Županijska bolnica Čakovec nedavno je svrstana među četiri najuspješnije bolnice u Hrvatskoj, i to na temelju audita koji je u hrvatskim bolnicama provela Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Ministarstva zdravstva.
Ovakva procjena kvalitete skrbi provedena je prvi put u Hrvatskoj i obuhvatila je 28 bolnica, a čakovečka se bolnica našla na samom vrhu, uz rame s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, zagrebačkim KBC-om Sestre milosrdnice i Županijskom bolnicom Vukovar.
Što to znači za čakovečku Bolnicu pitali smo njezina ravnatelja dr. Roberta Grudića, koji ističe da će četiri najuspješnije bolnice sad, na teret resornog ministarstva, proći akreditaciju za standardiziranje postupaka liječenja, što će dodatno unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi u bolnicama.
Prvi je put u Hrvatskoj napravljena ovakva procjena kvalitete zdravstvene skrbi, a provedena je u 28 bolnica
– Akreditacija bolnice znači veću sigurnost pacijenta da će se liječiti po određenom protokolu. To je skup i dugotrajan proces standardiziranja zdravstvenog sustava, čime pacijenti dobivaju sigurnost da će u bilo kojem dijelu Hrvatske imati isti postupak, a ne da njihovo liječenje ovisi o tome tko je taj dan dežuran, tko od liječnika ima kakvo iskustvo i način rada – objašnjava ravnatelj što slijedi nakon provedenog audita.
U Bolnici su „jako zadovoljni auditom“ jer obično „svi doktori misle da jako dobro rade, ali jedno je dojam, a drugo stvarno stanje“.
Čakovečka je bolnica često po raznim pokazateljima kvalitete bila među najboljima, ali se dosad rezultati rada bolnica nisu mogli komparirati. Audit Agencije Ministarstva zdravstva konačno je to omogućio, i to temeljem rezultata zbrinjavanja u slučaju infarkta, moždanog udara i antimikrobne profilakse u kirurgiji. Pritom se gledalo niz kriterija, od dolaska pacijenta u bolnicu i njegova zbrinjavanja do otpuštanja iz bolnice.
U tijeku je nabava nove opreme ukupne vrijednosti od oko 20 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz EU fondova te će se tako obnoviti 80 posto zastarjele bolničke opreme
Među važnim kriterijima kod moždanog udara, primjerice, bilo je postavljanje CT dijagnoze u roku od tri sata od dolaska pacijenta u bolnicu, dok se kod srčanog udara gledalo, uz niz drugih parametara, dobivaju li pacijenti nakon izlaska iz bolnice lijek protiv zgrušnjavanja krvi.
Stiže MR
Čakovečka Bolnica za koji mjesec dobiva i magnetsku rezonanciju, što će također unaprijediti zdravstvenu zaštitu pacijenata. Iz Međimurske županije ovih su dana objavili da je MR uređaj u vrijednosti od oko 9 milijuna kuna nabavljen putem javne nabave, a ravnatelj Grudić pojašnjava da će polovicu potrebnih sredstava ipak podmiriti resorno ministarstvo, tako da neće sav trošak nabave pasti na Županiju.
– Magnetska rezonancija danas je postala standardna pretraga za niz malignih bolesti do bolesti mozga, kralježnice i zglobova. Naši pacijenti više neće morati odlaziti na pretrage u Pulu, Požegu, Gospić i druge ustanove, kao što je dosad bio slučaj – napominje te ističe da je paralelno s nabavom uređaja krenula i edukacija za liječnike i inženjere radiološke tehnologije kako bi bili obučeni za rad s tehnološki sofisticiranom opremom, ali će za početak surađivati i s liječnicima s klinika, koji će također očitavati rezultate MR-a.
Velika financijska sredstva ulažu se u informatiku kako bi Županijska bolnica Čakovec mogla postati “bolnica bez papira”
No to nije jedina suradnja o kojoj razmišljaju u Županijskoj bolnici Čakovec. Kako ističe ravnatelj, u Bolnici se planira povećati opseg subspecijalističkog rada i ostvariti suradnja sa susjednim zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Općom bolnicom Varaždin, ali i drugim bolnicama na sjeverozapadu Hrvatske.
– Stalno se govori o nekakvom spajanju bolnica, ali smatramo da je budućnost u međusobnom funkcionalnom povezivanju. Naša ideja je da se subspecijalistički postupci rješavaju u našoj, sjeverozapadnoj regiji, tj. da se što manje pacijenata šalje na preglede izvan regije. Tako bi se varaždinska Bolnica mogla specijalizirati za zbrinjavanje neurokirurških pacijenata, dok bismo mi u Čakovcu mogli biti regionalni centar za interventnu kardiologiju. I sad nam na taj odjel dolaze pacijenti iz susjednih županija. Mislim da je u takvom načinu rada budućnost jer nije racionalno da se u jednoj bolnici jedna vrsta postupka radi jednom mjesečno dok netko u regiji to može obaviti sigurnije i s boljom opremom.
Trebamo se početi smatrati suradnicima, a ne konkurentima – kaže naš sugovornik.
Prema podacima o odljevu i dolasku novih liječnika, čini se da čakovečka Bolnica zasad nema problema ni s liječničkim kadrom, jer je u posljednje dvije godine došlo više novih liječnika nego što ih je otišlo.
Prema podacima za 2017. i 2018. godinu u Bolnicu je došlo 20 novih liječnika, a otišlo ih je 16, od čega je četvero umirovljenih, dok su ostali uglavnom svoju sreću potražili u inozemstvu.
Kao jedna od mjera za zadržavanje zdravstvenoga kadra i poboljšanje uvjeta rada svojedobno se spominjala izgradnja dječjeg vrtića u okviru bolničkoga kompleksa.
Dječji vrtić
Zasad je napravljen idejni projekt prema kojem bi zgrada „stare tehničke“, kako je neslužbeno nazivaju, trebala biti preuređena u dječji vrtić. Međutim, treba pronaći financijska sredstva za rekonstrukciju zgrade i dogovoriti tko će biti nositelj djelatnosti predškolskog odgoja, jer to ne može biti Bolnica.
“Stalno se spominje nekakvo spajanje bolnica, ali mislim da je budućnost u funkcionalnom povezivanju.”
– Objekt je pod zaštitom Restauratorskog zavoda i trebalo bi ga prenamijeniti i obnoviti. Vrtić bi bio namijenjen djeci zaposlenika svih zdravstvenih ustanova unutar kruga Bolnice, a to su Zavod za javno zdravstvo, Hitna, Dom zdravlja i Bolnica. Temeljem ankete, za vrtić bismo imali oko 80 djece, a cijena bi bila ista kao kod gradskih vrtića jer je ideja da općine i gradovi zadrže istu stopu sufinanciranja. Pitanje nositelja djelatnosti moglo bi se eventualno riješiti tako da to bude podružnica gradskog vrtića – navodi ravnatelj.
Među projektima koji su u tijeku je izgradnja nove zgrade dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije koja se gradi unutar bolničkoga kompleksa. Zgrada bi trebala biti gotova za nešto više od godinu dana te se tada planira povećati opseg pacijenata liječenih u dnevnim bolnicama jer je to višestruko isplativo za bolnice. Bolničko je liječenje najskuplje, a liječenje u jednodnevnoj kirurgiji bolnici se više plaća te ujedno nema troška boravka pacijenta u bolnici.
Ravnatelj o budžetu za zdravstvo i novim propisima o stažiranju
Početkom studenoga zakonskim je izmjenama ukinuta obveza pripravničkog stažiranja za mlade liječnike. Tomu se protive studenti medicine, njihovi profesori, ali i Liječnička komora.
Što mislite o toj odredbi?
Mislim da je to loša situacija za liječnike koji ulaze u sustav jer mladi liječnici nemaju dovoljno praktičnog iskustva i najčešće odlaze raditi na najopasnija mjesta, tj. u Zavode za hitnu medicinu, gdje su često presudni iskustvo, donošenje odluke i brzina reagiranja. Tom se odlukom vjerojatno želi ubrzati ulazak novih liječnika u sustav, ali bi to moglo biti kontraproduktivno.
Resor zdravstva jedan je od rijetkih kojem se u sljedećoj godini povećava budžet. Hoće li se time riješiti neki od nagomilanih problema u zdravstvu?
Zdravstvo u svijetu svake je godine za 5 do 10 % skuplje zbog novih tehnologija, lijekova i metoda liječenja, tako da se tim povećanjem samo prati trend povećanja troška zdravstvene skrbi. Trenutačno godišnje za zdravstvo izdvajamo tek 750 eura po stanovniku, što je apsolutno nedovoljno u usporedbi s drugim zdravstvenim sustavima u našoj blizini. U Švicarskoj se, primjerice, toliko izdvaja na mjesečnoj bazi. Stoga, kad se gleda omjer uloženog i dobivenog, bez obzira na učestale kritike, naš je zdravstveni sustav među najboljima u Europi.