Veliko istraživanje javne nabave

Kad se prije godinu i pol u Varaždinu ispostavilo da je Grad Varaždin za obnovu svega 70 kvadrata zahoda u gradskom vrtiću platio gotovo 300.000 kuna, otkrilo se da je radove obavljala tvrtka koju vode ljudi povezani s komunalnim pročelnikom Marijom Sambolcem. Je li im taj posao doista bio dodijeljen zato jer je na pozivnom natječaju njihova ponuda bila najpovoljnija ili je presudno bilo sasvim nešto drugo?

Još ozbiljnije sumnje u namještanje natječaja, i to s ciljem izvlačenja novca iz gradskog proračuna, ove godine je otvorio slučaj Euro Consultinga. Ta je privatna tvrtka, čiji je vlasnik član HNS-a, nekad bliski suradnik HNS-ovog župana Predraga Štromara, dobila posao vrijedan 300.000 kuna od četiri varaždinska nogometna kluba. Prepiska između klubova i Euro Consultinga, koja je procurila u javnost, otkrila je da je postupak javne nabave zapravo provodila privatna tvrtka koja je na kraju dobila posao.

Ovo su samo dva primjera sumnje u namještanje jednostavnih postupaka javne nabave. Varaždin, međutim, nije iznimka: u cijeloj Hrvatskoj je bagatelna javna nabava veliki problem, a odredbe Zakona o javnoj nabavi se ne poštuju. Pokazalo je to veliko istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni prošli tjedan u Čakovcu. Od početka 2012. do kraja 2015. godine zabilježen je značajan trend smanjenja transparentnosti javne potrošnje putem javne nabave.

Moglo bi Vas zanimati:

Sabor danas odlučuje: Turudiću treba samo 39 glasova da postane šef DORH-a

Hrvatska će danas dobiti novog glavnog državnog odvjetnika. Ivan Turudić, sudac Visokog kaznenog suda, trebao bi zamijeniti aktualnu šeficu DORH-a...

Na više od 50 posto natječaja stižu do tri ponude, pa je rizik međusobnih dogovora ogroman

– Na lokalnoj razini se javna nabava odvija uglavnom u krugu prijatelja, poznanika i političkih partnera. Ako niste član neke političke opcije, a ta je opcija na vlasti, u toj općini ili gradu teško ćete dobiti ugovor. Nema političke kulture, pa je najnormalnije svojem bratu dodijeliti posao, što smo eksplicitno utvrdili u jednoj od općina. U sjevernoj Hrvatskoj takvog slučaja nije bilo i mogu reći da je sjever u prosjeku bolji od svih ostalih dijelova Hrvatske, ali to još uvijek nije dovoljno dobro. Naime, u jedinicama lokalne samouprave u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji utvrdili smo posredne veze, dakle veze između tvrtki koje dobivaju posao i ljudi koji trenutno obnašaju vlast – rekao je Munir Podumljak, izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj.

Upravo je ta Udruga nositelj EU projekta “E-SCORE – Jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije”, u sklopu kojeg je provedeno istraživanje. Projekt financiraju Europska unija u Ured za udruge Vlade RH, a partneri su bile udruge iz cijele Hrvatske, pri čemu je čakovečka Udruga Zora bila zadužena za sjevernu Hrvatsku. Analizu postupaka i ugovora u javnoj nabavi provodili su od studenoga 2015. do svibnja 2016. u općinama, gradovima i tvrtkama koje su u njihovom (su)vlasništvu, i to u Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Utvrdili smo da više od 50 posto lokalnih uprava nema objavljene registre ugovora i planove nabave. Međutim, u zadnje četiri godine nitko nije platio kazne. Pitam vas čemu onda služi Zakon o javnoj nabavi?.” Munir Podumljak, Partnerstvo za društveni razvoj

Korupcija

– U početku smo mislili da će posao udruge Zora i drugih udruga biti najjednostavniji, jer su trebali analizirati koliko pojedini naručitelji poštuju Zakon o javnoj nabavi, jesu li objavili opće upravne akte i odgovaraju li ti akti onome što Zakon propisuje. Međutim, većina uopće nema objavljene upravne akte, nemaju registre ugovora niti planove nabave, a to je sve propisano Zakonom – rekao je Podumljak.

Unatoč zakonskoj obvezi, većina ne objavljuje registre ugovora, a ni planove nabave

Istaknuo je da je najveći problem jednostavna ili bagatelna javna nabava. Na te natječaje se ne mogu javiti svi zainteresirani, nego se ponude prikupljaju od tvrtki kojima općine, gradovi, županije ili javne tvrtke sami pošalju pozive. – Zabilježen je ogroman porast bagatelne javne nabave, koja je rizična za korupciju jer se na nju Zakon o javnoj nabavi na nju ne primjenjuje, nego se rješava internim aktima. Prema službenim podacima države, godišnja vrijednost bagatelne nabave je oko 10 milijardi kuna. Sav taj novac je doslovce izvan zakona i naručitelji mogu doslovce raditi što žele – upozorava Podumljak. Ogroman problem je i kompetitivnost.

– Kompetitivnost je pala i u ovom je trenutku katastrofalna. Za 50 do 80 posto ukupne vrijednosti javne nabave, ovisno o kategoriji naručitelja, imate samo do tri ponuditelja. To znači visoke rizike za međusobne dogovore ponuditelja, ali i visoke rizike za dodjelu ugovora onima koje politika voli – navodi.

Kad se gledaju naručitelji, navodi da javna poduzeća prednjače kad je u pitanju nepoštovanje Zakona i sukob interesa, a iza njih su svi ostali. Istraživanje je pokazalo i to da se korupcija najvećim dijelom događa pri izvršenju ugovora. – Većina ugovora se izvršava suprotno kriterijima koji su bili propisani u nadmetanju – napominje. 

Zbog toga su dali konkretne prijedloge: preporučili su jedinstveni i centralizirani sustav u kojem bi se evidentirali svi provedeni postupci javne nabave, a uz to i planovi nabave, njihove izmjene, kao i registri ugovora te okvirnih sporazuma. 

Gdje je provedena analiza?

Udruga Zora iz Čakovca je kao jedan od partnera EU projekta „E-SCORE – Jačanje društvenih kapaciteta za borbu protiv korupcije“ bila zadužena za sjevernu Hrvatsku, za Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju. 

Analizu postupaka i ugovora u javnoj nabavi provodili su od studenoga 2015. do svibnja 2016. u općinama i gradovima te tvrtkama čiji su (su)vlasnici jedinice lokalne samouprave. Analiza je obavljena u sljedećim općinama i gradovima te javnim tvrtkama: Grad Mursko Središće, Općina Dekanovec, Općina Lobor, Grad Ludbreg, Općina Kumrovec, Grad Lepoglava, Općina Šenkovec, Međimurske vode, Međimurje-plin, Hrvatski radio Čakovec, Čakom, Komunalac Konjščina, Zagorski vodovod, Lukom, Odvodnja d.o.o., Centar za razvoj poduzetništva Ludbreg, Radio Ludbreg, Termoplin, Zelenjak, Turističko kulturno-informativni centar, Varkom, Čistoća, Ivkom i Ivkom-voda.

Partneri su, uz Udrugu Zora, bili Udruga Općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatska udruga trenera i specijalista u javnoj nabavi, Udruga žena Vukovar, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda – Cenzura Plus i Projekt Građanskih prava.

Krše zakon, ali nitko još nije platio kaznu!

Nadzor nad izvršenjem ugovora u javnoj nabavi mora obavljati Uprava za sustav javne nabave. Međutim, ta se Uprava nalazi u sklopu Ministarstva gospodarstva, koje u razdoblju od 2012. do kraja 2015. također nije poštovalo Zakon o javnoj nabavi! Na to je upozorio Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj. – Pojednostavljeno rečeno, kako će ta Uprava naplatiti kaznu svojemu gazdi? U njihovim rukama je nadzor i pokretanje prekršajnih postupaka koji bi trebali rezultirati i značajnim novčanih kaznama. Za neke prekršaje kazna je milijun kuna. Međutim, nitko nikada nije platio kazna, pa se pitamo zašto. Politika kaže „Neka institucije pravne države rade svoj posao“, ali mi smo eksplicitno dokazali da one taj posao ne rade, da ne kažem da ga uopće ne obavljaju – istaknuo Podumljak.

Naveo je da su utvrdili da više od 50 posto lokalnih uprava na svojim web stranicama nema obavljene registre ugovora i planove nabave, za što je u Zakonom o javnoj nabavi izrijekom propisana kazna. – Ako u zadnje četiri godine nitko nije platio nikakvu kaznu, pitam vas čemu služi taj Zakon? Čemu služe tijela koja bi trebala nadzirati provedbu tog Zakona? Mehanizma kontrole nema, o čemu jasno govori podatak da 10 posto naručitelja ne objavljuje čak ni tvrtke s kojima ne smiju sklapati ugovore – napominje Podumljak.

Izvor:
Foto: