Povežite se s nama

Život i društvo

Venodjalica: Kralj med slikarima, slikar med Kraljima!

Objavljeno:

- dana

Kralj je studirao u Beču i Budimpešti, a osim slikanjem, bavio se i izradom grafika. Slikao je u duhu postimpresionizma, najviše krajolike međimurskog i zagorskog kraja, no i etnografske prizore i drugo

Na spomen 24. travnja rijetko će se koji Međimurec na licu mjesta prisjetiti značaja tog datuma. Oni nešto boljeg pamćenja možda će vizualizirati ploču s natpisom na čakovečkom ili kotoripskom kolodvoru na kojoj piše kako je upravo na taj datum 1860. u promet puštena prva dionica prve hrvatske pruge. Malo tko će se sjetiti da je 31 godinu nakon pruge rođen vjerojatno najpoznatiji međimurski slikar, Ladislav Kralj Međimurec.

Krajolici zavičaja

Kralj je studirao u Beču i Budimpešti, a osim slikanjem, bavio se i izradom grafika. Slikao je u duhu postimpresionizma, najviše krajolike međimurskog i zagorskog kraja, no i etnografske prizore i drugo. U kasnijoj fazi svoga stvaralaštva počeo je koristiti stilizirane motive, odnosno svodio ih je na jednostavne obojane površine.

Poslije 1945.  Kralj se zauvijek vratio u rodni kraj, no održao je samo jednu izložbu, 1966. godine, pod nazivom “Međimurska zemlja”

Studij je započeo u Budimpešti 1910. Dvije godine kasnije je regrutiran pa je akademiju morao napustiti. Tijekom Prvog svjetskog rata na bojišnici je bio ranjen. Poslije oporavka vratio se u Čakovec gdje mu je s daljnjim studiranjem pomogao dr. Ivan Novak.

Nakon Kraljeve smrti, njegova je supruga Općini Čakovec darovala veći dio opusa i kuću, u kojoj je otvorena njegova Memorijalna zbirka

Nemogućnost osiguravanja egzistencije umjetnošću odvela ga je najprije u Karlovac pa Novu Gradišku gdje je radio kao profesor. U varaždinskoj gimnaziji radi od 1928. Poslije 1945. Kralj se zauvijek vratio u rodni kraj, no održao je samo jednu izložbu, 1966. godine, pod nazivom “Međimurska zemlja”. 1971. godine dobio je nagradu “Oslobođenje Međimurja” za primjeran i požrtvovan rad. Počeo je kao impresionist, slijedeći u početku trendove europskog likovnog stvaralaštva; kasnije se okušao i u ekspresionizmu te avangardnom apstraktnom izričaju. Lako je zamisliti i povezati omiljene motive s pojedinim tipom izričaja, iako ih je Međimurec većinu slikao tijekom čitavog života: krajolike kao impresije, život seljaka, tvrdi rad i siromaštvo kao ekspresije, a uzaludnost, teškoću promjene i apsurd kroz apstraktno slikarstvo.

Kraljev vrt

Kako bilo da bilo, Ladislav Kralj Međimurec zaslužuje mjesto među drugim velikanima međimurske umjetnosti. Kad je 1976. godine umro, njegova je supruga Slavka darovala veći dio opusa te kuću tadašnjoj Općini Čakovec. Tri godine kasnije u kući je otvorena Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca.

Život i društvo

U Ljubešćici se otvara nova ulica „spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Ljubešćici se otvara nova ulica “spoj Rudničke i Ulice Stjepana Radića”, temeljem zahtjeva mještana Ulica Stjepana Radića, braće Radića i Rudničke.

Novi projekt ima cilj povezati ulice u kvartu koji obuhvaća usku slijepu Ulicu Stjepana Radića, u kojoj se obavljaju i gospodarske djelatnosti, te Rudničku, povećati sigurnost pješaka i prometa, ali i stvoriti uvjete za izgradnju novih objekata na tom području, radi ostvarivanja pristupa građevnih parcela na javnu prometnu površinu.

Obavljene su pripremne radnje na projektu kako bi se omogućila realizacija. Izrađeno je idejno rješenje i rješavaju se imovinsko-pravni odnosi. Radi se o cesti ukupne duljine 139,45 metara. Sam projekt uključuje izgradnju prometnice, pješačke staze, opremanje prometnih površina s prometnom opremom i signalizacijom, rješenjem sustava oborinske i sanitarne odvodnje, rješavanje sustava vodoopskrbe s hidrantskom mrežom te izgradnja instalacija javne rasvjete, plinovoda i distributivne telekomunikacijske (DTK) kanalizacije. Prometnica je projektirana za dvosmjerni promet s dva prometna traka širine 2 x 2,5 metara, obostrano omeđena cestovnim rubnjacima, te projektiranom pješačkom stazom širine 1,5 m. Sve prometne površine izvest će se nosivim slojem asfaltbetona.

Općina Ljubešćica u ovoj godini za realizaciju projekta planira utrošiti 80.000 eura, dok Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije projekt financira u iznosu od 44.000 eura kroz Program podrške brdsko-planinskim područjima. Nastavak projekta planiran je za iduću godinu.

U novoformiranom kvartu planira se izgradnja i novog dječjeg igrališta kako bi djeca s područja južnog dijela naselja Ljubešćica imala sigurno mjesto za rekreaciju i slobodnu igru.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO “Kam su prešli oni lepi cajti“ najbolje znaju u Udruzi žena “Zipka“ koja je proslavila prvi rođendan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki u Društvenom domu u Biškupcu u četvrtak. 2. svibnja, organizirala je manifestaciju pod nazivom “Kam su prešli oni lepi cajti“.

Riječ je o programu održanom povodom obilježavanja 1. godišnjice osnutka „Zipke“, u sklopu kojeg je priređeno druženje predstavnicama Udruga žena „Florijanke“ iz Kučana Donjeg, KUD-a Lepoglavski pušlek, Udruga žena Preslica Sračinec, te Udruga žena Vidovec.

Članice spomenutih udruga i domaćini za ovu prigodu su spravile različite tradicionalne, starinske kolače. Podsjećamo, Udruga žena „Zipka“ Črnec Biškupečki  osnovana je krajem travnja prošle godine s ciljem očuvanja kulturne baštine i običaja.

– Manifestacija je zamišljena kao međusobno druženje i upoznavanje Udruga, uz domjenak i prezentaciju tradicionalnih vrsta kolača, a sve u opuštenoj atmosferi uz glazbeni program Miroslava Rogara. Prošla godina bila nam je, s obzirom na to da djelujemo tek godinu dana, više nego ispunjena događajima. Naime, odradile smo dvije velike manifestacije od kojih je prva pod nazivom „Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje“ održana u listopadu, a porom je 2. prosinca slijedila „Kak je bilo negdar, a kak je denes“. Spomenute priredbe bile su odlično posjećene i na svakoj je bilo prisutno više od 100-njak osoba – ističe predsjednica Udruge Sanja Brežni-Blažunaj koja je napomenula da imaju odličnu suradnju i podršku kako sa Županijom varaždinskom, tako i sa Gradom Varaždinom.

Stoga ne čudi da su na javne pozive spomenutih JLS-a za 2024. godinu prijavile projekte za manifestacije „Kam su prešli oni lepi cajti“, „Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje“, te već tradicionalnu manifestaciju „Kak je bilo negdar, a kak je denes“.

– Svi spomenuti projekti su prihvaćeni, te ujedno moram napomenuti da se nadam kako ćemo krajem godine, ili najkasnije početkom iduće godine, u rukama držati knjigu Udruge žena Zipka s predstavljenim tradicionalnim, starinskim, autohtonim kolačima našega kraja. Bit će puna recepata, ali i prikaza običaja našega kraja. U postupku smo zaštite jednoga kolača pri Zavodu za intelektualno vlasništvo, te se nadamo pozitivnom ishodu. Riječ je o kolaču kojem je glavni sastojak domaći pekmez od šljiva ili marelice, u kojem se moraju osjetiti komadići voća. Sastojci koji idu u kolač se ne važu, već se sve mjeri u čašama. Recept zasad ne bismo otkrivali – zaključila je Sanja Brežni-Blažunaj.

Kakva je bila atmosfera na druženju te što se sve od domaćih delicija moglo vidjeti i kušati pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje