Više nema sumnje da će se Grad Varaždin po drugi put ružno rastati s tvrtkom Diamond Aviation Center (DAC), koja je zakupnik i operator varaždinskog aerodroma.

Naime, nakon što su u javnost još tijekom ljetnih mjeseci procurile informacije o katastrofalnom stanju pristanišne zgrade te da operatora napuštaju stručni kadrovi i istječu rokovi za sanaciju platforme ispred hangara, Grad je odlučio reagirati.

Tko je kriv?

Da situacija s Aerodromom nije nimalo bezazlena potvrdio nam je, doduše vrlo oprezno, gradonačelnik Ivan Čehok nakon što je prošlog mjeseca naložio da se obavi stručan i temeljit nadzor varaždinske zračne luke.

– Kontrola je provedena jer smo imali dosta pitanja i pritužbi o situaciji na Aerodromu, od osoba koje dobro poznaju stanje zgrade i prate sve operacije na njemu. One su nas upozorile da je stanje loše, da se zgrada ne održava, kao i da su navodno neki zaposlenici otišli od postojećeg zakupca. Jedino što smo mi mogli napraviti je da naručimo studiju koja će pokazati u kakvom su stanju objekti – rekao je gradonačelnik.

Ovako je 1997. godine izgledalo gradilište na Aerodromu

Moglo bi Vas zanimati:

Varaždinski SDP-ovci jedva dočekali Milanovićevu kandidaturu: Dobro došao Zorane, zajedno do pobjede protiv…

Dobro došao natrag Zorane! Zajedno do pobjede protiv ovoga koji je očiti višak na slici – napisao je jučer varaždinski...

Dodao je da „ne zna točno“ te kako pretpostavlja da je spomenuta studija naručena od Odjela za graditeljstvo jednoga varaždinskog fakulteta. Osvrnuo se i na odnose s DAC-om, u čijoj je ingerenciji funkcioniranje Aerodroma od 2016. godine.

– Činjenica jest da mi nismo zadovoljni i ja to mogu otvoreno reći, jer stanje nije dobro, a vidjet ćemo i što će struka reći. U svakom slučaju, po meni je postojeća razina upravljanja i razina zrakoplovnih operacija nezadovoljavajuća – rezolutan je Ivan Čehok.

Ustvrdio je i da budućnost varaždinskog aerodroma ovisi o studiji koja će uskoro pokazati u kakvom su stanju objekti i kako se ostala aerodromska infrastruktura održava. Tek tada će, naglašava gradonačelnik, „Gradsko vijeće morati donijeti odluku o tome kako dalje odrediti odnose sa zakupcem“.

Samo smrad i trulež

Iako nam je Grad Varaždin uskratio odgovore na 15-ak postavljenih pitanja o situaciji na Aerodromu, neslužbeno smo doznali da je u pristanišnoj zgradi zbog prokišnjavanja najviše propao aneks u čiju je izgradnju 1997. godine samo Aeroklub uložio oko pola milijuna kuna! Uredske prostorije i najveća soba za sastanke na katu prepuni su vlage. Bolje nije ni sa stropovima. Štoviše, voda se niz zidove mjesecima cijedi u prizemlje, te su gljivice i alge posvuda, pa čak i u nekad prekrasno uređenom VIP-salonu. Razmjeri devastacije su takvi da će Grad morati razmisliti isplati li se sanirati zgradu ili je bolje da se ona jednostavno sruši. Premda je sadašnji zakupnik u svojim medijskim istupima isticao da je „preuzeo Aerodrom u lošem stanju“, Danijel Borović, zadnji direktor gradske tvrtke TD Varaždin airport (koja je do odlaska u stečaj krajem 2015. godine bila operator Aerodroma), tvrdi da krovovi nisu prokišnjavali.

– Stanje pristanišne zgrade je prilikom primopredaje stečajnoj upraviteljici bilo zadovoljavajuće, a manja oštećenja krova su ranije privremeno sanirana. Unutrašnjost svih prostorija je bila pogodna za korištenje – ističe Borović.

Nažalost, to sada nije slučaj, pa se špekulira i o tome hoće li pristanišna zgrada izgubiti uporabnu dozvolu. O ovom problemu neće odlučivati „aerodromci“ Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, jer ona nije nadležna za nadzor stanja pristanišne zgrade. Međutim, njezini inspektori, koji su u lipnju 2018. godine obavili zadnji nadzor aerodromske infrastrukture i poslovanja operatora, zapravo i iz drugih razloga potezom pera mogu zatvoriti varaždinski aerodrom.

– Operatoru Aerodroma otvorena je nesukladnost za stanje površine na stajanci ispred hangara. Do konačnog provođenja sanacije predmetne površine operator aerodroma provodi mjere ublažavanja rizika, koje obuhvaćaju operativna ograničenja na samoj stajanci – naglašavaju u Agenciji.

Pojednostavljeno, pored uzletno-sletne staze, spojnica (rulna staza) i platforma (stajanka) spadaju u manevarske površine aerodroma, koje moraju zadovoljavati određene kriterije da bi Agencija odobrila njihovo korištenje. Od Danijela Borovića doznajemo da se tu podrazumijeva vodoravna i okomita signalizacija, a posebno stanje podloge (asfalta), koja iz sigurnosnih razloga mora biti određene kvalitete.

Odljev kadrova

– S obzirom na težinu aviona koji koriste platformu, inspektori Agencije su i prilikom ranijih nadzora utvrdili da njezina podloga ne zadovoljava potrebne kriterije i operatoru Aerodroma su naložili popravak iste. U tom postupku se odredi rok za otklanjanje uočenih nedostataka i operator se obvezuje na njihovo otklanjanje. Ako to ne učini u danom roku, Agencija može zatvoriti Aerodrom oduzimanjem Svjedodžbe, odnosno Odobrenja za uporabu Aerodroma – ističe Borović.

Stoga smo Agenciju pitali je li točno da su njezini inspektori nakon višekratnog prolongiranja dali rok da se platforma ojača i sanira do 1. studenoga 2019., ali nam je konkretan odgovor uskraćen. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo također ne želi komentirati nagađanja o tome da je DAC posljednjih nekoliko mjeseci ostao bez jednog od dva stručna zaposlenika te da nedostatak kadrova „maskira“ angažiranjem pilota-vlasnika PPL dozvola.

– Operator aerodroma je odgovoran da osigura dovoljan broj osoblja za sigurno obavljanje operacija na aerodromu. Za aerodrom kodnog broja 3 ili 4 mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine, s kolničkom konstrukcijom ili bez nje, izrađuje izvješća o obavljenom pregledu. Osoblje mora biti stručno osposobljeno iz područja: poznavanje aerodroma (oznake, znakovi, svjetla), priručnik aerodroma, plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja, NOTAM procedure, vožnja po operativnoj površini, postupci radiokomunikacije, postupci pregledavanja operativnih površina aerodroma i postupci izvješćivanja rezultata pregleda. Operator aerodroma kodnog broja 1 ili 2 mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine, s kolničkom konstrukcijom ili bez nje, izrađuje izvješća o obavljenom pregledu. Također, ono mora biti osposobljeno u skladu s propisanim internim procedurama operatora aerodroma – naglašavaju u Agenciji.

Prostor nam ne dozvoljava detaljnije elaboriranje ostalih problema koji opterećuju vlasnika i zakupnika Aerodroma, ali spomenimo da ih imaju i korisnici. Primjerice, tvrtka Calzedonia je Gradu Varaždinu izrazila spremnost da u postavljanje tzv. „noćnog starta“ investira više od 200.000 eura.

Sve je stalo

Iako bi to njezinim poslovnim avionima, koji gotovo svakodnevno slijeću i polijeću u Varaždinu, omogućilo nesmetano operiranje u uvjetima smanjene vidljivosti i noću, to joj iz nama nepoznatih razloga nije omogućeno. Je li ovaj korisnik Aerodroma dobio odbijenicu i zašto projekt nije realiziran, iz Grada nismo doznali, ali je dobra vijest da se novac za uređenje Aerodroma pokušava ishoditi u novom financijskom razdoblju EU-a, koje traje od 2021. do 2027. godine.

– Nisu još gotove smjernice za operativne planove, pa je teško bilo što predvidjeti. Ako bude mogućnosti, Grad će svakako prijaviti projekte razvoja Aerodroma. Po meni, šteta je imati takav potencijal nadomak Varaždina a da godinama stoji neiskorišten – zaključila je Sandra Malenica, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika.

“DAC ima stručni kadar”

Kakvo gledište o problemima na Aerodromu imaju u tvrtki Diamond Aviation Center pokušali smo doznati od njezina direktora Rajka Rauša. On se ispričao da je na putu te da ima brojne obveze, ali je poručio da informacije o zatvaranju Aerodroma nisu točne. – Diamond Aviation Center ima stručni kadar, Aerodrom radi i nemamo ga namjere zatvarati. Vezano uz „stručnu“ studiju, nemam pojma kakva bi ona trebala biti i je li potrebna. Mi smo Gradu u više navrata predali ne samo stručnu dokumentaciju već i sve ostalo što se odnosi na planove i investicije. Stoga je Grad vrlo dobro upoznat i sa stanjem na Aerodromu. Osim toga, imaju i nekoliko zapisnika o preuzimanju nekretnine, koje su uz druge potpisali i predstavnici Grada – naglašava Rauš, od kojeg doznajemo da mu je poznat slučaj „Calzedonia“. – Mogućnost investicije u noćni start Gradu smo uz ostalo ponudili puno prije nego što je Calzedonia poslala svoj dopis. Prema informaciji koju imamo otprije nekoliko mjeseci, navodno im do tada Grad još nije odgovorio. No, aktualna gradska vlast nikada nije odgovorila niti reagirala na desetine dopisa, e-mail poruka i poziva koje smo im uputili mi i drugi koji su bili uključeni u projekt – zaključuje direktor DAC-a.