Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Ponos Općine Vinica: priznanja glazbenim talentima, znanstveniku, najsestri

Objavljeno:

- dana

SVEČANO ZA DAN OPĆINE

Posebno svečano bilo je na jučerašnjoj sjednici u Općini Vinica, koja je bila vrhunac proslave Dana Općine i obilježavanja blagdana nebeskog zaštitnika Sv. Marka ev.

Pred brojnim gostima iz Zagreba i Varaždinske županije zamjenica načelnika Mirjana Jambriško uručila je javna priznanja Općine, koja se itekako ima s čim ponositi.

Povelju Općine Vinica primili su dr. sc. Zlatko Erjavec, izvanredni profesor na Katedri za kvantitativne metode Fakulteta organizacije i informatike Varaždin, za izuzetne rezultate i doprinos u promicanju znanosti i ugleda Općine, te Božena Kapitarić, medicinska sestra u Županijskoj bolnici Čakovec i najsestra Hrvatske, za izuzetne rezultate u radu te doprinos promicanju ugleda Općine.
 

Plakete Općine Vinica primili su: Tomo Kolarek i Ivan Kelemen za dugogodišnje obavljanje djelatnosti i promicanje poduzetništva, OPG Josipa Zrinskog za dugogodišnje obavljanje djelatnosti i promicanje poljoprivredne djelatnosti te Poliklinika Galeković za spremnost na uključivanje u humanitarne akcije te doprinos razvoju zdravstvenog poduzetništva i promicanje ugleda Općine.

Umirovljena učiteljica Katica Varga primila je Pohvalu Općine Vinica za doprinos u promicanju školstva i vanškolskih aktivnosti te za osobito značajne doprinose u osnivanju KUD-a Vinica.

Pohvala je uručena i članovima Tamburaškog  sastava „Krijesnice“ koji već 23 godine promiču ugled Općine.

S dugim pljeskom uzvanici su nagradili dvojicu mladih, talentiranih glazbenika: Mihaela Hrgara i Domagoja Žmegača, koji su Pohvalu Općine primili za rezultate postignute na međunarodnim i državnim natjecanjima te doprinos promicanju ugledu Općine u zemlji i inozemstvu.
 

Općina je s po 5.000 kuna nagradila dvije najuspješnije studentice, a cijelu godinu financijski pomaže njima, kao i drugim studentima, ali i roditeljima novorođenih, djece koja pohađaju vrtić, osnovnu i srednje škole.

– Čestitam svim ovogodišnjim laureatima na zasluženim općinskim nagradama te najuspješnijim studentima na njihovom uspjehu tijekom studiranja. Zahvaljujem se  i svim našim viničkim ambasadorima, ma gdje bili, koji nesebično promiču ime naše Općine Vinica, kako  diljem Lijepe naše, tako i u inozemstvu – istaknula je zamjenica načelnika Mirjana Jambriško.

Zahvalila je i svim žiteljkama i žiteljima na suradnji, prijedlozima i sugestijama, kao i svim dosadašnjim vijećnicama i vijećnicima, predsjednicima Općinskog  vijeća, načelnicima i službenicima, svim predsjednicima udruga, vatrogascima, klubovima, poduzetnicima, ravnateljima, učiteljima, odgojiteljicama, župniku, kao i direktorima državnih i komunalnih tvrtki,… 

– Na dosadašnjoj, ali budućoj pomoći, zahvaljujem saborskim zastupnicima, premijeru, ministricama i ministrima, državnim tajnicima, zamjenicima i pomoćnicima. Naša Općina ima projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna bez Arboretuma Opeka i bez primjerene školske športske dvorane, za koju ćemo se u sljedećem mandatu maksimalno založiti, iako osnovno školstvo nije u našoj nadležnosti. Ti projekti, ako se realiziraju, u što vjerujemo, uvelike će promijeniti našu ponudu u kulturnom i turističkom smislu, te spriječiti odlazak naših mladih – istaknula je Mirjana Jambriško.
 

Na sjednicu su stigli Anđelko Stričak, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Bože Petrova, Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture i izaslanik premijera Andreja Plenkovića, Iva Hraste Sočo, pomoćnica ministrice kulture, Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane, Velimir Žunec, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Milan Rezo, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, te Dubravka Biberdžić, dosadašnja predsjednika Županijske skupštine Varaždinske županije.
 

 

Mirjana Jambriško: Privrženost i ljubav, a ne spletke i laži

– Uzdamo se u našu Vladu, premijera i ministarstva te vjerujemo da se Općini nikada više neće imati prilike nanositi bilo kakve, pa i najmanje štete. Prošle godine smo počeli dobivati sredstva za naše općinske projekte,  tako da smo se s dobivenih  milijun kuna za projekte počeli polako oporavljati nakon četiri godine potpune stagnacije.  Danas, ponavljam, radimo na realizaciji projekata  u vrijednosti 10 milijuna, a očekujemo da bi taj iznos mogao biti i veći. Vjerujem da to što se radi nije  loše i štetno za našu Općinu i sve njezine žitelje, kao što neki žele prikazati.  Naša vizija razvoja Općine nije „vizija zbog vizije“, nego daljnjeg razvoja i opstojnosti naše Općine. Političar mora svojim radom i doprinosom dokazati svoju privrženost i ljubav sredini u kojoj i sam živi, a ne lažnim prozivkama i demagogijom obmanjivati  javnost i unositi nemir u ovo naše pitomo mjesto – istaknula je zamjenica načelnika Mirjana Jambriško.

Napomenula da ih najviše smeta što se prije svakih izbora, pa tako i ovih lokalnih, jedni te isti ljudi iznose spinove govoreći da Vinica zaostaje, da joj treba vratiti sjaj.

– Pravo je pitanje za njih što su oni dosad učinili. Vinica nikada nije bila, niti ne smije biti, a niti će ikada biti lopta za napucavanje. Arboretum je najočitiji primjer kada netko u tuđem dvorištu sebi uzima za pravo nešto poduzimati i mijenjati, a da prethodno nije nikoga iz Općine niti nazvao ili  pitao. Ne trebaju nam obećanja koja se nikad ne realiziraju. Ne želimo da naša Općina bude primjer kako se političari ne bi trebali i smjeli  ponašati u razvijenom demokratskom i civiliziranom društvu. Ne smije se bitno pretvarati u nebitno, kroz svakojake  političke  spletke i neistine i to pred svake izbore – poručila je Jambriško.

Dan Općine i blagdan sv. Marka ev. čestitala je i u ime načelnika Marijana Kostanjevca, koji zbog smrti majke nije sudjelovao na svečanoj sjednici.
 

Izvor: Foto: ANDREJA KROBOT

U fokusu

U teorije zavjera češće vjeruju mlađe osobe, manje obrazovani i građani desnih svjetonazora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO).

Anketno istraživanje je provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.

U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera, objavio je GONG.

– Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite – pojasnio je jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.

– Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji vjerovati u super-teoriju zavjere – pojasnila je jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.

Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača Možemo.

Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90 % sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera – pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska, čak niža u odnosu na 2022.

– Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine – zaključuje Tonković.

U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže).

Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.

Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost, kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje demokracije.

ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti – kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz svih zemalja članica EU.

Nastavite čitati

U fokusu

Bakić o Varteksu: Pokušava li netko već duže vrijeme jeftino otkupiti dugove od banaka?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radnici nekadašnjeg tekstilnog diva Varteksa trenutno su u štrajku zbog neisplata plaća.

>>FOTO Očaj, bijes i suze na štrajku radnika Varteksa: “Sve smo dali toj tvrtki”

Na njihov štrajk i tešku situaciju u tvrtki osvrnuo se Nenad Bakić, nekadašnji najveći dioničar.

– Kod Varteksa je ključna stvar sljedeća: da li netko već duže vrijeme pokušava jeftino otkupiti dugove od banaka? Ako da, znate što to znači.

Da li moguće da takvi pokušaji odlažu mogućnost razrješenja krize prodajom neaktivne imovine, što Varteks i dužan napraviti prema predstečajnoj nagodbi? Jer naravno ako netko pokušava otkupiti dug, nije mu u interesu da se prije toga taj dug zatvara.

Kome odlaze novci od prodaje imovine? S druge strane, postoje li vjerovnici koji su predložili otpis dugova? Tko naplaćuje kamate i je moguće da one idu i do 12%?

To su ključne stvari – sve ostalo je magla.

Ohrabrujem one koji možda znaju više o tome, naročito sindikate, da upoznaju javnost s time – ističe Bakić na svojem Facebooku.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje