U Varaždinskoj županiji potvrđen je prvi slučaj zaraze groznicom Zapadnog Nila, virusne bolesti koju prenose komarci, priopćili su iz Opće bolnice Varaždin.

I u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije na naš upit u petak odgovorili su da imaju jedan potvrđeni slučaj infekcije na području Međimurske županije. Prema riječima Elizabete Dvorski, voditeljice varaždinskog Odjela za infektologiju, s obzirom na to da je dokazana prisutnost virusa, tijekom sljedeća dva do tri mjeseca mogući su novi slučajevi zaraze te u slučaju ozbiljnijih simptoma oboljeli trebaju potražiti liječničku pomoć.

Smrtni slučaj

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo dosad je u Hrvatskoj laboratorijski potvrđeno 26 slučajeva, a jedna je oboljela osoba preminula. Od tih 26 slučajeva 10 je prijavljeno u posljednjih sedam dana. Uz jedan slučaj s varaždinskog područja, sve su oboljele osobe zaražene na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Hrvatske (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka županija te Grad Zagreb s okolicom). U varaždinskoj Bolnici napominju da je zbog sigurnosti pacijenata za sve darivatelje krvi s područja grada Varaždina uvedeno testiranje krvnih uzoraka.

– S obzirom na to da je dokazana prva teška infekcija virusom Zapadnog Nila na području grada Varaždina, uveli smo testiranje uzoraka krvi dobrovoljnih darivatelja krvi na virus Zapadnog Nila. Odjel za transfuzijsku medicinu OBV Varaždin započeo je s testiranjem 31. kolovoza. Riječ je o standardnoj i propisanoj proceduri u ovakvim slučajevima da bi se maksimalno zaštitili pacijenti – izjavio je ravnatelj Opće bolnice Varaždin Nenad Kudelić. Groznicu Zapadnog Nila uzrokuje virus Zapadnog Nila, koji pripada porodici flavivirusa, kao i virus krpeljnog meningoencefalitisa, ali se groznica prenosi ubodom zaraženoga komarca.

– Prosječna inkubacija bolesti je od 2 do 14 dana, s tim da će tek oko 20 posto zaraženih imati blaže simptome „ljetne gripe“, tj. povišenu temperaturu, bolove u cijelom tijelu i osjećaj slabosti te može doći do povraćanja, proljeva, osipa, povećanih limfnih čvorova, blaže glavobolje i mutnijeg vida. Simptomi traju uglavnom nekoliko dana, bez značajnijih patoloških promjena u laboratorijskim nalazima, te prolaze uz simptomatsko liječenje (puno tekućine, mirovanje, lijekovi za sniženje temperature) – pojasnila je liječnica Elizabeta Dvorski.

Kod manje od 1 posto zaraženih moguće je razvijanje teže kliničke slike sa znakovima infekcije središnjega živčanog sustava (meningitis, meningoencefalitis). Teži oblik infekcije prepoznaje se po duljem trajanju temperature praćene jačom glavoboljom, povraćanjem, vrtoglavicom, a mogući su i poremećaj svijesti, zakočenost vrata, slabost mišića i drugi neurološki ispadi. U tom slučaju bolesnika treba uputiti u bolnicu.

Teži oporavak

– Od težeg oblika bolesti najčešće obolijevaju stariji bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (šećerna bolest, kronični bubrežni i kardiološki bolesnici, pacijenti s transplantiranim organima ili malignim bolestima te drugi bolesnici oslabljenog imuniteta).

U navedenoj skupini moguće je očekivati dulje trajanje bolesti, sporiji ili nepotpuni oporavak, pa čak i smrtni ishod – rekla je dr. Dvorski. Također ističe da se bolest ne prenosi međuljudskim kontaktom, opisani su jedino slučajevi prijenosa virusa s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenjem te pripravcima transfuzije krvi, tj. transplantacijom organa.