškova električne energije, plina ili toplinske energije. Ukupan iznos mjesečne naknade je 70 eura u obliku vaučera.
Među mjerama je i naknada za ublažavanje porasta troškova energije za pružatelje socijalnih usluga, a radi se o pružateljima usluga pomoći u kući, smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja i boravka. Ovisno o broju korisnika riječ je o mjeri koja iznosi od 70 do 540 eura mjesečno. U Hrvatskoj ima više od 500 pružatelja ovakvih usluga i dvije i pol tisuće udomiteljskih obitelji. Ukupna vrijednost mjere za pružatelje socijalnih usluga iznosi 2 milijuna eura.
Među najranjivijim skupinama su i umirovljenici koji će dobiti još jedan krug jednokratnih potpora, deveti po redu, a koji će biti namijenjen onima kojima je mirovina do 840 eura.
U ovoj mjeri riječ je o 760 tisuća umirovljenika s mirovinom do 840 eura, a ukupna vrijednost mjere je 76,5 milijuna eura.
Večeras oko 20.40 sati dogodio se nemili incident uoči odlaska premijera Andreja Plenkovića iz arboretuma Opeka u kojem je prisustvovao svečanoj sjednici Varaždinske županije.
Naime, policijski službenici, vatrogasci i osiguranje premijera uoči njegovog odlaska sa spomenute svečanosti blokirali su glavnu Viničku ulicu za prometovanje.
Međutim, to se nije svidjelo vozaču automobila čakovečkih registarskih oznaka kojem se nije dalo čekati na prolazak kolone vozila sa štićenom osobom prve kategorije. One koje se ne zaustavlja.
– Doma sam 300 metara dalje, zašto me ne puštate? Nemam tolerancije?! Krv nam pijeju, nemojte nas je.ati! – uzvikivao je između ostalog vozač koji se naguravao s osobljem iz Plenkovićevog osiguranja.
Štoviše, policijski službenici su procijenili da konfliktna osoba u afektu može napraviti i veće probleme, pa je pozvano pojačanje koje se brzo sjurilo od novoobnovljenog dvorca grofovske obitelji Bombelles do ulaska u arboretum.
Dodajmo da je verbalni sukob zaustavljenog vozača i osiguranja nastavljen nakon prolaska kolone vozila sa štićenom osobom, a detalje o svemu možda ćemo doznati ovih dana iz priopćenja PU varaždinske.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
