Obilježavanje Svjetskog tjedna srčanog ritma, prvog tjedna u lipnju, naglašava važnost brige za zdravlje srca i redovito praćenje njegova stanja. Srčanožilne bolesti predstavljaju jedan od vodećih zdravstvenih izazova u cijelom svijetu, s više od 20,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, taj broj mogao porasti na 23 milijuna do 2030. godine.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Europi srčanožilne bolesti su uzrok smrti za čak 4 milijuna ljudi godišnje, dok oko 60 milijuna stanovnika Europe živi s nekom od srčanožilnih bolesti.
U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Unatoč naporima koji su uloženi tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kako bi se podigla razina svijesti o rizicima srčanožilnih bolesti, brojke i dalje pokazuju zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj – čak 23 % ljudi mlađih od 65 godina umire od srčanožilnih bolesti, što ukazuje na nužnost daljnjeg unapređenja prevencije i liječenja navedenih bolesti.
Srce je mišićni organ koji pravilnim, vremenski ujednačenim kontrakcijama potiskuje krv obogaćenu kisikom kroz krvne žile do krajnjih dijelova našeg organizma. “Broj otkucaja srca značajno se mijenja uslijed niza fizioloških i patoloških čimbenika.
Prevaga parasimpatičkog autonomnog živčanog sustava tijekom mirovanja uvjetuje sporiji rad srca, dok ga pojačani utjecaj simpatičkog sustava tijekom psihičkog stresa ili tjelesnih aktivnosti ubrzava. Frekvencija srca povezana je s tjelesnom sposobnošću (kondicijom), razdobljem dana (budnost, san), tjelesnom aktivnosti, nekim stanjima i bolestima srčanožilnog i drugih organskih sustava (debljina, pušenje, vrućica, anemija, hipertireoza, hipotireoza).
No, ona korelira i s dobi i spolom osobe, tvrdi specijalist interne medicine i subspecijalist kardiolog prof. dr. sc. Damir Fabijanićte ističe kako je “u zdrave osobe u mirovanju ritam srca pravilan, a frekvencija u prosjeku 60 – 100 otkucaja u minuti.”
Kako kuca vaše srce?
Tahikardija, koja označava povećanje broja otkucaja iznad 100/min, se često javlja u zdravih osoba tijekom jačih tjelesnih aktivnosti, ali i u bolesnika s anemijom, vrućicom ili povećanim radom štitne žlijezde, odnosno hipertireozom. S druge strane, bradikardija ili smanjenje frekvencije srca ispod 60/min se može javiti u mirovanju, napose snu, ali i kao posljedica bolesti srčanožilnog ili drugih organskih sustava, poput smanjenog rada štitne žlijezde, tj. hipotireoze. “Trajno nepravilan srčani ritam koji se prikazuje značajnim odstupanjima u broju otkucaja tijekom jednominutnog praćenja bila ili tijekom mjerenja arterijskog tlaka primjenom automatskih mjerača (tlakomjera) sugerira atrijsku fibrilaciju. Tijekom atrijske fibrilacije u srcu može nastati ugrušak koji kontrakcijom može biti izbačen u arterijski krvotok – u 90 % slučajeva u arterije mozga s posljedičnim moždanim infarktom”, nadodao je prof. Fabijanić.
Simptomi srčanožilnih bolesti
U osoba starijih od 50 godina koje su izložene faktorima rizika za srčanožilne bolesti poput pušenja, dijabetesa, visokih razina masnoća u krvi i povećanog opsega struka u srčanim arterijama mogu nastati aterosklerotska suženja zbog kojih prilikom povećanja frekvencije srca može nastati prsna bol, poznata kao angina pektoris. Smetnje se najčešće javljaju tijekom jačih tjelesnih aktivnosti kada se frekvencija srca poveća na više od 80 % od maksimalne predviđene za dob. Manifestiraju se snažnom boli ili žarenjem iza i oko prsne kosti, ponekad s osjećajem širenja u vrat, čeljust, ramena i ruke; simptomi obično prestaju nakon prestanka aktivnosti. Nasuprot tome, izrazito smanjenje broja otkucaja srca u mirovanju ili nemogućnost povećanja frekvencije tijekom tjelesnih aktivnosti mogu pratiti opća slabost, nedostatak daha, nestabilnost pri hodu ili vrtoglavica, a nastaju zbog bolesti provodnog sustava srca ili prekomjerne uporabe lijekova koji smanjuju frekvenciju, objasnio je prof. Fabijanić te naglasio da opisani slučajevi zahtijevaju žurno javljanje liječniku.
Kako pratiti frekvenciju i ritam srca?
Srčani ritam i frekvencija mogu se pratiti različitim, u svakodnevnom životu dostupnim uređajima, poput pametnih satova ili narukvica, no prof. Fabijanić ističe kako je točniji način mjerenja pipanje bila laganim pritiskom jagodica drugog i trećeg prsta ruke na palčanoj i vratnoj arteriji tijekom 60 sekundi. “Nasuprot pravilnom bilu koje odražava fiziološki sinusni ritam, može se zabilježiti nepravilnost srčanog ritma (aritmija). Povremeni preskoci i zastoji u radu srca (ekstrasistole) česti su u mladih, zdravih osoba tijekom mirovanja, nerijetko prilikom odlaska na počinak, u razdobljima psihičkog opterećenja kada najčešće predstavljaju po zdravlje neznačajnu prolaznu nelagodu. Međutim, iste promjene u osoba s faktorima rizika za srčanožilne bolesti ili postojećim srčanožilnim bolestima mogu ukazivati na složenije, pa i po život opasne poremećaje srčanog ritma. Stalna nepravilnost srčanog ritma, koja se očituje značajnim varijacijama u broju otkucaja srca tijekom jednominutnog praćenja ili mjerenja arterijskog tlaka, može biti znak atrijske fibrilacije, koja zbog mogućeg nastajanja ugruška u srcu može rezultirati po život opasnim moždanim infarktom. U takvim situacijama od iznimne je važnosti savjetovati se s liječnikom”, naglasio je prof. Fabijanić.
“Srce koje kuca sporije, kuca duže!”
Zdrave navike poput smanjenja stresa, uravnotežene prehrane, prestanka pušenja, redovite tjelovježbe te primjena beta-blokatora – smanjuju frekvenciju srca, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupne i srčanožilne smrtnosti. “Prema znanstvenim istraživanjima, ljudsko je srce programirano da tijekom životnog vijeka odradi oko 2,5 do 3 milijarde otkucaja. Stoga je za produljenje života bitno usporiti potrošnju otkucaja, jer srce koje kuca sporije, kuca duže”, zaključio je prof. Damir Fabijanić.
Na Odjel pedijatrije Opće bolnice Varaždin u četvrtak je stigla još jedna vrijedna donacija, i to iz daleke Australije.
Naime, poznati varaždinski pjevač Nenad Kumrić Charlie nedavno je bio na svojoj petoj po redu turneji u Australiji i ove je godine ponovno pokrenuo humanitarnu akciju na svojim koncertima. Zahvaljujući dogovoru s ravnateljem Opće bolnice Varaždin Damirom Poljakom te uz odobrenje Ministarstva zdravstva, odlučeno je da će se prikupljena sredstva u iznosu od oko 5 tisuća eura donirati varaždinskom Odjelu za pedijatriju.
– Na ovoj turneji imali smo aukcijsku prodaju majica hrvatskih reprezentativaca, uz podršku Zlatka Dalića. Zbog te humanitarne note na mojim koncertima, osnovana je fondacija u Australiji koja pomaže australskoj i hrvatskoj djeci, čiji sam ambasador u Hrvatskoj. Skupili smo više od 8 tisuća dolara i u dogovoru s ravnateljem Damirom Poljakom i uz odobrenje Ministarstva zdravstva, uplatili smo ta sredstva na račun bolnice i ona će se iskoristiti za dječji odjel u Općoj bolnici Varaždin – rekao je Charlie te dodao kako cijelu priču podržava i generalni konzul Republike Hrvatske u Australiji Ivica Glasnović, kao i razni drugi ljudi koji su privatno uplaćivali svoja određena sredstva.
Upravo jedni od njih su i Dario i Mimi Glavaš, koji su došli u posjet Hrvatskoj i zajedno sa Charlijem uručili donaciju voditeljici Odjela za pedijatriju, doktorici Branki Maretić.
– Oni obožavaju Hrvatsku i zbog toga su i donirali svoja sredstva prodajom licitarskih srca i zato su i došli ovdje u Opću bolnicu Varaždin – objasnio je Charlie, dodavši kako obitelj Glavaš razmišlja o selidbu u Hrvatsku i to upravo u okolicu Varaždina.
Donatore je ugostio ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak koji im je zahvalio na vrijednoj donaciji.
– Puno hvala našim donatorima. Donacije nam uvijek dobro dođu, već ima i planova gdje će se točno utrošiti taj novac jer potreba u zdravstvu, bilo za opremom ili uređenjem, uvijek ima. Hvala i Nenadu Kumriću Charlieju što je organizirao humanitarnu ovu akciju i ovoga puta prikupljena sredstva namijenio upravo Općoj bolnici Varaždin i našoj pedijatriji – rekao je ravnatelj Poljak.
Da će donacija uvelike pomoći istaknula je voditeljica Odjela za pedijatriju Branka Maretić.
– Od strane odjela za pedijatriju i naših malih pacijenata hvala svim donatorima iz Australije koji su svojim novčanim donacijama pridonijeli budućem napretku našeg odjela i poboljšanju skrbi o pacijentima – poručila je doktorica Maretić.
Dodajmo i da je nakon uručenja donacije doktorica Maretić, zajedno s glavnom sestrom Odjela za pedijatriju Jasminom Kolarić, kroz odjel provela obitelj Glavaš i Nenada Kumrića Charlieja.
Suradnja svih nas u lokalnoj zajednici ključna je za uspjeh svakog pojedinca. Ideja organizacije ovakvog velikog eventa je upravo to – stvoriti platformu za sve sudionike i goste da se povežu, da stvore nove kontakte i nove potencijalne suradnje za budućnost, govori nam varaždinska modna dizajnerica Melita Kukec još pod dojmom modne revije pod nazivom Kookabee X.
Uz bogati glazbeno-scenski program i gastro ponudu, predstavljeno je prvih 10 godina rada varaždinskog branda Kookabee Melite Kukec, koja kroz godine okuplja i surađuje s raznim institucijama, poduzetnicima i pojedincima iz javnog i kulturnog života grada Varaždina, kao i ostalih dijelova Hrvatske, a pojedine suradnje ostvarene su i na internacionalnom nivou.
Melita je od malena obožavala crtanje, 8 godina išla je i na Vanimu i crtala animirane filmove. U srednjoj je počela šivati sebi i prijateljicama na maminoj staroj Bagatici na nožni pogon.
Kaže da je od studija imala ideju za vlastiti biznis, a prvu vjenčanicu po narudžbi izrađivala je 160 sati.
– Od studija sam imala ideju da želim vlastiti biznis, ali ne i jasnu sliku te ideje. Imala sam sreće da sam se odmah nakon studija zaposlila kao dizajner u industriji za međimursku modnu marku Angel. koja nažalost više ne postoji. Tamo sam provela 7 godina, učila od iskusnijih i stekla dragocjeno iskustvo. Dizajnirala sam mušku, žensku i kolekciju za trudnice, od traperica do kaputa, bluza i viskoznih majica. Tamo sam bila ‘pravi’ dizajner, birala tkanine, crtala tehničke skice, odlazila na modne sajmove. Ali paralelno s tim već sam imala svoj mali atelje u Varaždinu, gdje sam uglavnom radila kostimografiju za razne, najčešće dječje predstave, plesne nastupe i slično. A negdje u to vrijeme izradila sam i prvu vjenčanicu po narudžbi, za koju mi je, sjećam se trebalo 160 sati! – prisjeća se Melita.
I dan danas najviše se, kaže, posveti vjenčanicama.
– Vjenčanica je ženi najvažnija haljina i svakoj je mladenki iznimno bitno da se na svoj veliki dan osjeća posebno i predivno u svojoj haljini snova. Zato se svakoj svojoj mladenki maksimalno posvetim, slušam sve njene želje, crtam skice, tražim prikladne tkanine, ali i dajem neke svoje sugestije. Potrudim se svakoj ispuniti želju i najsretnija sam kad na kraju procesa mladenka dođe po svoju haljinu, kad vidim osmjeh sreće i zadovoljstva, ponekad i koju suzu radosnicu, kad se na kraju zagrlimo i kad mi nakon slavlja pošalju svoje slike i opišu emocije zadovoljstva. To me usrećuje i čini da sav moj trud ima smisla – kaže Melita.
Ističe i kako je bitna održivost mode.
– Tekstilna industrija je drugi po redu najveći svjetski zagađivač i nekad me jako mučilo to što je moja profesija dio te prljave industrije. No danas shvaćam da je upravo Slow fashion, proizvoditi manje, pametnije, prema potrebi, kvalitetno i trajno, ono što je u toj priči bitno. I vidim da ima sve više ljudi koji tako razmišljaju i koji će radije kupiti jedan kvalitetan komad, nego impulzivno kupiti 5 jeftinih krpica, zato jer su jeftine, a koje će možda jednom obući. Zato je tu i naša Bug kolekcija, u kojoj koristim samo prirodne tkanine, organski pamuk, bambus i sl. i kroz koju naglašavamo važnost očuvanja ravnoteže ekosistema kroz očuvanje njihovih najsitnijih organizama – kukaca. I da, povezano je s mojim imenom i nazivom brenda, Kooka je očito od mog prezimena Kukec, a Melita je pčela na grčkom – bee.
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
