Mogu li najmlađi Varaždinci bezbrižno trčkarati gradskim parkovima i dječjim igralištima ili su na javnim površinama izloženi utjecaju opasnih kemikalija, potencijalno štetnih za njihovo zdravlje?
Ova pitanja je nedavno aktualizirao jedan od najboljih promotora hrvatskog turizma Paul Bradbury. Riječ je, podsjećamo, o Britancu, blogeru i varaždinskom zetu, vlasniku portala Total Croatia News, na kojem u jednom od svojih članaka ukazuje kako je krajnje vrijeme da se Varaždin nakon Ozlja i Zagreba pridruži Europskoj mreži gradova bez pesticida (European Pesticide Free Town Network). Ovakva ideja nije nova, jer je već dvije godine „gura“ zagrebačka Udruga „Zemljane staze“. Njezina čelnica Natalija Svrtan i danas tvrdi da „Varaždin ima predivne parkove i zelene površine koje su vjerojatno tretirane pesticidima“.
– Posebno ugrožena skupina su djeca, koja se valjaju i trčkaraju po gradskim travnjacima te se direktno izlažu pesticidima. (…) Ugrožena su i djeca na igralištima vrtića, čak i ako se na njima pesticidi direktno ne primjenjuju – uvjerena je Svrtan, koja zazire od ikakve primjene sredstava za zaštitu bilja na varaždinskim javnim površinama.
Varaždinski Parkovi prirodnim biostimulatorima povećali otpornost biljaka na bolesti
Međutim, njih povremeno pesticidima moraju tretirati stručni zaposlenici gradske komunalne tvrtke Parkovi kako bi zaštitili biljke od štetnih organizama.
– Pod zaštitu biljaka na javnim gradskim prostorima podrazumijevamo periodičku zaštitu samo pojedinog drveća, poput jasena i lipe, za što primjenjujemo zimsko prskanje bijelim uljem, odnosno prirodna hranjiva na bazi algi. Postoje i drugi načini zaštite, korištenje zaštitnih sredstava koja ne spadaju u skupinu otrova. U urbanim sredinama postoje i skupine štetnika koji su molestanti, odnosno štetnik nije opasan za biljku, nego su to organizmi koji uznemiruju čovjeka (poput komarca ili muhe) te ih, naravno, ne uništavamo korištenjem kemijskih sredstava – pojašnjavaju iz Parkova.
I dok u ovoj tvrtki itekako vode računa koliko će puta i u kojim okolnostima pristupiti zaštiti bilja kemijskim sredstvima, brojni Varaždinci blagonaklono gledaju na pojavu njezinih djelatnika u zaštitnim odijelima.
– Primjenom insekticida za zaštitu biljaka od štetnika usput se uništavaju i krpelji. A njih ima „k’o u priči“ u grmlju na Starom gradu. Svi zaziremo od njihova ugriza jer su ti kukci prijenosnici opasnih bolesti (borelioza, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze). Imam prijatelje koji žive na Banfici u blizini Dravske šume koji nekoliko puta godišnje svoje travnjake prskaju kontaktnim insekticidima. Kada to ne bi radili, krpelji bi „pojeli“ i njih i njihove kućne ljubimce – rekao nam je Varaždinac koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema.
A upravo su oni okruženi iznimno lijepim ukrasnim biljem, koje ni u kom slučaju nije poljoprivredni nasad. Odnosno, njegova osnovna svrha nije postizanje većeg uroda, niti pak je tretirano kao ekološki značajno bilje.
– Njegova je svrha učiniti život građanima ljepšim i ugodnijim uz njegovo postojanje. Stoga se osnovna zadaća Parkova u ovom slučaju svodi na provođenje mjera indirektne zaštite biljaka. To se postiže pravilnim izborom biljnih vrsta, jer cilj je saditi zdrave biljke prilagođene i uzgojene za rast u urbanim uvjetima te ih uzgojem, oblikovanjem i prihranom održavati prvenstveno otpornijima, a time i ljepšima te svrsishodnijima za građane – ističu u Parkovima, čiji vrtlari imaju kroza sva godišnja doba pune ruke posla.
I tako mora biti jer gradski vrtlari na javnim površinama sade drveće i grmlje koje vrstom i ciljanim uzgojem te podvrstom i rodom već u rasadnicima uglavnom nije podložno štetnicima i bolestima.
– Jedino takav sadni materijal je otporan na stres i gradske uvjete života. Stoga se na području Grada Varaždina zaštitna sredstva koriste vrlo rijetko, u najmanjoj mogućoj mjeri. Apliciramo ih tek onda kad je populacija štetnika prešla gornju granicu infekcije te na biranim prostorima (jedino buxus, šimšir). U budućnosti namjeravamo zamijeniti takve ukrasne vrste sličnim vrstama koje su manje ili uopće nisu podložne napadu štetnika i bolesti, a daju jednaki željeni estetski učinak – najavljuju iz Parkova.
I dodaju:
– Stručno i pravilno rukovanje, odnosno korištenje sredstava u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi (posebno ako se koriste zaštitna sredstva koja se nalaze izvan skupine otrova) nije štetno za korisnike, odnosno građane Varaždina. Pratimo naša iskustva i ona drugih gradova te se i s korovom borimo uglavnom struganjem na stazama te košnjom. Uz to, koristimo i herbicide na bazi flazasulfurona te ekološke herbicide na bazi pelargonske kiseline. Također, koristimo i ojačivače biljaka, odnosno biostimulatore poput aminovitala i aglovitala, koji na bazi aminokiselina (odnosno smeđih algi) djeluju na jačanje biljaka, stvaranje obrambenih proteina i hormona rasta te biljka bolje prihvaća hranjive tvari – naglasila je dipl. ing. Martina Žnidar, voditeljica Radne jedinice Zelene površine.
Napomenula je i da za sprečavanje većeg napada štetnika na pojedinom ukrasnom bilju zaposlenici Parkova primjenjuju mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova biljaka ili same biljke.
– Kod uočenih simptoma sušenja granja iste uklanjamo, a s njima i izvor zaraze te smanjujemo daljnju mogućnost širenja. Koristimo prvenstveno nekemijske metode zaštite, koje ne ostavljaju negativne posljedice za okoliš i čovjekovo zdravlje. Konkretno, priklanjamo se integriranom načinu zaštite bilja, pri čemu veću važnost pridajemo preventivnim mjerama, odabiru kultura i kultivara, odabiru kvalitetnog i zdravog biljnog materijala te upotrebi mehaničkih mjera zaštite širenja korova, bolesti i štetnika – zaključila je Martina Žnidar.
U gradu Varaždinu je mali dio poljoprivrednih površina koje se intenzivno obrađuju i na kojima se primjenjuju opasna sredstva za zaštitu bilja (SZB). Većim dijelom su u gradu zastupljeni mali vrtovi i voćnjaci u kojima se ne primjenjuju velike količine sredstava za zaštitu bilja. Na vrtovima i okućnicama se najčešće provodi integrirani pristup zaštiti bilja, uz primjenu ekoloških sredstava za zaštitu bilja koja nisu štetna za ljudsko zdravlje, ističe dr. sc. Mara Bogović, mag. ing. agr., voditeljica Službe za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede u PJ Varaždin.
Nužan oprez
– Što se pak tiče zaštite javnih površina, trenutno postoje određena SZB koja se mogu koristiti na njima uz poštivanje principa održive uporabe pesticida. To je kontaktno-sistemični herbicid na bazi flazasulfurona koji ima dozvolu za tretiranje jednogodišnjih i višegodišnjih korova, a koji se prema dosadašnjim istraživanjima pokazao manje opasnim za pčele i korisne kukce i prihvatljiv za integriranu proizvodnju. Sve više se kao herbicid počinje koristiti pelargonska kiselina, koja spada u organske kiseline i koja prema dosadašnjim istraživanjima nije opasna za zdravlje ljudi niti za okoliš – naglašava ova stručnjakinja i napominje da se u poljoprivrednoj proizvodnji sve više primjenjuju i drugi preventivni načini zaštite bilja, primjena korisnih kukaca, primjena različitih biostimulatora za jačanje imuniteta biljaka, primjena ekoloških SZB-a, kao i mehaničko i termičko uništavanje korova.
Zaštitu od bolesti i štetnika na javnim površinama smiju provoditi samo tvrtke koje su ovlaštene kao profesionalni korisnici za profesionalne namjene, i to samo SZB koja imaju dozvolu za tu namjenu. Takvi načini zaštite bilja na javnim površinama se ne provode često, nego samo iznimno, kod jačeg napada koji može predstavljati opasnost za veću biljnu populaciju na javnim površinama, ili čak za propadanje cijelih parkova i nasada.
– Općenito, tendencija EU-a, kao i svih njezinih članica, je značajno smanjenje primjene opasnih sredstava za zaštitu bilja, koja je regulirana uredbama, direktivama i drugim podzakonskim aktima pojedinih država članica EU-a. Spomenuto zakonodavstvo regulira registraciju tih SZB-a, kontrolu njihove primjene te kontrolu ostataka pesticida u hrani, a sve u cilju visoke razine zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Isto tako su sve države članice morale donijeti svoje nacionalne akcijske planove (NAP) u kojima su predviđeni načini i ciljevi smanjenja primjene SZB-a i njihova štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš.
Također su definirani rokovi za realizaciju tih ciljeva, a to su: edukacija poljoprivrednih proizvođača o pravilnoj primjeni SZB-a, izrada FIS baze (Fitosanitarni informacijski sustav), u kojem se nalaze samo registrirana SZB koja se u Hrvatskoj smiju koristiti, kao i proizvođači koji ih koriste (samo onda kada moraju i samo u onim količinama koje su dozvoljene), evidencije o primjeni SZB-a, podizanje svijesti javnosti o opasnostima nepravilne primjene SZB-a, kontrola i inspekcijski nadzor opreme (prskalica) koje se koriste u primjeni SZB-a, pravilno zbrinjavanje opasne ambalaže, zaštita vodotokova i ograničena primjena u naseljima, kao i poticanje primjene ekoloških SZB-a i integrirane proizvodnje i zaštite bilja – pojasnila je Bogović.
Posljednjeg desetljeća je zbog navedenih razloga zabranjena upotreba velikog dijela SZB-a. Neka SZB koja su ranije korištena su potpuno ukinuta, neka su dobila ograničenja na određeni broj primjena ili na određeni rok, a neka imaju zabranu primjene u vrijeme cvatnje radi pčela i ostalih korisnih kukaca.
Ima i kancerogenih
– Okvirno se može reći da je do sada zbog navedenih zabrana prepolovljen broj SZB-a koja se smiju koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Također se već duži niz godina vode rasprave o ukidanju herbicida na bazi glifosata, za koji se sumnja da ima kancerogeno djelovanje na ljudsko zdravlje. EU je raspravljala o njegovu ukidanju, ali s obzirom na to da trenutno nema konkretne alternativne metode, odnosno njegove prihvatljive zamjene, ipak je donesena odluka da se dozvola za primjenu glifosata produži do 2022. godine. Moramo svakako uzeti u obzir da svi naši poljoprivredni proizvođači, koji u stvari proizvode hranu za sve nas, moraju zadovoljiti sve te visoke standarde. Prije svega moraju proizvesti kvalitetan i zdrav proizvod, lijepog vizualnog i zdravstvenog izgleda, sa što manje ostataka pesticida. Svi mi želimo jesti proizvode bez pesticida, a često nismo svjesni koliko rada i muke treba uložiti da bi se dobio takav proizvod, naročito uz ovakve klimatske promjene zbog kojih se svake godine na biljkama sve više pojavljuju nove bolesti i štetnici. Uz sve preventivne mjere koje poduzimaju poljoprivrednici, često moraju na kraju ipak pristupiti primjeni SZB-a da bi sačuvali taj poljoprivredni proizvod i plasirali ga nama za hranu – naglasila je Mara Bogović.
Struka u svakom slučaju uvijek preporučuje poduzimanje svih preventivnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji uz jačanje biljaka biljnim pripravcima i ekološkim sredstvima za zaštitu bilja te kod većih napada ili problema s bolestima i štetnicima koristiti manje opasna sredstva, u preporučenim koncentracijama i rokovima, koja imaju dozvolu za tu namjenu.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
