Iako je poslodavcima sve teže pronaći djelatnike određenih zanimanja, još uvijek 38 posto poslodavaca u Hrvatskoj nema predviđen budžet za edukaciju ili usavršavanje svojih zaposlenika, dok svega njih 25 posto ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju zaposlenika.

Pokazuju to rezultati istraživanja koje je proveo Odjel za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore, predstavljeni na II. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.

Postoji velika potražnja za zapošljavanjem radne snage, 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za zapošljavanjem dodatne radne snage,  43 posto poslodavaca ili zapošljava ili planira zaposliti stranu radnu snagu, rezultati su istraživanja u kojem je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana i 600 poslodavaca iz cijele Hrvatske.

Isto tako istraživanje potvrđuje da je, u odnosu na prošlu godinu, porastao broj poslodavaca koji teško pronalaze djelatnike svih razina obrazovanja.

Među deset najtraženijih zanimanja prema mišljenju poslodavaca, čak osam odnosi se na djelatnike nižeg obrazovanja, radnike iz različitih djelatnosti, od proizvodnje, građevine, do turizma i skladištenja. S druge strane, kod radno sposobnog stanovništva postoji trend promjene posla koji je najizraženiji kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19 posto posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca.

Posao traže i oni koji već imaju posao, koji su zaposleni na određeno ili neodređeno, takvih je 21 posto među radno sposobnim stanovništvom. Posao se u najvećoj mjeri mijenja jer poslodavac ne nudi adekvatna primanja proporcionalna dužnostima posla, otkrivaju rezultati istraživanja.

Sve ovo nam govori kako je zaposlenika teško naći, ali i teško zadržati. Zato je jako važno kontinuirano pratiti u kojoj su mjeri zaposlenici zadovoljni pojedinima aspektima posla, kako bi se, u konačnici, povećalo njihovo zadovoljstvo što će imat pozitivan utjecaj na poslovanje poduzeća.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naveo je da je do sada u sustav vaučera uključeno oko 20 tisuća građana, većinom onih u radnom odnosu. S jedne strane, kaže da su mladi ljudi snažno motivirani, a oni stariji manje pa zbog njihovog odustajanja tijekom edukacije u pitanje dolazi isplativost pojedinih programa.

U različite programe edukacija uključeno oko 6 posto radno aktivnog stanovništva RH, a cilj je približiti se prosjeku EU koji je 12 posto, naveo je Lončar.

Igor Pureta, zamjenik predsjednika Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK, istaknuo je da je kvalificirana radna snaga plodno tlo za inovacije, svježe ideje te da se zahvaljujući njima procesi u poduzećima neprestano usavršavaju.

– Sve veći broj poduzeća koja su dijelovi različitih djelatnosti shvaća ključnu ulogu obuke u tome da budu bolji. Takvih je poduzeća u zadnjim godinama sve više pa mogu reći da je putovanje prema kulturi kontinuiranog učenja u Hrvatskoj počelo nedavno, ali da se to putovanje sve više ubrzava. Njegujući duboko razumijevanje transformativne moći obuke zaposlenika, hrvatska poduzeća mogu njegovati radnu snagu koja nije samo kvalificirana, već i prepuna lojalnosti i inovativnosti, stvarajući  prostor za svoj uspjeh u globalnom krajoliku – kazao je Pureta.

Više o svemu pročitajte OVDJE