Načelnik Općine Pribislavec održao prijam za izvanredne sportaše
Općinski načelnik Matija Ladić 3. travnja održao je svečani prijam Tare Lesjak, Ervina Šoltića, Maure Gajnik, Josipa Francki Novaka i...
Piše: Lea Šprajc
Zašto plaćati naknade za izvođenje djela koja po svojoj kolektivnoj prirodi ne podliježu konceptu autorstva – pitalo se mnoštvo okupljeno na čakovečkom Franjevačkom trgu. U veljači 2017. godine u Zagrebu je održan skup „Tradicijska glazba: pravna regulativa i naplata naknada“ s ciljem informiranja javnosti o autorskim pravima i naknadama u području tradicijske glazbe. Na skupu je obrazloženo da HDS ZAMP ne naplaćuje KUD-ovima izvođenje izvorne tradicijske glazbe, već autorski obrađene tradicijske glazbe, jer se smatra da obrađivači, aranžeri i koreografi tradicijske glazbe, kao čuvari kulturne baštine, zaslužuju autorsku naknadu za svoj rad. Prisjetivši se netom opisanog prosvjeda, odlučila sam iznijeti neke problematične točke odnosa tradicijske kulture i autorskih prava.
Tradicijska kultura je kolektivna, podržava dijalog i razmjenu, stvorena je da se neprestano mijenja. Stoga svakim postupkom fiksiranja jedne takve slobodne strukture (u našem slučaju postupkom autorsko-pravne zaštite) udaljavamo se od njezine suštinske prirode.
Govoreći o primjeni zakona o autorskim pravima na djela tradicijske kulture valja se osvrnuti i na proces komodifikacije, koji podrazumijeva ekonomsku eksploataciju (tradicijske) kulture. Tradicijska glazba, kaže britanski sociolog i muzikolog Simon Frith, koja se s pozicije kulturalnih studija sagledava kao autentičan kulturni izraz, „glazba kao kultura“, putem procesa komodifikacije pretvara se u tržišnu robu. Pritom je veliku ulogu odigrala glazbena industrija i pojava tzv. „world music“ žanra u okviru popularne glazbe, koji se u nas češće spominje kao „etnoglazba“. Nadalje, u odredbama HDS ZAMP-a spominje se „izvorna“ tradicijska glazba, definirana kao tradicijska glazba čiji je autor nepoznat ili se ne može utvrditi. Izvornost je, poput bliske joj autentičnosti, veoma indikativan koncept i ne postoji slaganje struke oko jedinstvena određenja tog pojma. Dok jedni izvornost vide u samom predlošku, drugima su ključna odrednica izvornosti način i stil izvedbe. Stoga, kaže Tvrtko Zebec, u raspravama o tome što je izvornost uvijek se trebamo pitati o čijoj se izvornosti zapravo radi. Ni kad je riječ o autorskim obradama tradicijske glazbe ne možemo govoriti univerzalno. Stupanj i način obrade tradicijskog predloška uvelike se razlikuje u skladatelja, aranžera ili pak koreografa. Valja se pitati i postoji li mehanizam koji određuje mjeru inovativnosti i originalnosti autorski obrađenih tradicijskih djela u odnosu na predložak iz tradicije kao njihovo polazište.
“Ve: iz pera znatiželjnih umova” zajednički je projekt etnologinja Janje Kovač i Lee Šprajc, osmišljen kao platforma za objavljivanje popularno-stručnih tekstova o tradiciji, kulturi i umjetnosti Međimurja. Tekstom i slikom istražuju, bilježe i prate aktualno stanje promatranih fenomena. Zbog toga su projekt i nazvale “Ve” – na međimurskom to znači “sad”.
Veterinarska stanica u Murskom Središću postoji još od pedesetih godina prošlog stoljeća, a usluge iste koriste građani Murskom Središća ali i mještani okolnih općina Vratišinec, Podturen, Selnica, Sveti Martin na Muri, Štrigova i Lendava.
Obzirom na trenutnu problematiku odnosno zatvaranja dijela ambulante, to jest usluge za male kućne ljubimce, iz Grada Mursko Središće ističu da je navedena usluga potrebna građanima Murskog Središća i okolnih općina kako bi stručan i iskusan tim doktora veterinarske medicine mogao pružati ljubimcima zdravstvenu skrb u najkraćem mogućem roku.
U cilju ponovnog otvorenja dijela veterinarske ambulante u Murskom Središću koja se bavi kućnim ljubimcima gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak uputio je zamolbu za potporom načelnicima susjednih općina da se zadrži usluga za male kućne ljubimce u Veterinarskoj ambulanti u Murskom Središće te je po primitku potpora upućen dopis privatnom vlasniku Veterinarske ambulante.
– Nadamo se da će iskazana potreba Grada i okolnih općina biti uvažena te da će ponovno bit omogućena zdravstvena skrb za kućne ljubimce u Murskom Središću. Očekujemo odgovor od vlasnika te ćemo s njim upoznati javnost – priopćili su iz Murskog Središća.
KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.
Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.