Povežite se s nama

Kultura

Hrvatske muzeje lani posjetilo više od četiri milijuna znatiželjnika

Objavljeno:

- dana

Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), hrvatske muzeje u protekloj godini posjetilo je 4 397 405 posjetitelja, čime je ostvaren porast posjećenosti od 27 % u odnosu na 2022. godinu.

Uzevši u obzir da se gotovo petina naših muzejskih kuća trenutno nalazi u nekoj od faza pripremnih radnji i izrade novih stalnih postava, obnovi nakon potresa, energetskoj obnovi ili drugim projektima obnove sufinanciranih iz EU fondova, porast posjećenosti predstavlja izvrstan rezultat hrvatske muzejske djelatnosti.

U analizi Muzejsko dokumentacijskog centra zaključuju da je za brojke koje nas polako približavaju referentnoj pretpandemijskoj godini, djelomice zaslužan porast stranih turista koji čine sve važniji segment publike naših muzeja, ali i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava i primjena interaktivnosti i multimedije u promociji kulturnog nasljeđa što je dovelo do novih oblika suradnje s kreativnim sektorom otvorivši vrata privlačenju novih korisnika svih dobnih skupina i različitih interesa.

Prema navedenoj anketi, najposjećeniji muzej već devetu godinu je Arheološki muzej Istre kojeg je u 2023. godini posjetilo 558 tisuća posjetitelja. Taj muzej u čijem su sastavu izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište, ostvario je porast posjećenosti od 9,6 % u odnosu na prethodnu godinu, približivši se rezultatu iz 2019. kada je muzej posjetilo 17 tisuća posjetitelja više. Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s ostvarenih rekordnih 413 tisuća posjeta, a na trećem Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta. Slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 252 tisuće posjetitelja.

Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen u posjetima stranih turista koji su se povećali za 68 %, na 1 milijun i 532 tisuće, od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja: Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita. Taj veliki porast broja stranih turista dijelom treba pripisati i činjenici da su Dubrovački muzeji od 2023. počeli bilježiti i tu kategoriju posjetitelja.

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima koji su u odnosu na prošlu godinu narasli za 31,5 %, odnosno na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, kao i u posjetima učenika osnovnih i srednjih škola koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 % više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta. Ponovno su najaktivniji u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 79 tisuća djece. Slijedi Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece, dok se na trećem mjestu nalazi Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991., koje je posjetilo 46 tisuća naših najmlađih korisnika.

Gledano po gradovima, na prvom mjestu se nalazi Pula čija su tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre, ostvarila 752 tisuće posjeta. Na drugom mjestu je Grad Zagreb sa 712 tisuća posjeta muzejima, dok se na trećem mjestu sa 621 tisućom posjeta nalazi Dubrovnik čija je još jedna baštinska institucija – Umjetnička galerija Dubrovnik, ostvarila rekordnu posjećenost obuhvativši svojim programskim aktivnostima 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova koji se nalaze izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar čija su dva muzeja Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture privukli 128 tisuća posjetitelja, a uz to treba imati na umu da su velik broj posjeta ostvarile i vukovarske memorijalne lokacije poput Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. koju je obišlo 97 tisuća posjetitelja.

Kultura

U Muzeju Međimurja izložba “Oton Iveković – slikar Zrinskih“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izložbom Otona Ivekovića, velikana historijskog slikarstva i istaknutog predstavnika hrvatske moderne, Muzej Međimurja Čakovec obilježava 70. obljetnicu svoga postojanja. Izložba se otvara u petak, 10. svibnja u 19 sati.

Iz iznimno velikog i značajnog slikarevog opusa, za ovu izložbu odabrana su vrlo specifična djela, tj. niz radova na temu događaja i likova iz povijesti velikaške obitelji Zrinski, koji svjedoče o Ivekovićevoj okupiranosti poviješću ove obitelji i njezinom tematiziranju u umjetničkim djelima od samih početaka slikarskoga djelovanja.

Upravo zbog toga je za vrijeme studija na bečkoj Likovnoj akademiji dobio nadimak „Zrinjimaler” – slikar Zrinskih!

Izložba prezentira niz inačica poznatog „Rastanka Zrinskog i Frankopana od Katarine Zrinske“, počevši od prve verzije slike nastale 1887. godine koju je Oton izradio kao dokaz svog talenta umjesto prijemnog ispita, kada je kao mladić s devetnaest godina odlučio krenuti na bečku Likovnu akademiju. Osim „Rastanka“, na izložbi su prisutne i kompozicije velikog formata „Nikola Šubić Zrinski u Sigetu“ i „Zrinski i Sokolović u Sigetu“, zatim „Ivan Gnade – posljednji Zrinski“, kao i akvareli starih hrvatskih gradova i utvrda koji su bili u posjedu Zrinskih, rađeni za Milenijsku izložbu 1898. u Budimpešti.

Autorica izložbe je dr. sc. Snježana Pintarić, renomirana povjesničarka umjetnosti i muzejska savjetnica, koja za ovu izložbu kaže:

„Ako bi slike trebale imati neki svoj autentični ambijent, prostor u kojem njihovo postojanje ima puno opravdanje, a umjetnički izraz najjači učinak, ako postoji neko okruženje u kojem ćemo osjećati jedinstvo umjetničke namjere i dojma kojeg umjetničko djelo ostavlja u oku promatrača, onda je to u ovom trenutku zasigurno prostor Staroga grada Zrinskih u Čakovcu. Predstavljanjem Otona Ivekovića u Muzeju Međimurja Čakovec završeno je na najljepši način jedno uzbudljivo putovanje od punih stotinu i trideset godina u kojem su, dvorac sa svoje strane, a umjetnik s druge, prošli kroz bure i oluje, doživljavali uspone i padove, bili zaboravljani i zanemarivani, da bi nakon desetljeća ponovno bili otkriveni i adekvatno valorizirani. Mogli bismo isto tako reći da su se slike Otona Ivekovića, iako nisu naslikane ovdje, vratile u Čakovec! Vratile su se u stvarni prostor kojeg je u svojoj imaginaciji Iveković stvorio davne 1887. kada je kao netom završeni đak Obrtne škole, pun prkosa i želje za učenjem slikarskog zanata, sa slikom pod rukom kao dokazom svojeg talenta, krenuo pješice u Beč, prijestolnicu Austro-Ugarskog Carstva da bi se upisao na tamošnju Likovnu akademiju i da bi postao hrvatskim historijskim slikarom.”

Nastavite čitati

Kultura

U Čakovcu 8. i 9. svibnja 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U prekrasnom mjesecu svibnju očekuje nas u Čakovcu 51. Majski muzički memorijal „Josip Štolcer Slavenski“.

Prvi dan ove manifestacije, u srijedu 8. svibnja u 13 sati u zgradi Scheier, održat će se koncert studenata Muzičke akademije u Zagrebu, točnije, gudačkog kvarteta imena Visio quartet u sastavu Lea Tvrtković, violina, Vid Krešimir Pavčnik, violina, Vid Ilčić i Lovre Tunuković, violončelo.

Drugi dan, 9. svibnja, u 19 sati slijedi otvorenje izložbe radova učenica i učenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn i smjera Web dizajner Graditeljske škole Čakovec pod nazivom „Tragovima Slavenskog“.

Nakon izložbe program se nastavlja u dvorani Zrinski zgrade Scheier, svečanom dodjelom Nagrade grada Čakovca i koncertom u čast nagrađenoj skladateljici i dakako, Josipu Štolceru Slavenskom.

Ovogodišnja laureatkinja Mirela Ivičević, onima koji iz godine u godinu prate Majski, poznata je kao skladateljica koja nije prvi put dobitnica Nagrade Grada Čakovca. Iako nagrađenu skladbu zbog tehničkih uvjeta nećemo čuti na Večeri laureata, solistica Lucija Stilinović i Ansambl Synchronos izvest će dva izabrana djela iz njenog opusa, dok će nam uživanje u nastavku koncerta i djelima Slavenskog omogućiti Kvartet Sebastian uz sopranisticu Katarinu Toplek Horvat.

Ulaz na programe je slobodan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje