Povežite se s nama

U fokusu

Preminuo je Marijan Cingula, ugledni varaždinski profesor i istaknuti društveni djelatnik

Objavljeno:

- dana

Danas je u Varaždinu, u 72. godini, preminuo Marijan Cingula, doktor ekonomskih i informacijskih znanosti, ugledni sveučilišni nastavnik i znanstvenik te istaknuti društveni i politički djelatnik.

S velikim poštovanjem i tugom javljamo da je danas, 4. lipnja 2024., u 72. godini života, preminuo naš profesor i kolega prof. dr. sc. Marijan Cingula, stoji u objavi FOI-a.

Rođen je 1953. godine u Potoku, 1992. doktorirao je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, 1985. magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1975. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Rođen je 1953. godine u Potoku, općini Popovača (Sisačko-moslavačka županija), osnovnoškolsko i srednjoškolsko školovanje je završio u Hrvatskom Zagorju, a diplomirao je 1976. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te na istom magistrirao 1985. godine na studiju “Teorija i politika privrednog razvoja”. Doktorirao je 1992. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Obavio je nekoliko kraćih specijalizacija o djelovanju burze i investicijskih fondova u SAD, kao stipendist USAID i gost Komisije za vrijednosne papire i Sveučilišta Georgetown u Washingtonu. Njegovo područje rada uključivalo je organizacijsko restrukturiranje, poslovne strategije i korporativno upravljanje.

Poslovnu karijeru započeo je kao djelatnik Zagorske osnovne banke u Zabok, nakon čega ulazi u stalni radni odnos na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Od 1995. godine do 1998. godine radio je kao pomoćnik direktora i direktor Varaždinskog tržišta vrijednosnica d. d. u Varaždinu. U razdoblju od 1998. do 2001. bio je direktor Varaždinskog ureda za razvoj i poduzetništvo VADEA d.o.o, privatne tvrtke koju je osnovao 1990. godine. Od 2001. do 2008. radi na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu u zvanju izvanrednog profesora i redovitog profesora. Bio je voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Menadžment poslovnih sustava i pročelnik Katedre za organizaciju te suvoditelj zajedničkog studija s Ekonomskim fakultetom Zagreb “Ekonomika poduzetništva”. Od 2008. godine radio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bio je redoviti profesor u trajnom zvanju za polje ekonomije, granu organizacije i menadžmenta na EFZG-u te vanjski suradnik FOI-ja.

Profesor Cingula bio je član Programskog odbora za FP7 projekte iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Briselu. U nekoliko mandata obnašao je dužnost predsjednika udruge Hrvatski računovođa, a bio je i prvi izabrani predsjednik Udruge certificiranih članova nadzornih odbora. Osnivač i član varaždinske podružnice Hrvatsko-američkog društva prijateljstva, profesor Cingula je bio i član te osnivač Lions kluba Varaždin. Autor je nebrojenih publikacija u području ekonomije te dobitnik više odličja i priznanja od kojih se izdvajaju: Spomenica Domovinskog rata 1990-1992. i Priznanje Varaždinskog tržišta vrijednosnica.

Počivao u miru.

U fokusu

Podravka u Tvornici voća i povrća u Varaždinu ugostila stotinjak svojih kooperanata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Podravka je i ove godine organizirala susret sa svojim poljoprivrednim kooperantima, točnije, proizvođačima voća i povrća. Događaj koji je inicijalno predstavljen prošle godine, ovog je puta održan u Tvornici voća i povrća u Varaždinu, gdje i odlaze sve proizvedene voćne i povrtne kulture te postaju prepoznatljivi Podravkini proizvodi.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, u pozdravnom je govoru istaknula stratešku važnost poljoprivrede, kako za Podravku, tako i za širu zajednicu. Najavila je i dodatno unapređenje suradnje s poljoprivrednim proizvođačima i rekla kako će Podravka i u sljedećim godinama svima njima uvijek biti snažan oslonac.

– Ove se godine za Podravkine potrebe, samo što se povrća tiče, diljem Hrvatske obrađivalo više od sedamsto hektara poljoprivredne površine. Pritom je bilo angažirano oko 250 proizvođača i udruga i željela bih izraziti zadovoljstvo jer mislim da smo ove godine napravili značajan iskorak, posebice u podizanju kvalitete suradnje s kooperantima. Prošle smo godine još stjecali iskustvo koje smo sada pretočili u odlične rezultate. U godinama koje dolaze najveći će izazov biti vremenske prilike, no odlučni smo da u svladavanju tih izazova radimo zajedno i nastavimo, kao i do sada, dijeliti stručno znanje i svo stečeno iskustvo – rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Ivan Ostojić, član Uprave zadužen za poljoprivredu, osvrnuo se na ovogodišnju sezonu. Govorio je o Podravkinim planovima i ostvarenjima, koja uključuju i novi pogon za preradu rajčice, otvoren prije nešto više od dva mjeseca upravo u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu. U svom izlaganju prikazao je ostvarene rezultate u ovogodišnjoj proizvodnji rajčice i svim kooperantima zahvalio na sjajnoj suradnji.

– Ključni cilj zbog kojeg smo se odlučili na gradnju novog pogona u Varaždinu bio je imati sve ključne Podravkine proizvode na bazi rajčice isključivo iz domaće proizvodnje. Sva rajčica koja dolazi u naš novi pogon proizvedena je u Hrvatskoj. Proizvodnju smo organizirali na području cijele Hrvatske i tako napravili diverzifikaciju koja će nam u budućnosti proizvodnju još i dodatno stabilizirati. U tom procesu bili smo fokusirani na snažnu podršku našim kooperantima jer mnogima je ovo bila prva sezona proizvodnje rajčice. Sljedeće sezone planiramo biti još bolji i potpuno popuniti kapacitete našeg novog pogona – rekao je Ostojić.

Naglasak je tijekom cijelog susreta bio na proizvodnji rajčice. Podravka je izgradnjom novog pogona kapacitet proizvodnje podigla na ukupno četrdeset tisuća tona u sezoni. Znatno je povećan i broj kooperanata, a mnogi od njih rajčicu su krenuli proizvoditi ove godine. Podravka je tako postala samodostatna u proizvodnji ove povrtne kulture, što znači da sva rajčica koja se koristi u proizvodnji Podravkinih proizvoda poput pasate dolazi isključivo iz hrvatskih polja. Također, Podravkini kooperanti od ove se godine nalaze po cijeloj Hrvatskoj. Nastavljena je dobro uhodana suradnja s istarskim poljoprivrednicima, pokrenuta je suradnja s proizvođačima u Slavoniji, a dodatno je osnažena i s onima u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U sklopu programa, prisutni su mogli čuti i prigodnu panel raspravu četvero poljoprivrednih proizvođača – Doroteje Santo iz Đurđevca, Perice Oroza iz Požege, Pere Pusića iz Preloga i Mirka Boškovića iz Cerne kod Vinkovaca. Pričali su o vlastitim ovosezonskim iskustvima u proizvodnji rajčice, suradnji s Podravkom, ali i izazovima s kojima se suočavaju.

Podravka je na kraju i nagradila svoje najuspješnije proizvođače rajčice. Za ostvarene najviše prinose nagrade su primili proizvođači Dragan Zvonar iz Sopja, Doroteja Santo iz Đurđevca i udruga Ambasador iz Đelekovca. Također, prigodnu nagradu primio je i Podravkin najdugovječniji kooperant, Stjepan Majkovica iz Umaga.

Nastavite čitati

U fokusu

Palijativna skrb u Međimurskoj županiji? Posavec: Situacija je žalosna i pokazuje svu nebrigu države

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na 19. sjednici Skupštine Međimurske županije vijećnicama i vijećnicima predstavljen je izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici godine, kao i o korištenju sredstava proračunske zalihe, te iscrpno izvješće o radu i aktivnostima župana do 30. lipnja.

Župan Matija Posavec, u kratkom komentaru svoga izvješća, brojkama je ilustrirao efikasnost županijskih stručnih službi, te je primjerice napomenuo da je Međimurska županija u poslovima vezanima uz upravljanje državnim nekretninama najefikasnija u državi. Riješeno je 50 posto predmeta, dok neke županije imaju riješeno tek pet posto predmeta.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović iznio podatke o gospodarskim kretanjima u  2023. godini.

– U Međimurju su lani poslovala 3792 poduzetnika te 1674 obrtnika, s daljnjom tendencijom rasta broja obrta. Broj zaposlenih kretao se oko 43.480 osoba, a nezaposlenost je bila na 4,7 posto. Čak 78 poduzetnika ostvarilo je dobit te je izvoz daleko veći od uvoza. Ovi podaci dokaz su prilagodljivosti i stabilnosti gospodarstva Međimurske županije – istaknuo je pročelnik Radanović.

Redovnim studentima je pak s ove sjednice stigla dobra vijest jer se nastavlja program isplata jednokratnih pomoći i u aktualnoj akademskoj godini.

Na aktualnom je satu bilo dinamično. Tako je vijećnik Igor Ivković zatražio pisane odgovore o nepravilnostima u javnoj nabavi te podatke o ponuditeljima i poslovima. Župan je apelirao da se na nalazu državne revizije ne gradi fama o lošem i nezakonitom poslovanju, jer to, kako je ustvrdio, naprosto nije istina.

– Revizija je našla mnogo nepravilnosti te dala više preporuka državi na njezino poslovanje, nego Međimurskoj županiji. U javnoj nabavi moramo se prilagođavati otežanim uvjetima tržišta ili odustati od projekta – rekao je župan. Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i proračun Anita Strniščak je naglasila da niti u jednom postupku javne nabave Međimurske županije državna revizija nije našla nepravilnosti, već je izrekla preporuke, koje su se najvećim dijelom odnosile na sporadično prihvaćanje viših ponuda od procijenjenih.

– To nije protuzakonito, i na to su prisiljeni svi u Hrvatskoj, zbog situacije na tržištu rada i usluga, te realnih cijena. Primjer je i izbor prijevoznika za učenike osnovnih škola: javio nam se samo jedan ponuditelj, a nas zakon obvezuje da moramo organizirati tu vrstu prijevoza – pojasnila je pročelnica.

Vijećnica Andreja Marić pitala je kada će se u osnovne škole Međimurja uvesti zdravstveni odgoj? Pročelnica Nives Kolarić Strah odgovorila je da se će model realizirati u suradnji s Gradom Rijekom i uvesti od iduće školske godine. Vijećnicu Marić potom je zanimala strategija Međimurske županije vezana uz organizaciju palijativne skrbi.

Župan Posavec u svom je odgovoru istaknuo nebrigu države.

-Situacija je žalosna. Nakon što je Međimurska županija sa Županijskom bolnicom Čakovec osigurala prostor u kojem će djelovati palijativni centar, obavila radove u tom prostoru, izradila projektnu dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu – država je preuzela Bolnicu i poručila Međimurcima – ˝ništa od vašega projekta“. Dosad su bili uzaludni svi naši apeli da nam se omogući formiranje palijativnog centra, pa makar ga – nepravednim modelom – uređivali vlastitim sredstvima – rekao je župan Posavec.

-Kvalitetu tog našeg projekta, prepoznao je i Pravobranitelj za osobe s invaliditetom koji nam se obratio, upitavši dokle smo stigli s realizacijom. Objasnili smo situaciju, a on nam je proslijedio pismo koje je poslao ministru zdravstva, zauzevši se za nas, te upozorivši ministra da mu je to zakonska obveza – iznio je župan Posavec vijećnicama i vijećnicima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje