Povežite se s nama

U fokusu

Čehokov harač: komunalna naknada poskupila 25 posto, a on ustvrdio: „To je ulaganje!“

Objavljeno:

- dana

Većinom glasova varaždinski gradski vijećnici su u ponedjeljak na sjednici Gradskog vijeća prihvatili povećanje komunalne naknade za čak 25 posto.

>>Od nove godine novi udar na džepove Varaždinaca: komunalna naknada veća za 25 posto!

>>ANKETA: Varaždinci protiv najavljenog povećanja komunalne naknade!

Za ovaj novi udar na džepove građana „zaslužan“ je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok sa svojim najbližim suradnicima. Nakon duge rasprave, u kojoj je bilo i povišenih tonova, većina varaždinskih gradskih vijećnika, iz redova nezavisne liste Ivana Čehoka i HDZ-a, podržala je nacrt Odluke o povećanju komunalne naknade. Vrijednost komunalnog boda time se povećala s 0,40 na 0,50 kuna po četvornome metru stambene površine. Ovakvo povećanje komunalne naknade, na što su upozoravali oporbeni vijećnici iz redova SDP-a, HNS-a, Reformista i poglavito potpredsjednik Gradskog vijeća Davor Patafta iz Lige za Varaždin, uzet će iz džepova građana sveukupno više od 7 milijuna kuna!

Zadnje povećanje 2009.

“Grad ima imovinu vrijednu 2 milijarde kuna, a pričamo o tome koliko ćemo još novca uzeti građanima.” – Davor Patafta

Privremeni šef Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša Grada Varaždina Roberto Krajcer uvodno je pojasnio da su temeljem novog Zakona o komunalnom gospodarstvu sve jedinice lokalne samouprave dužne donijeti nove Odluke o komunalnoj naknadi i vrijednosti boda komunalne naknade te da se umjesto vrijednosti boda na mjesečnoj razini mora uvrstiti ona na godišnjoj razini.

– Trenutna vrijednost boda komunalne naknade donesena je 2009. godine, a Grad je preuzeo 70-ak kilometara bivših županijskih i lokalnih cesta koje treba urediti. Uz to, došlo je i do povećanja cijene goriva i asfalta, kao i radova na komunalnoj infrastrukturi. To je bio temelj za prijedlog povećanja vrijednosti boda komunalne naknade – nizao je Krajcer razloge.

Međutim, varaždinski poduzetnik i vijećnik Davor Patafta smatra da to nisu razlozi za povećanje iznosa boda komunalne naknade.

– Već tijekom rasprave o rebalansu gradskog proračuna govorili smo o tome koliko Grad Varaždin ima novaca. Imamo 25 milijuna kuna na računu, a sada pričamo o tome koliko ćemo još novca uzeti građanima. Ja to ne mogu shvatiti. Ni ja ni Vlado Sevšek (vijećnik Lige za Varaždin) to ne možemo prihvatiti jer je evidentno da građani sve više doprinose proračunu – naglasio je Patafta, dodavši da namjeru vladajućih nije podržao ni gradski Odbor za financije, čiji je član.

Za Denisa Mladenovića – nema problema: “Siromašni plaćaju manje, a bogati više“!

I nezavisni vijećnik Vjeran Strahonja rekao je da se protivi povećanju komunalne naknade bez detaljne analize učinka na građane, posebice one teškoga materijalnog stanja. U raspravu se uključio i vijećnik s Čehokove nezavisne liste Denis Mladenović, koji je izjavio da se po njegovoj računici radi o minornom povećanju. Rekao je i da povećanje ima socijalnu notu jer, zamislite, „vlasnici skromnijih stanova plaćaju manje, a obrtnici poput zlatara više, jer su bogatiji“!

Na to se ponovno javio Davor Patafta, koji je Mladenovića upozorio da će to dovesti do situacije da još više obrtnika i malih poduzetnika zatvori radnje i napusti gradsku jezgru.

Rekordno punjenje

– Nekad je centar grada bio gdje mu je mjesto, a smeće smo imali u Knegincu. Danas je obrnuto, u centru grada imamo smeće, a centar grada je u Knegincu. Neki dan sam prošetao centrom grada i bio sam potpuno sam. Nemojte povećavati namete obrtnicima koji ovdje pokušavaju raditi – poručio mu je Patafta.

Dodajmo da odluka o podizanju komunalne naknade za čak 25 posto dolazi u vrijeme kada se gradski proračun iznimno dobro puni, a priljeva novaca je najviše od poreza i prireza. Značajni prihodi u gradskom proračunu su i oni od naplate komunalne naknade, koja od 2014. godine nikada nije ukupno iznosila manje od 27 milijuna kuna. Štoviše, kako doznajemo od Roberta Krajcera, privremenog pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša, izvršenje naplate je već u ovom trenutku oko 28 milijuna kuna. Kada znamo da je do kraja kalendarske godine ostalo više od mjesec dana, jasno je da će se od komunalne naknade u proračunu prikupiti rekordni iznosi od oko 40 milijuna kuna. No, baš ništa nije omelo gradonačelnika Čehoka da za govornicom izjavi kako ne namjerava odustati od svog prijedloga da se poveća vrijednost boda komunalne naknade.

– Imam hrabrosti dići komunalnu naknadu. Ne činim to zato da nekoga opteretim, nego zato što želim izgraditi grad. Komunalna naknada je strogo namjenska i vraća se građanima kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Jeftinije je građanima da plaćaju veću komunalnu naknadu nego pražnjenje septičkih jama. Čak i uz ovo povećanje Varaždin će imati najmanju komunalnu naknadu od svih gradova njegove veličine – istaknuo je Čehok.

Čehok ponudio manji iznos boda, ali se predomislio nakon konzultacija s HDZ-om

Dodao je da je spreman pristati na manje povećanje, odnosno da se vrijednost boda poveća za 20 posto, s 0,40 kuna na 0,48 kuna mjesečno. Od ovakvog stava je odustao nakon stanke i usuglašavanja s koalicijskim partnerima iz HDZ-a, pa se na kraju glasalo po prvotnom prijedlogu.

Kao na placu

No, Patafta mu je poručio da je krajnje neodgovoran prema financijama te da se ne može tako licitirati s iznosom vrijednosti boda komunalne naknade.

– Pa ovo je stvarno kao da smo na placu! Što mi na ovaj način zapravo poručujemo građanima? Malo može 25 posto, pa onda malo može 20 posto, i onda opet može 25 posto. A tu je riječ o iznosu od gotovo 2 milijuna kuna. To je samo dokaz da se o svemu ovome nije dobro razmislilo – zaključio je Davor Patafta.

Davor Patafta: “Čemu taj namet?“

Iako bi kao odgovorni političari trebali znati da nisu vremena za dizanje različitih nameta, već za porezna rasterećenja građana, vodstvo Varaždina od 1. siječnja 2019. godine stavilo ga je po vrijednosti boda komunalne naknade uz bok gospodarski daleko aktivnijim gradovima poput Zagreba ili Osijeka. I na tu je nelogičnost upozorio varaždinskoga gradonačelnika vijećnik Davor Patafta u svom osvrtu na punjenje gradskog proračuna.

– Planirali smo prihode od poreza u iznosu od 120 milijuna kuna i sad ispada da je došlo 15 milijuna više od građana. Možda krivo planiramo i iduću godinu, i što ako će građani još više donijeti proračunu? Zašto bi im Grad unaprijed uzimao novac kada to možemo postupno napraviti? Nemojte nas uspoređivati s drugim gradovima kada mi imamo najnižu plaću u Hrvatskoj. Možemo mi izgraditi i 20 novih dječjih i sportskih igrališta, ali na dugoročni kredit. Čemu strah? Pa nije Varaždin zadužen kao Zagreb, za isti iznos proračuna. Čemu taj namet ako Grad ima potencijala, rekli ste da ne možemo nadomještati iz drugih izvora, kako to i država rješava – poručio je Patafta, dodavši da Liga za Varaždin predlaže postupno povećanje komunalne naknade od najviše 10 posto, s obzirom na porast troškova.

Ujedno je podsjetio HDZ-ovog vijećnika Roberta Gotića da je zatražio da mu se omogući uvid u popis gradske imovine.

– Imovina je vrijedna oko 2 milijarde kuna, a nije angažirana. Trebali su se novci uzeti iz tog izvora, a ne da se građani i poduzetnici opterećuju nametima – rezolutan je potpredsjednik Gradskog vijeća.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje