– Od pet zemalja koje su sudjelovale u istraživanju Hrvatska ima najmanji postotak djece kod koje postoji rizik za zabrinutost što se tiče njihove socioemocionalne dobrobiti.

Taj postotak kod nas je 7 posto, a najviši je u Mađarskoj, 37 posto – rekla je Zorica Topalović, koja je zajedno s Tamarom Banjeglav iz Pučkoga otvorenog učilišta “Korak po korak” provela istraživanje u okviru projekta “SEED – socioemocionalni razvoj”.

Rezultati i dvojbe

Cilj projekta je ukazati na važnost socioemocionalnog razvoja djeteta te pružiti podršku odgajateljima i drugim stručnjacima u njihovu profesionalnom razvoju. Projekt se provodi u pet zemalja: Mađarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Norveškoj i Hrvatskoj, dok ga financijski podržava Europska komisija kao dio Erasmus+ programa.

U okviru ovog projekta u Hrvatskoj je provedeno istraživanje o socioemocionalnoj dobrobiti djece u koje su bila uključena dva čakovečka vrtića, “Cipelica“ i “Cvrčak“. U istraživanju su korišteni UPSI-5 alati, koje je razvila Međunarodna inicijativa za razvoj djeteta (ICDI) iz Nizozemske.

– Istraživanje smo počeli u veljači ove godine, a bilo je završeno u lipnju i u njega je bilo uključeno ukupno 222 djece iz dva čakovečka vrtića, “Cipelica“ i “Cvrčak“, te 37 odgojiteljica. Ciljana skupina u istraživanju bili su petogodišnjaci, a radilo se s tri metode. Odgajateljice koje rade s djecom ispunjavale su upitnik o socioemocionalnoj dobrobiti petogodišnjaka u vrtićima, a ostale metode istraživanja bile su intervjui s odgajateljima i ravnateljima vrtića – pojasnila je Banjeglav.

Iako je istraživanje pokazalo da Hrvatska od pet zemalja u kojima se provodilo istraživanje ima najniži postotak djece u riziku, Topalov je oprezna s tumačenjem rezultata.

– Jesmo li mi stvarno zemlja koja nudi visoku kvalitetu odgoja i obrazovanja jer imamo najmanji postotak djece u riziku ili su postojali još neki faktori koji su utjecali na takve rezultate, poput kulturoloških razlika između zemalja u kojima je provedeno ovo istraživanje ili strukturalnih, broja djece i broja odgojitelja u vrtićima? Također, moguće je da djeca koja su u najvećem riziku nisu s našeg područja jer je obuhvat djece od 3 do 6 godina za Hrvatsku svega 59 posto i među najnižima je u Europi. Dakle, možda oni koji jesu u riziku nisu u vrtićima – oprezna je Topalov.

Voditeljice istraživanja pojasnile su kako su se istraživali socijalni faktori socioemocionalne dobrobiti djece.

– Najčešći primjeri koji utječu na socioemocinalnu dobrobit djece koje su odgajatelji navodili u intervjuima su siromaštvo, ovisnost, alkoholizam i razvod roditelja. Što se tiče vrtićkih faktora, željeli smo utvrditi koji su to faktori koji loše utječu na socioemocionalnu dobrobit djece, ali i koji su zaštitni faktori koji štite djecu – navela je Topalov.
Tako se pokazalo da na socioemocionalnu stabilnost utječu i sama organizacija rada u vrtićima, broj djece i odgajatelja u skupinama, ali i odlasci i izmjene odgajatelja u vrtićkim skupinama.

Svi učimo srcem

Ovi rezultati predstavljeni su na stručnom skupu „Učimo srce(m)“, koji je u petak održan u Čakovcu, a koji je okupio više od 100 odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića iz triju županija: Međimurske, Varaždinske i Bjelovarsko-bilogorske. Ovo je prva godina kako se održava stručni skup za koji se tražilo mjesto više.

– Rekla bih da je socioemocionalna dobrobit djece tema koja je dugo godina bila zanemarena i sada se ponovno vraća u odgojno-obrazovne ustanove. Najnovija istraživanja pokazuju da napretka i razvoja nema bez srca i da mi i djeca učimo srcem, učimo emocijama, i zato danas ovaj stručni skup nosi naziv “Učimo srce(m)” – istaknula je na početku skupa ravnateljica POU-a “Korak po korak“ Sanja Brajković.

Sudionike skupa pozdravile su i ravnateljice dječjih vrtića koji su bili uključeni u istraživanje: Gordana Šoltić Siladi, ravnateljica Dječjeg vrtića “Cipelica“, i Lidija Varošanec, ravnateljica Dječjeg vrtića “Cvrčak“. Na skupu su izlaganja održale i dvije eminentne predavačice: izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, koja je govorila o socioemocionalnoj dobrobiti i otpornosti djece rane i predškolske dobi, te prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar“, koja je otkrila što trebamo znati o socioemocionalnom razvoju i dobrobiti djece.

“Bojim se vuka!”

“Bojim se vuka!“, “Ljutim se dok mi Matija zeme igračku!“, “Mene čini sretnom dok me prijatelji zabavljaju“… samo su neke od poruka djece koje su se mogle pročitati na izložbi dječjih radova koja je održana u okviru stručnog skupa “Učimo srce(m)“. Održana je i izložba dječjih likovnih radova na kojoj su djeca likovnim radovima pokazala kako izgledaju kada se boje, kada su ljuta, uplašena ili sretna.