Početak sezone vožnje obilježen blagoslovom motocikala i motociklista u Prelogu
U subotu poslijepodne, 6. travnja, ulicama Preloga prošlo je tristotinjak motociklista koje je okupio Moto klub Ren Ban iz Preloga...
Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša
Za autohtone vrste poznati su ekološki zahtjevi, dakle odgovarajuće tlo, potreba za svjetlošću, toplinom i vodom. Poznata su nam biološka svojstva svake vrste i njezino porijeklo. Za alohtone vrste ekološke zahtjeve ne poznajemo dovoljno ili uopće ne poznajemo.
Kod sadnje alohtonog drveća moramo, dakle, paziti na više čimbenika. Istina, takve se vrste često lakše prilagode uvjetima sredine u koju je unesena. Počinje se brže razvijati, javljati se u prostorima u kojima mi to ne bismo htjeli i takva vrsta počinje biti agresivna i postaje invazivna.
Najčešće invazivne vrste kod nas su obični bagrem (Robinia pseudoaccacia), pajasen (Ailanthus altissima), javor negundovac (Acer negundo) koje se upravo često javljaju u gradskim sredinama kao ukrasno drveće.
Zbog nepoznavanja ekoloških zahtjeva pojedinog drveća koje se koristi u hortikulturnim djelatnostima najbolje je sadni materijal nabavljati u prikladnim rasadnicima, onima koji su orijentirani na proizvodnju sadnog materijala za pošumljavanje, ali i za posebne gradske uvjete.
Sadnice koje se koriste za pošumljavanje imaju vrlo kratki interval proizvodnje. One se „školuju“ odnosno uzgajaju svega dvije do tri godine i spremne su za upotrebu. Za razliku od njih sadnice za upotrebu u hortikulturi treba školovati i do deset godina kako bi sadnica očvrsnula i lakše preživjela šok presadnje.
Privatni rasadnici, za razliku od rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o koji isključivo školuju sadnice za pošumljavanje, nisu dovoljno veliki da bi mogli pokriti svu potražnju za sadnim materijalom. To je i jedan od razloga zašto se u našim gradskim sredinama nalazi više alohtonog nego autohtonog drveća. Evo nekih prijedloga autohtonih vrsta drveća za sadnju: hrast (lužnjak i kitnjak), lipe (malolisna i velelisna), tisa, poljski jasen, javor klen, dud (crni i bijeli), drijen, pitomi kesten i obična smreka.
Veterinarska stanica u Murskom Središću postoji još od pedesetih godina prošlog stoljeća, a usluge iste koriste građani Murskom Središća ali i mještani okolnih općina Vratišinec, Podturen, Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova i Lendava.
Obzirom na trenutnu problematiku odnosno zatvaranja dijela ambulante, to jest usluge za male kućne ljubimce, iz Grada Mursko Središće ističu da je navedena usluga potrebna građanima Murskog Središća i okolnih općina kako bi stručan i iskusan tim doktora veterinarske medicine mogao pružati ljubimcima zdravstvenu skrb u najkraćem mogućem roku.
U cilju ponovnog otvorenja dijela veterinarske ambulante u Murskom Središću koja se bavi kućnim ljubimcima gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak uputio je zamolbu za potporom načelnicima susjednih općina da se zadrži usluga za male kućne ljubimce u Veterinarskoj ambulanti u Murskom Središće te je po primitku potpora upućen dopis privatnom vlasniku Veterinarske ambulante.
– Nadamo se da će iskazana potreba Grada i okolnih općina biti uvažena te da će ponovno bit omogućena zdravstvena skrb za kućne ljubimce u Murskom Središću. Očekujemo odgovor od vlasnika te ćemo s njim upoznati javnost – priopćili su iz Murskog Središća.
KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.
Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.