Prošle subote, na završnoj ceremoniji šestog izdanja Filmuzik Festivala u talijanskom gradu Gioiosa Ionica, varaždinskoj ekipi Riffs of Revolution (Rifovi revolucije) uručena je nagrada za najbolji dugometražni glazbeni film.

Nakon prikazivanja na Grossmannu, DORF-u, Dok’n’ritmu i Shockfestu, glazbeno-akcijska komedija „Riffs of Revolution“ redatelja Jurice Hižaka, inače profesora Sveučilišta Sjever, i dalje privlači pažnju publike i kritičara. Prošlog četvrtka bila je prikazana na šestom izdanju Filmuzik festivala, u gradu Gioiosa Ionica na samom jugu Italije, te je izazvala aplauze oduševljenja, ali i srca tročlanog žirija pod predsjedanjem filmskog kritičara Antonia Falconea. Projekciji filma, uz Hižaka,  nazočili su i izvršna producentica filma Nataša Kubiček, glavna glumica Aranka Oreški te još nekoliko članova filmske ekipe.

Na završnoj ceremoniji koja se održala u subotu, predsjednik festivala Alberto Gatto uručio im je nagradu Lego Bonsai sa specijalnom posvetom te istaknuo simboliku nagrade kojom želi potaknuti svijet na suradnju i mir. Festival je posvetio poginulom mlinaru Roccu Gattu kojeg je ubila kalabrijska mafija ‘Ndrangheta 1977. godine. 

Filmuzik festival je inače specijaliziran za glazbene filmove, te bira najbolja djela u četiri kategorije: najbolji videospot (FilMuzik Videoclip), najbolji dokumentarac (Filmuzik Doc),  najbolji kratkometražni (Filmuzik Short) te najbolji dugometražni (FilMuzik).  U konkurenciji 78 filmova iz dvadesetak zemalja za najbolji dugometražni film izabran je upravo hrvatski film „Riffs of Revolution“, a predsjednik žirija Antonio Falcone ovu odluku obrazložio je sljedećim riječima: „U svom dugometražnom prvijencu, Hižak je s filmom Riffs of Revolution namjerno stvorio vizualno trash djelo, ističući ograničenost proračuna koji je imao na raspolaganju. Na pozadini distopijske budućnosti, Hižak stvara grubu, ali ipak učinkovitu satiru o tome kako subverzivnost rock glazbe u svojoj pravoj buntovnosti može biti suzbijena kad je podvrgnuta komercijalnoj diskografiji. Kvalitetna glazbena podloga filma kompenzira nedostatke u duljini i povremenom glumačkom pretjerivanju.”

Moglo bi Vas zanimati:

Na Špancirfestu u četvrtak imate priliku odlijepiti 10.000 eura

Nakon što su se u koštac sa zlatnim pločicama uhvatili odlučni Zagrepčani, Splićani, Zadrani, Riječani i Opatijci, svoju ćete snagu...

Filmska ekipa se na jugu Italije zadržala šest dana, te je između ostalog posjetila sicilijanski gradić Savocu gdje je Francis Ford Coppola snimio neke od kultnih scena legendarnog „Kuma“ gdje primjerice Michael Corleone upoznaje Apoloniju, a potom traži i odobrenje od njenog oca u caffe-baru „Vitelli“.

Uzbudljivo, ali i naporno putovanje filmske ekipe sufinancirali su Zaklada Kultura Nova, Varaždinska županija, Grad Varaždin i Marlex kojima se na završnoj ceremoniji Hižak zahvalio naglasivši kako se veseli novom valu žanrovskog filma u Europi i Hrvatskoj.

U sklopu Dana europske baštine, koji se ove godine obilježavaju na temu „Baština ruta, mreža i veza“, u organizaciji Konzervatorskog odjela u Varaždinu i Turističke zajednice grada Varaždina, ove subote, 7. rujna, od 10 do 12 sati na Trgu tradicijskih obrta bit će održana radionica izrade i prezentacije licitara.

Radionica, koju će realizirati licitarka Valentina Gladović iz Licitarstva Gladović, dio je serije radionica koje Ministarstvo kulture i medija financira u sklopu programa zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Radionica je besplatna i svi su dobrodošli, a svoje oslikano licitarsko srce moći će ponijeti kući.

U mnogim je europskim samostanima već u srednjem vijeku, a napose tijekom 16. i 17. stoljeća, zabilježena tradicija izrade posebno bogato izrezbarenih kalupa za pripremu brojnih vrsta kolača. Takav način izrade kolača ubrzo je prerastao u obrt, a iz istočno alpskog područja postupno je prihvaćen i u panonskom, gdje nalazi širu primjenu i na području dijela današnje Hrvatske u obliku poluseljačkog obrta medičara i svjećara. Najatraktivniji su medičarski proizvodi svakako licitari, a među njima licitarska srca.

Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije nalazi se na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Također, medičarski obrt s područja sjeverne Hrvatske nalazi se na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.   

Manifestacijom Dani europske baštine, koja se tradicionalno održava tijekom rujna i listopada, obilježava se važnost zajedničke europske kulturne baštine te se nastoji potaknuti zanimanje za nacionalnu, ali i europsku kulturnu baštinu.

Dodajmo kako se ove subote nastavlja program Glazbenih subota. Uz glazbu iz glazbene kamperice na Korzu od 10 sati nastupat će Trio Coda, a od 19 i 30 Boris Herceg. Potočnik  & Šenjug od 10 i 30 do 11 i 30 svirat će s balkona Županijske palače, a Viktor Ožeg  od 11 do 12 sati s balkona palače Sermage.

Moglo bi Vas zanimati:

Ljeto u Cestici uz dobru glazbu, pub kvizove, craft pivo, karaoke, kino pod zvijezdama i finu hranu

Dok odbrojavamo do godišnjih odmora i odlaska na more, vikend druženja ćemo provoditi na lokacijama koje nam pružaju dnevnu dozu...