Javni prijevoz je ključan i to se pod hitno treba riješiti, istaknuo je saborski zastupnik i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

U svom izlaganju u Saboru naveo je kako je ludbreški kraj samo jedan primjer prometne nepovezanosti.

– Neprihvatljivo da u današnje vrijeme, kad se toliko priča o razvoju, imamo situaciju u kojoj se demotivira stanovnike da ostanu u ruralnim sredinama – rekao je Bilić u Saboru. Istaknimo i da su Grad Ludbreg i okolne općine pokrenuli projekt integriranog prijevoza koji bi povezao autobusne i željezničke linije, bio di dostupniji i jeftiniji, ali država za sad sluha nema.

Stoga je, smatra Bilić, prava prilika da se izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, napokon omogući bolja mobilnost građana, posebno u ruralnim sredinama.

Podsjetio je na inicijativu “Europa u pokretu” iz 2017. godine, koja ima za cilj pojednostaviti kretanje unutar europskog tržišta, te pohvalio usklađivanje zakona s tim ciljevima, uključujući automatiziranu vožnju.

Međutim, kritizirao je spor tempo implementacije ugovora o javnom linijskom prijevozu u Hrvatskoj, ističući da je od planiranih 20 županija, samo njih 6 do sada potpisalo ugovor s Vladom.

– Ono što je meni najvažnije u ovom Zakonu je javni prijevoz, odnosno prijevoz putnika. S obzirom da je to jedna od najvažnijih stvari koje građane demotiviraju za život u ruralnim sredinama s obzirom da javnog prijevoza u mnogim dijelovima Hrvatske i nema. Čuli smo da je 6 županija potpisalo Ugovor s Vladom o javnom linijskom prijevozu, što je poražavajuće. Taj poziv je trebao biti završen 2019., a danas je 2024. i samo 6 županija je to potpisalo, neke su objavile to nedavno pa se još muče, a većina ih ni nema razrađen sustav – istaknuo je Bilić i dodao da postojeći sustav javnog prijevoza nije dobar, posebno tamo gdje ne prolazi željeznica.. Konkretno, neke autobusne linije funckioniraju samo kad traje nastava, a ostatak godine građani su prepušteni da se snalaze sami.

Na primjeru ludbreškog kraja, Bilić ističe da mještani okolnih općina nemaju kako ni do Ludbrega, voze jedna, dvije, ili nijedna autobusna linija, a slično je i u ostatku Varaždinske županije.

– Ljudi iz ludbreškog kraja nemaju kako do Varaždina ili Zagreba, a da ne govorim o udaljenijim gradovima. To znaju i roditelji koji svakodnevno voze djecu na razne aktivnosti jer nema autobusnih linija, znaju to i umirovljenici koji nemaju kako doći do liječnika, ljekarne ili banke. Znači da su ljudi u manjim sredinama izolirani – rekao je Bilić.

Bilić je ukazao na potrebu za reformom lokalne i regionalne samouprave kako bi se omogućilo financiranje i organiziranje javnog prijevoza, posebno kroz male funkcionalne aglomeracije gradova i općina.

– Grad Ludbreg je razradio i pripremio Studiju i spreman je za ovaj oblik prijevoza, u nekom malom obliku. No, za nas je taj sustav koji košta oko 3 milijuna eura godišnje bez kupnje autobusa i jako je  teško održiv. S druge strane, recimo u Varaždinskoj županiji, financira se prijevoz privatnim prijevoznicima za prijevoz učenika tijekom školske godine, a nakon škole autobusi se parkiraju i čekaju da prevoze djecu.

Na neki način treba kroz reformu regionalne i lokalne samouprave omogućiti gradovima da kroz male funkcionalne aglomeracije gradova i susjednih, bivših općina okruženih oko tih gradova, stvore nekakav oblik javnog prijevoza uz mogućnošću da se jave na natječaje Europske unije za kupnju električnih autobusa, odnosno autobusa na vodik, koji su realnost, a ne daleka budućnost. Tu najviše vidim prilika da se ovaj Zakon dopuni i da se omogući jedinicama lokalne samouprave  sigurnost u prometu, a ne da nam se djeca voze u 20 godina starim autobusima, ili da se uopće ne voze – rekao je Bilić.

Šesnaest godina nakon ukidanja, Hrvatska vraća obvezni vojni rok. Vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala bi stupiti na snagu s prvim danom iduće godine. Ministar obrane kaže da je za uvođenje vojnog roka sve spremno te se još samo čeka politička procedura…

S novom godinom vraća se obvezni vojni rok. Detalji se još bruse, donosi HRT.

– Između dva i tri mjeseca se planira provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obveznog vojnog roka, isto će ostati vjerojatno ta naknada, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

Ideja je da se što više mladih zadrži unutar sustava obrane, a, prema procjenama, godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 tisuća.

– Sigurnosni izazovi su takvi da stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatsku, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.

– Ta je odluka u tom razdoblju bila ispravna, a nove okolnosti i novo razdoblje zahtijeva nove odluke, prema tome, više o detaljima kada detalje saznamo, rekao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP).

Tada, prije 16 godina, gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. No za one koji sada odbiju staviti pušku na rame – postoji drugi plan.

– Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari – oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi, poručuje Anušić.

Taj će dio obuke biti zadaća sustava civilne zaštite. Učit će ih, kako kažu, vještinama za život.

– Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi znao prvo izmaknuti se iz rizika, pomoći onom kraj sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe, rekao je Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.

U Hrvatskom generalskom zboru naglašavaju i važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu.

– Od pružanja prve pomoći, reakcije u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova, rekao je umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac, potpredsjednik HGZ-a.

No za one koji budu civilno služili – obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice.

Izvor: HRT