Na poziv ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek održan je redoviti sastanak s intendanticama i intendantima hrvatskih narodnih kazališta u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Na sastanku su sudjelovali Iva Hraste Sočo, Senka Bulić, Vicko Bilandžić, Marin Blažević i Vladimir Ham, a uz ministricu su bili njezini suradnici, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić, savjetnik ministrice Leonard Jakovina i načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti Irena Kregar Šegota.

Intenzivna suradnja s Ministarstvom kulture i medija, zatim pozitivni odjeci provedbe novog Zakona o kazalištima, odnosno dosadašnja provedba projekta K-HNK, financiranje i provedba godišnjih redovnih programa HNK-ova u 2024. te potpora njihovoj međunarodnoj suradnji bile su glavne teme sastanka.

Projekt K-HNK – Konzorcij hrvatskih narodnih kazališta istaknut je kao uspješan primjer primjene novog Zakona o kazalištima, kao i promišljanja i provedbe strategije razvoja kulture usmjerene na suradnju, ravnomjeran razvoj te razvoj publike. U okviru tog projekta koji su zajednički pokrenuli Ministarstvo i nacionalna kazališta, a koji se u 2023. godini prvi put integralno provodio, realizirane su 3 zahtjevne koprodukcije, 20 izvedbi koprodukcija i 47 gostovanja.

Ministarstvo kulture i medija u 2023. godini financiralo je projekt K-HNK s ukupnim iznosom od 555.554,74 eura, a za nastavak u 2024. godini osigurana su sredstva u iznosu od 1.041.202,21 eura, što je povećanje od gotovo 88%. Prateći povećanje financijske podrške u 2024. godini planirano je povećanje programskog okvira: 5 koprodukcija, 40 izvedbi koprodukcija i 34 gostovanja.

Osmišljen kao dugoročan projekt razmjene i suradnje kroz modele koprodukcija i uzajamnih gostovanja, projekt K-HNK povećao je mogućnosti kreiranja i distribucije predstava, a publika od Osijeka do Splita, Varaždina, Rijeke i Zagreba, u okviru ovog projekta ima priliku vidjeti baletne, dramske i operne uspješnice ostalih nacionalnih kazališnih kuća te nove suradničke projekte: „Spartak/Čajkovski“ (koprodukcija Zagreba i Rijeke), zatim „Sad il’ nikad više“, „Pinokio“  i „Slučaj vlastite pogibelji“ (tri koprodukcije Rijeke i Varaždina), „Snježna kraljica“ (koprodukcija Osijeka i Splita) te „Grand finale“ i ,,Laurencija“ (dvije koprodukcije Rijeke i Splita).

Svi intendanti su izrazili zadovoljstvo uspješnom suradnjom u okviru projekta K-HNK i želju da se program nastavi. Istaknuli su kako je projekt povećao dinamiku i kvalitetu komunikacije među kazalištima, potaknuo realizaciju ambicioznih projekata koristeći kako prednosti, tako i specifičnost svakog od ansambla u HNK-ovima. Publika također pokazuje velik interes za predstave nastale u okviru K-HNK projekta, koji donosi uvid u rad ostalih nacionalnih kazališnih kuća i širi repertoarnu lepezu. Uz sve pozitivne rezultate, projekt K-HNK platforma je koja nudi mogućnosti daljnjeg rasta suradnje uz dodatna ulaganja u njegovu vidljivost, bilo kroz model zasebne K-HNK pretplate koja je uspješno zaživjela u nekim od HNK-ova, bilo na druge načine.

Ministarstvo kulture i medija  u 2024. godini osiguralo je također izdvojena povećana sredstva za godišnje programe hrvatskih nacionalnih kazališta u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu u  ukupnom iznosu od 2.473.792,08  eura.

Ministarstvo zasebno potiče i programe međunarodne suradnje HNK-ova, bilo sufinanciranjem sudjelovanja u EU projektima financiranim iz programa Kreativne Europe (5 EU projekata u provedbi u 2024. godini), kao i kroz podršku međunarodnim gostovanjima (u 2023. godini podržano je 8 inozemnih gostovanja, a do konca svibnja u 2024. sufinancirano je 9 gostovanja predstava HNK-ova u inozemstvu).

Već 25 godina zaredom Maruševčani slave rođendan svom omiljenom pjesniku i sumještanu Gustavu Krklecu.

Sve je započelo 1999. godine kad su članovi Udruge prijatelja dvorca Maruševca odlučili iz zaborava izvući ime jednog od svakako najvećih hrvatskih pjesnika i književnika 20. stoljeća, Gustava Krkleca i to obilježavanjem njegovog 100-tog rođendana.

U suradnji s mr.sc. Ernestom Fišerom, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske Varaždin i financijsku podršku Općine Maruševec, na obiteljskoj kući Krklečevih u Maruševcu, postavljena je spomen-ploča. Tu je nekad mladi Gustav provodio najljepše dane djetinjstva i rane mladosti, a Maruševec doživljavao kao svoj rodni kraj.

Njegov nemirni duh mu je odredio stalna putovanja, školovanje u Varaždinu, Zagrebu, na Sušaku, a zatim i puno dalje. Tada, ali i čitav daljnji život, nosio je u sebi beskrajno vrelo stihova u koje su pretočena sjećanja i uspomene upravo na te sretne dane u zavičaju.

Vrijeme nakon 100-tog rođendana pokazalo je kako Maruševčani shvaćaju koliko bogatstvo može biti sadržano u jednom čovjeku, njihovom Gustavu i odlučili obilježavati svaki sljedeći rođendan, a svakog je puta to bila nova prilika upoznati Gustava Krkleca na novi način.

U tome su im pomagali brojni gosti, zaslužni članovi Društva hrvatskih  književnika i Matice hrvatske. Tako su o Krklecu svih proteklih godina govorili Vlaho Bogišić, akademik Miroslav Šicel, prof. dr. Joža Skok, dr.sc. Mario Kolar (sada član HAZU), prof. dr. VinkoBrešić, Enes Kišević, dr.sc. Đurđica Garvanović Porobija, dr.sc Krešimir Bagić, dr.sc. Emilija Kovač, Zlatko Krilić, dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, a najviše mr.sc. Ernest Fišer.

Njih je spomenula i predsjednica Udruge prijatelja Maruševca, Blanka Glavica-Ječmenica u kratkom obraćanju na početku ovogodišnje svečanosti kod spomen-ploče na obiteljskoj kući Krklečevih, sad u vlasništvu obitelji Varga. To je mjesto na kojem punih 25 godina počinju svečanosti obilježavanja rođendana, a time i životnog djela Gustava Krkleca. Nakon programa KUD-a „Klaruš“ svečanost se preselila u  prostore Općine Maruševec.

Načelnik Općine, Mario Klapša, kao domaćin se obratio skupu navodeći kako ovaj poseban jubilej pruža priliku da se prisjetimo bogatog opusa i trajne vrijednosti djela Gustava Krkleca koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti. -Krklec je svojim stvaralaštvom obuhvatio različite žanrove – od poezije i proze, do eseja i književnih kritika. Njegove pjesme, koje su često odražavale osobnu emotivnu dubinu i refleksiju društvenih promjena, još uvijek nadahnjuju čitatelje svih generacija. Krklecov književni rad obilježen je bogatstvom jezika, lirskom senzibilnošću i dubokom promišljenošću. Njegova djela, kao i prozna ostvarenja, svjedoče o izuzetnom talentu i posvećenosti književnosti. Također, njegova aktivnost kao urednika i prevoditelja dodatno je obogatila hrvatsku književnu scenu. Danas, u svijetu koji se stalno mijenja, Krklecove riječi ostaju trajna vrijednost. Stvaralaštvo Gustava Krkleca podsjeća nas na važnost očuvanja kulturne baštine i potiče nas na promišljanje o vlastitom mjestu u svijetu. Neka nam njegovo stvaralaštvo i dalje bude izvor inspiracije i podsjetnik na moć riječi i ljepotu umjetnosti – poručio je okupljenima načelnik Mario Klapša.

U nastavku programa, koji je podijeljen u dva bloka, vođenje programa su preuzeli učenici Osnovne škole Gustava Krkleca Maruševec. Predstavili su se recitalom Pozdrav zavičaju, u izvedbi učenika 7. razreda, a to su bili Tena Gašparić, Patrik Gregar, Martin Hainž, Antonija Matijašec, Sanela Novak, Tamara Peharda, Dorian Zauder i Leon Tekić. Srebrnu cestu recitirale su učenice 8. razreda, Katja Gradiček, Finja Ivko, Antonija Njegovec i Martina Gajski.

Potom je Povijesna grupa škole predstavila nagrađeni projekt Srebrna cesta, koji je na Županijskom natjecanju osvojio prvo mjesto iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja, Projekt građanin.

Obilježavanje velike godišnjice Krklečeva rođenja krenulo je ranije s aktivnostima Osnovne škole na podizanju njegove biste, rad kipara Dragutina Jamnića.

Zatim je za Dan škole priređen velik i bogat program pod motom „Važno je krenuti srebrnom cestom“, čiji je sadržaj pretočen u Zbornik, a njega su predstavile učiteljice Ljerka Brezovec i Anica Fatiga.

Glazbeni sastav Srednje škole s pravom javnosti u Maruševcu je izvođenjem pjesama Srebrna cesta (uglazbljeni stihovi G. Krkleca) i Vjerujem, podigao atmosferu i doprinio ljepoti doživljaja stihova.

U drugom je dijelu nastupila pjesnikinja Anka Dorić, koja je krasnosloveći stihove G.Krkleca i govoreći o njemu, oduševila publiku, dok je dojam upotpunila kantautorica Mirjana Pospiš pjesmama uz gitaru, također na stihove Krkleca.

Bili su to stihovi ljubavne poezije Krkleca, koji se rjeđe slušaju pa su neki način bili premijerno iznenađenje.

Udruga prijatelja Maruševca je povodom 125. rođendana izdala prigodnu razglednicu i žig, koji su uručeni okupljenima. Udruga je također pripremila Zahvalnice za sudionike 25 godišnjeg kontinuiranog  obilježavanja Krklečeva rođendana, koje im je uručila predsjednica Udruge Blanka Glavica-Ječmenica. Istovremeno je njoj uručena velika Zahvalnica koja je dodijeljena Udruzi od Ogranka Matice hrvatske Varaždin, a uručio ju je mr.sc. Ernest Fišer.

Prilikom preuzimanja Zahvalnice za Maticu hrvatsku, Stjepan Sučić, istaknuti dugogodišnji član Matice hrvatske, održao je emotivan govor, oduševljen viđenim, snagom istrajnošću i ljubavlju kojima se čuvaju  Krklec i njegova djela i otimaju zaboravu. Naglasio je da bez obzira na njegov dugogodišnji rad u Matici, nikad nije sreo toliki entuzijazam, vezan uz jednog književnika, toliko  posvećenosti  očuvanju  njegove ostavštine, koliko je vidio u našoj maloj sredini. Cjelokupni dojam viđenog sadržaja koji radi škola, izvrsni recitali učenika, sve upotpunjeno glazbom na Krklečeve stihove i harmonija zajedništva u zajednici, najveća je vrijednost koju može dobiti jedan književnik. To je ujedno i snažan doprinos očuvanju hrvatske književnosti i jezika.

Zahvaljujući se na dobivenom priznanju u ime gotovo petstotinjak članova Društva hrvatskih književnika, dopredsjednica Društva dr. sci. Željka Lovrenčić je naglasila kako ovo lijepo obilježavanje rođendana Gustava Krkleca, koje se održava već 25 godina, potvrđuje da se njegov zavičaj i danas, s puno ljubavi i ponosa sjeća znamenitog književnika, koji ga je proslavio.