Magistra psihologije Josipa Mrla zainteresiranim je Čakovčanima govorila o darivanju, temi posebno aktualnoj u predbožićno doba, što je bio i povod da za Regionalni tjednik kaže više o konzumerističkom i blagdanskom duhu Božića te odgovori na pitanja treba li uopće darivati u suvremenoj kulturi materijalnog preobilja i što o tome može reći pozitivna psihologija.
Mnogima je prosinac najljepši mjesec u godini jer, između ostaloga, simbolizira i – darivanje. No, čini se da mnogi pretjeruju u kupovini darova te popuštaju pod pritiskom da u božićno vrijeme „sve mora biti savršeno“. Postoji li razlog tomu?
Prosinac donosi užurbanost i gužve u gradu, šetnju gradom za vrijeme adventa i pronalazak prikladnih darova za naše najmilije. Stresori su svuda oko nas, a ako se uhvatimo u mrežu pritisaka da si napravimo savršen Božić kao iz reklame, koreografija pripreme za blagdane nerijetko postane pritisak te izaziva tjeskobu, uznemirenost i glavobolju.
“Ne smijemo zaboraviti da najvredniji dar ponekad može biti upravo dar prisutnosti.”
Mogli bismo reći da se u vremenu u kojem živimo potrošački mentalitet nameće kao paradigma uspjeha. Reklame prikazuju uživanje u adventu, božićnom objedu, blagdanskom ozračju… uz jedan uvjet – kupovinu novih stvari. A kad ih kupimo, tek smo tada spremni za šetnju ili uživanje u večeri s društvom.
Stoga, ideju da je slika o nama uvjetovana materijalnim stvarima, da naše samopouzdanje ovisi o tome imamo li oko sebe nove stvari, kao i osjećaj nezadovoljstva koji slijedi ako šećemo okićenim gradom u prošlogodišnjim čizmama, konstruirale su marketinške kampanje.
Znanstvenici su locirali dio mozga koji su prozvali “duh Božića”
Posljedično, pojedinac se može uhvatiti u klopku da tjeskobno slijedi potrošačke trendove, neprestano tragajući za novim iskustvima koja će mu zaokupiti čula, kako bi stvorio sliku o sebi po uzoru na model koji nudi potrošački mentalitet. Suvremeni pojedinac, ako nije kritičan, može postati rob tog modela. Djeca i mladi pritom su pod povećanim rizikom. S druge strane, tradicija obilježavanja blagdana diljem svijeta ukazuje na to da božićni duh postoji i otprije, nevezan za duh konzumerizma. Čak su i znanstvenici locirali dio mozga, prozvali su ga “duh Božića“, a pojačano se aktivira u trenutku kad provodimo vrijeme sa svojim bližnjima.
O tome mnogo govori pozitivna psihologija, zar ne?
Odgovore na pitanja što nas psihologija može naučiti o blagdanskom razdoblju, ima li darivanje pozitivne ili negativne učinke na zadovoljstvo životom, pa i na naše zdravlje, trebamo li uopće darivati i kako, dala nam je pozitivna psihologija, grana psihologije koja istražuje čimbenike koji omogućuju pojedincima i zajednici da optimalno funkcioniraju.
Pritom je bitno istaknuti da pozitivna psihologija ne negira teške strane životnog iskustva, kao što su nesavršenosti ljudskog bića, životne krize i neugodne emocije, već nastoji istraživanjima ispitati i ono što je izvor zadovoljstva u životu pojedinca istražujući pritom ljudske snage i vrline, ugodne emocije te pozitivna iskustva.
Dokle seže povijest darivanja i koji je značaj darivanja?
Darivanje ima dugu povijest koja seže u prapovijesno doba. Iz obitavališta naših špiljskih predaka, i u to doba vrijednih darova koje su darivali (zubi divljih životinja, ukrasno kamenje, i slično), vidljivo je da ljudi od samih početaka civilizacije komuniciraju i darivanjem. To je snažan način komunikacije. Kad nam netko nešto pokloni, pokazuje nam da je mislio na nas. Dar je znak tog razmišljanja.
Darujemo u različitim prigodama – obilježavanje nekog datuma, rođendana, obljetnice, kada želimo nekomu pomoći i slično. Najčešće su to kolege s posla, poslovni partneri, nepoznati potrebiti, bliski prijatelji, djeca, ljubavni partneri… O prigodi i vrsti odnosa ovisi i odabir dara koji ćemo nekomu uručiti.
Pravi dar treba iznenaditi, pobuditi ugodne emocije…
Zapravo, darovi nas uče važnim pravilima ljudske interakcije. Darivajući nekoga, pritom mu iskazujući poštovanje, ljubav i zahvalnost, učimo da činom darivanja sebe drugom ljudskom biću pronalazimo veće zadovoljstvo nego da smo te iste darove zadržali za sebe. Potvrdila su to istraživanja u svim krajevima svijeta. Neovisno o tome koliko imamo novaca, pa i u slučaju krajnjeg siromaštva, ljudska bića osjećaju se bolje darivajući nekomu novac nego da taj novac zadrže za sebe. Nije li to lijepa spoznaja o ljudskoj vrlini?
Primanjem darova učimo drugu važnu stvar o ljudskim odnosima. Darivajući nekoga nesebično, nađemo se i u situaciji da nam osoba uzvraća ljubav, poštovanje i iskazani trud. Stvara se povezanost između dvaju ljudskih bića, ključna za subjektivnu dobrobit pojedinca i njegov osjećaj zadovoljstva.
Kako darivati ovih blagdana?
Darovi mogu biti materijalni i nematerijalni. Možemo ih kupiti, sami napraviti, prirediti, osmisliti… Pravi dar treba iznenaditi, izazvati radost kod primatelja, pobuditi ugodne emocije, iskazati poštovanje, ljubav, ovisno o prigodi i odnosu koji imaju primatelj i darivatelj. Pritom količina novaca koju izdvojimo za dar ne smije uvelike odstupati od količine koju si možemo priuštiti. Ne smijemo zaboraviti da najvredniji dar ponekad može biti upravo dar prisutnosti. Darovati svoju prisutnost djeci, partneru, roditeljima ili prijateljima, u doba užurbanosti i nedostatka vremena važan je dar.
Vrijeme je resurs koji ne možemo kupiti, imamo ga koliko nam je dano, i jedino što možemo je odabrati kako ga iskoristiti. Ovih blagdana trebamo iskoristiti vrijeme za njegovanje umijeća darivanja i za povezanost s važnim osobama.
U ovom užurbanom svijetu čovjek se često može zateći osamljen ili se osjećati odbačeno, neprimijećeno. Ono što pojedincu uvijek preostaje jest odbaciti svaku taštinu i učiniti prvi korak prema drugom ljudskom biću. U iskrenoj povezanosti s drugim ljudskim bićem pronalazi se zadovoljstvo – i božićni duh!
– Iskoristite ove blagdane i učite svoju djecu veselju i zahvalnosti za dobiveni dar. Djecu koju se obasipa preskupim darovima zakida se za priliku da nauče cijeniti dobiveni dar, kao i za učenje nošenja s frustracijom da se ne može uvijek dobiti sve što se poželi – istaknula je psihologinja Josipa Mrla. Navela je i nekoliko savjeta koji će dobro doći svim roditeljima pri kupnji darova djeci.
– Pokažite im svojim primjerom kako je lijepo izdvojiti vrijeme i trud u osmišljavanje darova i darivanje najbližih. Njegujte rituale izrade božićnih ukrasa, pjevanja božićnih pjesama, natjecanja u pečenju kolača, oblikujte božićne kekse s djecom, a pritom se družite. Rituali pružaju djeci sigurnost. Ljudsko biće, a posebice mlado ljudsko biće, čezne za ponavljanjem i za sigurnošću koje pružaju običaji i rituali – objasnila je i dodala:
– Njegujte umijeće darivanja u obitelji jer nas to uči važnosti odvajanja vremena i truda za druge, zahvaljivanja i iskazivanja poštovanja i ljubavi bližnjima, kao i zahvalnosti za trud koji je naš bližnji uložio u dar za nas – navela je psihologinja Mrla.
Magistra psihologije Josipa Mrla diplomirala je 2016. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zaposlena je u području kliničke psihologije, na Odjelu psihijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec.
Članica je Društva psihologa Varaždin, koje okuplja psihologe Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, obuhvaćajući i aktivnosti Psihološkog savjetovališta “Psiheraj” te predavanja i radionice za široko zainteresiranu javnost.
Članica je i Hrvatske psihološke komore, Hrvatskoga psihološkog društva i Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije. Edukantica je drugog stupnja psihoterapeutske edukacije iz bihevioralno-kognitivne terapije.
Za dobru organizaciju potrebno je malo motivacije, dobre volje, nešto vremena, ali puno zajedništva. Govore nam tako u Udruzi Slobodnjaki iz Novog Sela Podravskog, mjesta u sastavu Općine Mali Bukovec.
Oni su se nedavno primili organizacije jedinstvene manifestacije ˝Rikićevo proljeće˝, koja je posvećena hrvatskom glumcu Rikardu Brzeski, rodom upravo iz tog mjesta.
On je ostvario zapažene uloge u Mejašima, Gruntovčanima te u filmu legendarnog Žnidaršića Tko pjeva zlo ne misli.
Stoga su Slobodnjaki odlučili, ne samo odati počast svom poznatom sumještaninu, već očuvati taj dio kulture i stvaralaštva od zaborava.
– Riki Brzeska ostvario je značajne uloge u našim legendarnim filmovima, a želja nam je da i mlađe generacije upoznaju taj dio naše kulture – kažu nam u Udruzi.
Manifestaciji je prisustvovao i župan Anđelko Stričak.
– Novo Selo Podravsko, koje se nalazi u Općini Mali Bukovec je poznato po proizvodnji ruža. Međutim, sad je bogatije i za jednu manifestaciju “Rikićevo proljeće” u spomen na glumca Rikarda Brzesku. Pretpostavljam da se svi ili barem mi stariji sjećamo nezaboravnih Gruntovčana, a on je u njima utjelovio lik Gabera Požgaja. Scene bakice koja je umrla pa se predomislila, proslave obljetnice vatrogasnog društva, licitaža trstike, Dudeka uposlenog u HŽ-u, njihovog pjevanja “… tihe noći moje zlato spava….” ostaju nezaboravne. Uvijek ih je ponovo lijepo gledati. To su scene koje uz seriju Velo misto zasigurno ulaze u najbolja djela hrvatske kinematografije. Ali, osim podsjetnika na njih potrebno je i prisjetiti se svih tih velikana hrvatske povijesti – rekao je Stričak.
Pritom je dao podršku Udruzi Slobodnjaki, njihovom predsjedniku Daliboru Horvatu i načelniku Malog Bukovca Darku Markoviću da Novo Selo Podravsko brendiraju kao hrvatsko ˝Selo ruža˝.
– Udruga je zaista aktivna, članovi organiziraju predstave, mnogobrojne sportske aktivnosti i izlete, uređuju i održavaju vanjske prostore poput igrališta i prostora oko društvenoga doma, pomažu i uveseljavaju malim gestama one kojima je to potrebno – rekao je načelnik Marković te dodao kako uz sve to Novo Selo Podravsko ima najveći rasadnik ruža u Republici Hrvatskoj pa je želja da se kompletni centar naselja zasadi sa stotinama sadnica ruža te da se mjesto pretvori u hrvatsko ˝Selo ruža”.
Što se pak tiče ostalih aktivnosti, Slobodnjaci imaju puno planova.
– U lipnju je planirano obilježavanje obljetnice izgradnju društvenog doma u Novom Selu Podravskom, potom je u planu Seoski mali nogometni turnir i druženje mještana Novog Sela Podravskog. Također, planiramo sadnju drvoreda-parka na jesen. Spremamo se i na edukacijski izlet u Volčji Potok radi projekta sadnje spomenutog parka u Novom Selu Podravskom – kažu nam u Udruzi. Naravno, pred kraj godine pripremaju i Adventsko druženje.
U srijedu, 24. travnja, održana je vježba operativnih vatrogasaca u organizaciji Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec, na ribnjacima ŠRD Ostriž u Knegincu Gornjem.
Cilj vježbe bila je simulacija obrane od poplava postavljanjem barijera za vodu, izradom zečjeg nasipa te prepumpavanjem većih količina vode.
Ujedno je tom prigodom obavljena provjera ispravnosti opreme te je procijenjeno koju količinu vode se može prepumpati s pumpama i vozilima koju posjeduju društva iz Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec.
Vježba je podijeljena na više sektora rada i uz komunikaciju voditelja vježbe s vatrogasnim odjeljenjima radi koordinacije same vježbe.
U vježbi su sudjelovali članovi DVD-a Gornji Kneginec, Donji Kneginec, Varaždinbreg i Lužan Biškupečki koji su vršili prepumpavanje vode pomoću motornih i potopnih pumpi.
Vježbi su prisustvovala 34 operativna vatrogasca VZO-a Gornji Kneginec te načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški, predsjednik Općinskog vijeća Marko Brezovec, načelnik stožera Civilne zaštite Općine Gornji Kneginec Robert Đuranec, predsjednik VZO Gornji Kneginec Mihael Magdić te zapovjednik VZO Gornji Kneginec Igor Kišiček.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
