Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg ostao bez autobusnog kolodvora

Objavljeno:

- dana

Ludbreg otprije neki dan više nema autobusni kolodvor.

Umjesto s kolodvora, autobusi odlaze i dolaze na plato kod Svetišta.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić prošlog je tjedna na svom Facebook statusu objavio vijest o zatvaranju autobusnoga kolodvora u Ludbregu. Reakcije u komentarima su bile svakojake: od one da Facebook nije mjesto za priopćavanje tako važnih vijesti jer im se „namjerno umanjuje važnost“, preko kritika gradonačelniku do najmanje onih koji su pokušali ljutitim sugrađanima pojasniti da situacija nema baš nikakve veze s aktualnom politikom niti s gradonačelnikom SDP-a. Jer,prvo i osnovno je da Grad Ludbreg nije vlasnik autobusnoga kolodvora. Njegov je vlasnik Croatia osiguranje, a ona ga je u najam dala Presečki grupi. I sve bi funkcioniralo kao dosad da nije izašao novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, koji je zakomplicirao stvar za Ludbreg.

“Kolodvor je za nas važan, ali vlasniku je samo trošak. Dobit se ne ostvaruje jer grad je mali, a nema tranzita kao, primjerice, u Novom Marofu.”

– Novim je Zakonom omogućeno prijevoznicima da imaju jedan kolodvor u krugu od 40 kilometara i jasno je da su izabrali Varaždin. Kolodvor je za nas važan, ali vlasniku je samo trošak. Dobit se ne ostvaruje jer grad je mali, a nema tranzita kao, primjerice, u Novom Marofu. Kolodvor nam je važan zbog tradicije i sigurnosti građana – žao je gradonačelniku Biliću.

U Varaždinskoj su županiji tako sad u funkciji kolodvori Novi Marof i Ivanec, kojem gravitira i Lepoglava, pa ima poslovni smisao. Varaždinski kolodvor, koji je bio ruglo grada, se preuređuje, a u Varaždinskim Toplicama se kolodvor gradi već 20 godina i lani pred izbore je bilo aktualno da će ga također graditi Presečki, ali više se ne spominje.
Grad Ludbreg teoretski može od Croatia osiguranja kupiti kolodvor, ali za to nema novaca.
Čak i da se nađe, gradonačelnik se pita: – Što bismo s kolodvorom? I dalje neće sam sebe održavati, a iziskuje ogromne troškove.

Ipak, u Gradskoj vijećnici očigledno nisu skroz odbacili tu ideju. – Neki nas sad napadaju da smo podbacili kao Grad jer nismo sačuvali nešto „naše“. S druge strane, kad smo tražili da preuzmemo osnivačka prava nad Osnovnom školom, nismo dobili ničiju podršku. Vjerujem da bi upravo ta podrška bila točka kojom bismo krenuli u ostvarivanje prometnih ciljeva jer škola i prijevoz u uskoj su vezi – kaže gradonačelnik i dodaje da su u Ludbregu navinuli da sve moraju sami.

Ponukan tim inatom, gradonačelnik kaže da kolodvor nije ukinut, „već je zbog trenutne situacije došlo do promjene polazne točke, koja je sada na drugoj lokaciji“.
Međutim, prije nego što se u bilo što upuste, ludbreške će gradske vlasti pokušati razgovarati s Antunom Presečkim „kako bismo našli zajedničko rješenje“.

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.

U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.

Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.

Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.

Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.

Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.

Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.

– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.

Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.

– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.

Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.

– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje