Početak studenoga prije sedam godina mještani Pušćina i okolice s međimurske te Otoka Virje i okolice s varaždinske strane ne pamte po dobru.

Naime, iz Slovenije je u Hrvatsku tijekom noći s 5. na 6. studenoga 2012. stigao veliki vodeni val koji je stvorio brojne probleme pa je tako u Strmcu Bukevskom kod Velike Gorice duž zečjeg nasipa raspoređeno 15 tisuća vreća s pijeskom, dok kod Otoka Virje nasip koji je štitio mjesto od nabujale Drave nije izdržao pod pritiskom.

Zbog izlijevanja Drave zatvoren je Granični prijelaz Trnovec, iz istog je razloga, izlijevanja rijeke Mure, tada bio zatvoren malogranični cestovni prijelaz Sveti Martin na Muri – Hotiza, dok su u jedinicama lokalne samouprave kojima prolaze Mura i Drava proglašene izvanredne mjere obrane od poplave. Rekordni protok rijeke Drave tada je kod HE Varaždin iznosio čak 3300 kubičnih metara u sekundi, dok je vodostaj Drave na izvanrednoj sjednici Stožera za zaštitu i spašavanje Međimurske županije okarakteriziran pojavom do koje dođe “jednom u tisuću godina”.

Za buduće generacije

Posljedice neki mještani navedenih naselja osjećaju još i danas: brojne su kuće bile poplavljene, imovina pod vodom i uništena… no, rekonstrukcija nasipa tek predstoji.
– Prošlo je već sedam godina od poplave u Pušćinama, a nasipu, za koji su rekli da će ojačati, ni traga, ni glasa, samo je obnovljen onaj dio gdje je nasip prokopan… Bilo je riječi da bi sanacija išla odmah nakon poplave, a sad postoje glasine da će se izravnati ovaj dio od Pušćina prema Gornjem Hrašćanu – ogorčen je čitatelj Regionalnoga tjednika s područja Općine Nedelišće (podaci poznati redakciji).

Načelnik Općine Nedelišće Darko Dania odgovara da je “Općina postupala u sklopu svojih ovlasti i nadležnosti prilikom izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju nasipa, kao i kod postupka izrade Elaborata zaštite okoliša. Općina Nedelišće je također u suradnji sa Hrvatskom vodama, u svrhu ubrzanja postupka ishođenja potrebnih akata za gradnju predmetnog nasipa, sudjelovala u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima parcela – žitelja s područja Općine. Cjelokupna procedura izrade projektno-tehničke dokumentacije se odužila na predugi vremenski period, ako se u obzir uzme da su prvi razgovori oko potrebe rekonstrukcije predmetnog nasipa započeli još 2013. godine.”

Ocjena procjene

Nedavno je na mrežnim stranicama Međimurske županije osvanula Informacija o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat rekonstrukcije nasipa Pušćine. Budući da su Hrvatske vode, koje izvode radove, sve potrebne dozvole prikupile još 2015. godine, zanimalo nas je zbog čega radovi nisu započeli još tada. Iz Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije dobili smo sljedeći odgovor:

– Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, po zahtjevu Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda (Varaždin, Međimurska 26b), 9. srpnja 2015. godine izdao je imenovanom podnositelju zahtjeva, sukladno propisima koji reguliraju upravno područje zaštite okoliša i prirode, rješenje da za namjeravani zahvat, rekonstrukciju nasipa Pušćine, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, niti je pak potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, pri čemu je tim rješenjem određeno da isto prestaje važiti, odnosno da se ukida, ako imenovani nositelj zahvata u roku od dvije godine od dana izvršnosti tog rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta, sukladno posebnom propisu. Tim je rješenjem također određeno da se njegovo važenje, na zahtjev nositelja zahvata, moglo produžiti za još dvije godine, ako nije došlo do promjene uvjeta utvrđenih tim rješenjem.

U konkretnom slučaju, predmetno rješenje od 9. srpnja 2015. godine prestalo je važiti iz razloga što, iz službene evidencije ovog Upravnog odjela, proizlazi da imenovani nositelj zahvata nije podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole u roku od dviju godina od dana izvršnosti rješenja, niti pak je zatražio produljenje važenja tog rješenja za još dvije godine. Slijedom toga, kako je predmetno rješenje prestalo važiti ‘ex lege’, Hrvatske vode ponovo su od ovog Upravnog odjela zatražile izdavanje novog rješenja s osnova propisa kojima se regulira zaštita okoliša i prirode, točnije zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za rekonstrukciju nasipa Pušćine. Po tome zahtjevu Upravni odjel postupa i u postupku je rješavanja te je informacija o tome objavljena na službenim stranicama Međimurske županije.

Elaborat i izvedba

Kako stoji u Elaboratu zaštite okoliša za potrebe ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, koji je izradila tvrtka Geonatura iz Zagreba, nasip Pušćine se nalazi uz lijevu obalu rijeke Drave uzvodno od varaždinskih mostova. Početak mu se nalazi na spoju s trupom državne ceste D-3 kod Gornjeg Kuršanca, a na uzvodnom kraju se spaja s nasipom Gornji Hrašćan. Izgrađen 1966. godine, od plavljenja velikih voda rijeke Drave štiti naselja Pušćine i Gornji Hrašćan te Zonu male privrede Pušćine. Duljina predmetnog nasipa iznosi 3,9 kilometara. Sadašnja širina krune nasipa je tri metra, nagib pokosa na vodnoj strani iznosi 1:2, dok je pokos na branjenoj strani 1:1,5. Prilikom velike poplave u studenome 2012. godine pokazalo se da nasip svojom visinom ne štiti s dovoljnom sigurnošću te da je potrebno pristupiti njegovoj rekonstrukciji. Odlučeno je da se kruna nasipa podigne za pola metra iznad nivoa vode protoka od 2.900 kubičnih metara, koji je dobiven dvodimenzionalnim matematičkim modelom.

 

Stoga će se podizanje krune izvesti s pola na 1,5 metara. Kruna će se proširiti na četiri metra i bit će izvedena od tucanika, kako bi se njome moglo prometovati prilikom održavanja nasipa. Nagibi oba pokosa će se ublažiti i iznosit će 1:3. Uz nožicu nasipa s branjene strane formirat će se servisni put od šljunčanog materijala širine od četiri metra. Zbog podizanja krune nasipa, ublažavanja pokosa i formiranja servisnoga puta, doći će do značajnijeg povećanja dimenzija nasipa. Kako bi se nasip sa servisnim putom uklopio u postojeću česticu u vlasništvu Hrvatskih voda, bit će potrebno njegovo izmještanje na vodnu stranu za 12 – 20 metara. Zbog izmještanja položaja nasipa i spoja sa nasipom Gornji Hrašćan, nasip Pušćine skraćuje se s 3,9 kilometara na 3,5 kilometara.

Izmjene Zakona

Na upite o projektu te zbog čega valja izraditi novi Elaborat zaštite okoliša odgovorio nam je direktor Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda, Danijel Bunić, dipl. ing. građ.

– Pripreme za projektnu dokumentaciju započele su 2014., a izrada glavnoga projekta rekonstrukcije nasipa Pušćine je ugovorena godinu kasnije. Nakon toga su započele aktivnosti na rješavanju imovinsko-pravnih radnji i otkupu zemljišta za proširenje. Tijekom provedbe procedure rješavanja imovinsko-pravnih aktivnosti došlo je do potrebe izmjene glavnoga projekta koja je ugovorena 2017. Glavni projekt rekonstrukcije nasipa Pušćine je dovršen u rujnu 2018. godine. Nakon toga su ishođene sve potrebne potvrde na glavni projekt od javnih tijela koja su izdale posebne uvjete građenja. U međuvremenu je zbog proteka vremena prestalo važiti Rješenje o uvjetima zaštite prirode iz srpnja 2015. i došlo je do izmjena Zakona o zaštiti prirode te je postojeći Elaborat za zaštitu okoliša postao nevažeći.

Radi toga je za dobivanje novog Rješenja o uvjetima zaštite prirode bilo potrebno izraditi novi Elaborat zaštite okoliša, koji će biti usklađen s važećom zakonskom regulativom. Hrvatske vode su ove godine naručile izradu novog Elaborata. Dokument je u rujnu 2019. predan u nadležni Upravni odjel na ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš te se u studenome očekuje dobivanje Rješenja, a nakon toga i građevinske dozvole.

Slijedom iznesenog, ova investicija bi bila spremna za početak u sljedećoj godini, a i završena u roku od dviju godina od početka. Ukupna investicija je procijenjena na 28,5 milijuna kuna – objašnjava Bunić.

Mještanima Pušćina i okolnih mjesta preostaje, dakle, samo da budu strpljivi dok birokracija ne odradi svoje. Nadajmo se samo da je teza o “jednom u tisućljeće” doista istinita…