Često nas nakon blagdana preplavljuje osjećaj praznine, tuge ili tjeskobe. Nakon toplih emocija i slavlja i pokoje iluzije, povratak u svakodnevicu može izazvati različite osjećaje. I kratki zimski dani s malo dnevnog svjetla pogoduju depresivnom raspoloženju.

Važno je razlikovati depresiju i depresivno raspoloženje. „Prava“ depresija podrazumijeva trajni i kontinuirani osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti uz osjećaj krivnje, nemogućnosti uživanja u hobijima, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza. U ove tegobe, mogu se pojaviti i tjelesni simptomi: nesanica, nespecifični bolovi, glavobolja. Moguće su i suicidalne misli. Ako postoje i tjelesni simptomi, uvijek je potrebno isključiti i ostale moguće uzroke. Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži, javljaju se povremeno. Mogu biti vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj. Ako sumnjate da je riječ o „pravoj“ depresiji, obavezno se javite svom liječniku. Ako je riječ o depresivnom raspoloženju nešto možete učiniti i sami.

Koji sastojci iz prehrambenih namirnica vam mogu pomoći?

Pripazite na prehranu. Pazite da bude uravnotežena i da unosite dovoljno minerala vitamina, kvalitetnih bjelančevina i ugljikohidrata.

Vitamin C – vitamin C može pomoći u otklanjanju psihičke iscrpljenosti.
Glavni izvori: kivi, agrumi (naranča, limun, mandarina), kuhani krumpir i paprika.

Vitamini B skupine – nedostatak vitamina B može uzrokovati depresivna stanja. Vitamini iz ove skupine izuzetno su važni u „reguliranju“ raspoloženja. Tiamin (B1) potiče mentalnu aktivnost i normalan rad živčanog sustava. Piridoksin (B6) pomaže u prevenciji brojnih neuroloških poremećaja i održanju psihičke ravnoteže. Kobalamin (B12) poboljšava koncentraciju i pamćenje. Glavni izvori vitamina B skupine su pivski kvasac, mekinje, pšenicne klice, mlijeko, dinja, kupus, jaja, riba i jetrica.

Magnezij i cink – magnezij i cink najvažniji su minerali u „borbi“ protiv depresije.
Glavni izvori: zobene pahuljice, pšenične klice, plodovi mora, suhe smokve, orasi i čokolada.

Kalcij – kalcij je također važan mineral. Njegov nedostatak može izazvati umor i razdražljivost.
Glavni izvori: jogurt, sir, mlijeko, sojino mlijeko, sipa, lignje i kamenice.

Željezo – nedovoljna količina željeza može uzrokovati malodušnost, loše raspoloženje, gubitak energije, pospanost.
Glavni izvori: svježe zeleno povrće, mahunarke (leća, grašak, bob, mahune), crveno meso, suho voće i crna čokolada.

Aminokiseline triptofan i fenilalanin – nužne su za proizvodnju serotonina, noradrenalina i dopamina, neurotransmitera koji poticu fizičku i psihičku aktivnost te djeluju kao prirodni antidepresivi.
Glavni izvori: svježi mekani sir, mlijeko, riba, banane, datulje, bademi, kikiriki, sjemenke sezama i bundeva.

Omega -3 masne kiseline – depresija „ne voli“ omega-3 masne kiseline. One imaju neke korisnih osobina, a jačanje funkcija središnjeg živčanog sustava jedna je od njih. Možemo ih naći u većoj količini u sjemenkama lana, lososu, haringama, skuši i pastrvi.

Od ostalih namirnica, ljudi skloni depresiji trebaju jesti one bogate triptofanom i tirozinom, te složene ugljikohidrate. Triptofan, koji tijelo prerađuje u serotonin, nalazimo u jajima, soji, mahunarkama. Tirozin, građevni materijal za noradrenalin, nalazimo u jajima i mliječnim proizvodima. Hrana bogata složenim ugljikohidratima: kukuruz, ječam, zob, smeđa riža, krumpir, pahuljice od integralnog brašna, muesli, grah, grašak, mahune i sušeno voće.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost izuzetno je korisna u „podizanju“ raspoloženja. Ako možete, vježbajte ili se krećite barem 30 minuta, 3 do 4 puta u tjednu. Vježbanje povećava razinu endorfina koji pozitivno utječu na raspoloženje. Preporučuju se cikličke, ponavljajuće aktivnosti kao što su: trčanje, plivanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i šetnja. Uvijek prednost treba dati aktivnostima na otvorenom radi pozitivnog učinka dnevne svjetlosti, svježeg zraka, ali i izlaska iz zatvorenog prostora koji je često destimulirajući i demotivirajući.

Izvor: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva/stampar.hr