Naime, u lipnju ove godine počeo je projekt ABCitiEs, u koji su uz gradove Čakovec i Varaždin uključeni Fakultet organizacije i informatike (FOI) te europske urbane regije Atena, Manchester, Vilnius i Amsterdam. Cilj projekta, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura, je revitalizacija gradskih središta poticanjem različitih oblika suradnje javnih i privatnih korisnika, odnosno vlasnika prostora.
Središta Čakovca i Varaždina već godinama nisu središta javnog života, a u velikoj mjeri tomu su doprinijeli trgovački centri koji su smješteni na periferijama gradova.
– Već godinama muku mučimo s gradskom jezgrom, koja odumire. Trgovački centri preselili su život na periferije gradova – upozorio je Stjepan Kovač, gradonačelnik Čakovca, na predstavljanju projekta ABCitEs u utorak u Varaždinu.
Izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, gradonačelnik Čakova Stjepan Kovač, dogradonačelnica Sandra Malenica i prof. dr. sc. Vjeran Strahonja
No, tomu su kumovala i nova, velika stambena naselja koja su nastala u zadnjih desetak godina.
– Prema gruboj studiji koju smo napravili pokazalo se da dolazi do pomicanja središta stanovanja prema periferiji. Konkretno, u Varaždinu se težište stanovanja pomaknulo 800 metara od centra zbog razvoja POS naselja i Grabanica. Težište poslovnog života pomaknulo se još više i mi sada u gradovima imamo ozbiljan problem: urbana baština propada, prostori u središtu grada ostaju neiskorišteni i zapušteni, a nemamo odgovarajuće mehanizme popravljanja takve situacije – upozorio je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, voditelj projekta.
S obzirom na to da je situacija slična u svim europskim zemljama, kroz projekt će se pokušati pronaći novi oblici kolektivnog poduzetništva koji se mogu vezati uz određenu lokaciju te na taj način revitalizirati gradove i njihova središta. Aktivnosti na projektu već su počele, a u tijeku je istraživanje.
– Mi ne znamo što se točno dogodilo s demografskim kretanjima, niti s gospodarskima. Zasad samo naslućujemo. Dio istraživanja trebao bi dati odgovore na ta pitanja, a planiramo napraviti i analizu, primjerice, koliko je praznih prostora u središtu grada, a koliko ih se koristi. Varaždin i Čakovec zajedno imaju 237.085 eura, no to nisu novci za građevinske radove, već za istraživanje koje je potrebno da bi se kasnije kvalitetno pripremili projekti koji bi se aplicirali prema fondovima – objasnio je prof. dr. sc. Strahonja.
Nakon “snimanja” postojeće situacije te istraživanja o specifičnostima svake pojedine sredine, svaki će grad predložiti određene lokacije za koje će se izraditi idejni projekti revitalizacije.
Sudionici projekta već su razmatrali potencijalne lokacije u središtima Čakovca i Varaždina u kojima bi se realizirali javni sadržaji i koji bi sudjelovali u revitalizaciji gradske jezgre.
– Projekt se provodi upravo u vrijeme kad je u Čakovcu aktualno uređenje pojedinih lokacija u njegovu središtu, od Trga Republike, preko teniskih terena, revitalizacije Perivoja Zrinskih i igrališta Macanovog doma do prostora bivšeg MTČ-a. To su sve prostori javne površine koji bude interes javnosti, osim MTČ-a. Tu je i projekt nove tržnice, kod kojeg još razmatramo hoćemo li je izmjestiti ili ne. Ovaj projekt pomoći će da čujemo iskustva europskih gradova koji su ispred nas, učimo na njihovim dobrim iskustvima te izbjegnemo ponavljanje onih lošijih, a predložit će se nekoliko lokacija u središtu Čakovca na kojima bi se realizirali javni sadržaji – rekao je Kovač.
Dodao je da, za razliku od Varaždina, Grad Čakovec nema puno privatnih prostora u središtu grada.
– Građani nas optužuju da smo krivi što grad odumire, a mi ne možemo direktno na to utjecati. Smatram da je dobra ideja da se poduzetnici uključe u projekt te da napokon vratimo život u središte grada – istaknuo je Kovač.
I u središtu Varaždina ima nekoliko potencijalnih prostora za koje se žele izraditi projekti urbane revitalizacije.
– Za Centar kreativnih industrija razmatra se prostor bivšeg kina Dom, za koji već postoji projekt za rekonstrukciju. Za koncept Malih usluga razmatra se prostor bivše Željezare u Kukuljevićevoj ulici, koji je u državnom vlasništvu i već dugo zjapi prazan, a mogao bi poslužiti za potrebe malog obrtništva i poticanje kolektivnog poduzetništva dijeljenjem prostora i infrastrukture. Gradska soba trebala bi biti multifunkcionalni prostor za građane, studente, posjetitelje i edukatore, a potencijalna lokacija za tu svrhu mogla bi se dobiti prenamjenom predvorja kina Gaj. Urbana istraživačka tvornica zapravo je otvoreni model koji se može primijeniti u bilo kojem gradskom okruženju, a predstavlja sinergiju znanosti, industrije, udruženja, grada i građana, prije svega u novim oblicima digitalnog poduzetništva – objasnila je zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Sandra Malenica.
Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.
U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.
Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.
Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.
Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.
Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.
Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.
Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.
– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.
Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.
– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.
Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.
– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
