Povežite se s nama

Život i društvo

“Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti svake subote i nedjelje”

Objavljeno:

- dana

Josip Mrzljak na čelo Varaždinske biskupije stigao je ožujku 2007. godine zamijenivši prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, koji je preminuo u kolovozu 2006. godine.

Iduće, 2019. godine Mrzljak će napuniti 75 godina, što je ujedno kanonska dob za mirovinu. O tome hoće li u mirovinu i tko o tome odlučuje, ali i o stavu crkvenih poglavara oko rada nedjeljom, crnoj demografskoj slici u Hrvatskoj te nedavnom posjetu papi Franji i ulozi Caritasa razgovarali smo s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom.

Potrošačko ludilo

Bliži nam se Božić. Svjedoci smo općega potrošačkog ludila i konzumerizma. Kako se suspregnuti od toga?
Bilo bi dobro pitati starije ljude kako su nekada proživljavali advent, koji je bio sličan korizmenom vremenu. Advent je duhovna priprema za Božić, a to činimo i danas misama zornicama. No, društveni dio, gdje prevladava konzumerizam – to je prevršilo svaku mjeru. Gotovo me sve podsjeća na izreku „kruha i igara“. Kao da je važno da imamo svega u izobilju, no to bi u došašću trebalo izbjeći. Kao da ne postoji Božić.

Mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu, ističe Mrzljak

I prije su se kupovali darovi i pripremao se najbogatiji stol u najsiromašnijim vremenima. Bilo je u tom siromaštvu malo više bogatstva te više radosti i veselja. Sada kao da Božić dolazi na kraju i splasne sva radost Božića. Dolazi kao jedno opterećenje, a ne kao početak radosnog vremena.

Potrošačko ludilo povezano je s radom nedjeljom i blagdanima. Koji je Vaš stav i stav Crkve oko rada nedjeljom i blagdanima?
Stav crkvenih poglavara je općepoznat. Trebali bismo slijediti primjere Austrije i Njemačke, gdje se ne radi nedjeljom i blagdanom. Mi radimo svetkom i petkom, pa kako to da nismo bogatiji od tih zemalja? Pozdravljamo primjer Općine Martijanec, koja se uspjela dogovoriti s trgovcima da se ne radi nedjeljom i blagdanom.

Varaždinski biskup s ostalim hrvatskim biskupima bio je kod pape Franje na pohodu “Ad limina apostolorum”

Pozdravljamo i nastojanja drugih općina Varaždinske županije da slijede taj primjer. Trgovački centri postali su moderna svetišta kamo se mahnito hodočasti svake subote i nedjelje. Ne smijemo biti egoisti, već moramo misliti na svakog čovjeka, naročito na sve radnike i radnice koji tamo rade. Također, te radnike se mora nagraditi, ali i ostaviti mogućnost da bude slobodna nedjelja i blagdan.

Odlazak mladih

Ono što je danas aktualno je loša demografska slika Hrvatske i sve veće iseljavanje mladih u inozemstvo. Tko je za to odgovoran? Može li Crkva na to utjecati?
Demografska slika je doista crna. Neki dan mi je župnik iz Maruševca rekao da je ove godine imao 105 sprovoda i 50 krštenja. To je 50 posto manje rođenih nego umrlih. Kada danas govorimo da trebamo poboljšati demografsku sliku, onda to neće ići bez obitelji. Koliko radimo za obitelj jako je važno. Iz godinu u godinu nas je sve manje.

Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti

Stvara se neka klima – vani je sve jako dobro. Tako mladi izbjegavaju manje žrtve koje bi podnijeli u svom domu. Neki i žale što su otišli, ali sramota ih je vratiti se. Kao da nemaju mogućnosti vratiti se.
Za to je društvo odgovorno, a mi kao Crkva smo dio ovog društva i činimo sve što je u našoj moći. Mi ne možemo davati radna mjesta, ali možemo stvarati ozračje da za našu domovinu i obitelj moramo podnijeti žrtvu. Možda je bolje živjeti malo više u skromnosti i ustrajati u dobrim planovima. No, najodgovorniji su oni koje izabiremo na izborima. Na njima je odgovornost da donesu dobre zakone i omogućuju ljudima rad.

Predsjednik ste Hrvatskoga Caritasa. Koliko se zapravo pomaže i kolika je potreba za tom vrstom pomoći?
Caritas je onaj koji želi pomoći u mnogim stvarima. Caritas Gospićko-senjske biskupije zaposlio je radnike na uzgoju krumpira. Kad bi Caritas mogao organizirati neke djelatnosti, ne bi bilo loše. Bilo je takvih pokušaja, no možda se mi ne snalazimo baš u tim inicijativama, iako su one same po sebi dobre. Caritas bi tu mogao mnogo više učiniti. Mnogi također traže novac da otplate svoje dugove, ali Caritas nije u mogućnosti davati velike iznose, već eventualno da ljudima pokrije dugove od režija.

Kod pape Franje

Krajem studenoga ove godine bili ste kod Svetog Oca zajedno s ostalim hrvatskim biskupima na pohodu „Ad limina apostolorum“. Kakvi su dojmovi?
To je čin vjere – dolazak na prag apostola. Prvi čin je bila naša sveta misa na grobu svetog Petra ispod bazilike svetog Petra. Papa nas je potom primio u bratskom okružju. Bilo je razgovora o prilikama u Hrvatskoj, o svećeničkim zvanjima, obitelji, pastoralu, no i nekih stvari koje ostaju tajna. On je pozvan u Hrvatsku, ali kada će se to dogoditi, nemamo saznanja.

Je li bilo razgovora oko kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca?
Bilo je govora o Alojziju Stepincu. Ima još nekih teškoća koje treba riješiti. Sveti Otac želi da Stepinac zasja u što većem svjetlu u svojoj svetosti.

Mirovina?
Uskoro navršavate 75 godina, kanonska je to dob za mirovinu. Jeste li razmišljali o mirovini?
Prema propisu, kad navršim 75 godina, moram se javiti i staviti svoju službu na raspolaganju Papi. Što će Papa dalje učiniti, to nije u našoj nadležnosti. Je li potrebno da idem u mirovinu ili će se pristupiti traženju mog nasljednika? To bi trebalo potrajati godinu-dvije. Spremno čekam odluku koju će donijeti Papa i ne mogu tu ništa nagađati.

Odluči li Papa preko svojih nuncija da ste za mirovinu, kako biste opisali svoj rad na čelu Varaždinske biskupije?
Činili smo onoliko koliko je bilo moguće. Posebno smo se posvetili pastoralu obitelji – osnovali smo Obiteljski centar, izgradili Pastoralni centar u Ludbregu te smo osnovali Povjerenstvo za pastoral Roma i Povjerenstvo za pastoral invalida. Dakako da može više i bolje, no ovisno o personalnim snagama koje imamo.

Crkva i odgojno-obrazovne ustanove

Sestre uršulinke osnovale su Katoličku osnovnu školu, a imaju i dječji vrtić. Nedavno je Varaždinska biskupija osnovala svoj prvi vrtić – u Belici.
Sigurno je da se Crkva želi uključiti u sve pore društvenog života. Važan nam je odgoj mladih ljudi. Prva zadaća je to oca i majke, a želimo da su mladi i dio proširene obitelji koja se zove Crkva.
Nema tu indoktrinacije, već se djeca odgajaju u katoličkom duhu. Važno je puno toga znati, no što ako se to znanje iskoristi na pogrešan način?
Uz znanje, važni su dobrota, poštenje i istine za kojima čovjek teži – rekao je biskup Mrzljak.

Život i društvo

Dolazeći tjedan bit će uglavnom sunčan, malo kiše s utorka na srijedu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Sjever Hrvatske očekuje uglavnom sunčani tjedan, pokazuje sedmodnevna prognoza DHMZ-a.

Ponedjeljak, 6. svibnja, bit će uglavnom sunčan, a dnevna temperatura ide do 23 °C.

Utorak će biti uglavnom oblačan, a u večernjim satima trebalo bi pasti nešto kiše. Kiša se očekuje i tijekom srijede ujutro, a potom se očekuje razvedravanje. Tijekom ova dva dana temperatura neće prelaziti 20 °C.

Sve do nedjelje, 12. svibnja, najviše će nas pratiti sunce. Danju temperatura neće prelaziti 21 °C.

Nastavite čitati

Život i društvo

Siggy je svjetska prvakinja, a ona i njezin vlasnik Danijel Novak dolaze iz Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek primio je u Gradskoj vijećnici svjetskog prvaka – ženku engleskog buldoga Jack&Jim I’m Siggy i njezinog vlasnika Danijela Novaka iz Preloga.

Ovim se naslovom ponosni vlasnik i dugogodišnji uzgajivač pasa Danijel Novak okitio na najvećem svjetskom kinološkom događanju održanom proteklog tjedna u Hrvatskoj. Jack&Jim I’m Siggy, koja je stara pet mjeseci, je proglašena najboljim ženskim štenetom u pasmini buldoga. Veliko je to priznanje i za uzgajivača Danijela Novaka i njegovu uzgajivačnicu Jack&Jim, koje pokazuje veliku kvalitetu uzgoja i rada, u koji je uloženo mnogo ljubavi i truda.

U Zagrebu je, na prostoru Zagrebačkog velesajma, krajem mjeseca travnja održano ovogodišnje najveće svjetsko kinološko događanje – World Dog Show 2024. Zagreb je tako od 24. do 28. travnja postao svjetsko središte ljubitelja i vlasnika omiljenih četveronožnih ljubimaca iz cijeloga svijeta, a izložba je ugostila više od 23.000 pasa i izlagača.

Posjetitelji su mogli vidjeti više od 300 različitih pasmina, koje su pokazali izlagači iz više od 70 zemalja svijeta, od kojih su najbrojnije bile zlatni retriever, welsh corgi pembroke, njemački patuljasti špic pomeranac, labrador retriever, rodezijski ridžbek, vipet, sibirski haski, engleski bulldog, engleski koker španijel, graničarski koli, bigl i škotski ovčar duge dlake.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje