Povežite se s nama

U fokusu

Lepoglava: u zatvorima roditelji 12.500 mališana, omogućene im “videoposjete“

Objavljeno:

- dana

Na konferenciji za medije u Kaznionici u Lepoglavi Ministarstvo pravosuđa i UNICEF predstavili su program „Neprekinute veze”. Riječ je o programu pružanja podrške djeci i mladima čiji su roditelji na odsluženju zatvorske kazne.

Program koji provode Ministarstvo pravosuđa i UNICEF uz podršku udruge RODA – Roditelji u akciji predstavili su Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa, Vesna Bedeković, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i Ivana Zanze, izvršna direktorica Udruge Roda – roditelji u akciji.

Prema posljednjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj oko 12.500 djece godišnje odrasta bez jednog ili oba roditelja jer su u oni zatvoru. Djeca se u takvoj situaciji mogu osjećati napušteno i uplašeno, a kod neke djece to može uzrokovati emotivnu traumu, koja se može i pojačati kada nisu u mogućnosti razgovarati sa svojim roditeljima i održavati emotivan odnos s njima.

Često zapostavljena i diskriminirana, djeca čiji su roditelji na odsluženju zatvorske kazne trebaju podršku i razumijevanje društva. Ulaganje u edukaciju osoblja i u opremu za videoposjete te opremanje prostorija posebno uređenih za posjete djece odgovor su na tu njihovu potrebu.

– Boravak osobe na izdržavanju kazne izaziva negativne posljedice za dobrobit obitelji, a posebno djeteta čiji je roditelj u zatvoru. Na učestalost kontakata između zatvorenika i članova njihovih obitelji utječu različiti čimbenici kao što su udaljenost kaznenih tijela od mjesta prebivališta obitelji, materijalne mogućnosti obitelji, obiteljski odnosi, kao i odluka samog zatvorenika-roditelja u vezi s dolaskom djeteta u zatvor ili kaznionicu. Očuvanje obiteljske povezanosti i kvalitetnih obiteljskih odnosa tijekom izvršavanja kazne značajno doprinosi ublažavanju negativnih učinaka lišavanja slobode te se video-posjetom zatvorenicima-roditeljima omogućio kvalitetan kontakt s njihovom djecom i smanjile štetne posljedice odvojenosti. Kako bi zatvorenik mogao što kvalitetnije ispunjavati roditeljsku ulogu bilo je važno uspostaviti razne mogućnosti komunikacije i urediti okruženje u kojima će se ona odvijati, što smo, zahvaljujući suradnji s UNICEF-om osigurali – rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Na njega se nadovezala ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ustvrdivši kako su djeca, čiji su roditelji na odsluženju zatvorske kazne, „posebno osjetljiva skupina, izložena povećanim rizicima od stigmatizacije u društvu, socijalne isključenosti i od siromaštva“.

– Kada govorimo o zaštiti prava djece, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jedan je od ključnih partnera UNICEF-a. Tu smo kako bismo podržali program „Neprekinute veze” jer prepoznajemo njegovu iznimnu važnost upravo kroz zajedničko djelovanje usmjereno na pružanje podrške i zaštitu prava djece i obitelji – rekla je ministrica.

Kroz program „Neprekinute veze” UNICEF je u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i udrugom RODA osigurao opremu za videopozive u 13 kaznionica i zatvora te omogućio preuređenje prostora za posjete, kako bi oni bili prilagođeni potrebama djece, u sedam kaznionica i zatvora.


Kroz edukaciju osoblja UNICEF je podržao razvoj modela osoblja za potporu obiteljima u zatvorskom sustavu. Financijska je vrijednost programa 649.000 kuna. Očekuje se da će u ovoj godini 800 djece koristiti mogućnost videposjeta.

Iznimno je važno razumjeti da djevojčice i dječaci ne smiju biti žrtve loših odluka i djela svojih roditelja. Djeca i mladi čiji roditelji služe zatvorske kazne često nisu u mogućnosti redovito posjećivati svoje mame i tate zbog udaljenosti ili previsokih troškova putovanja. Ako im omogućimo da sa svojim roditeljima razgovaraju putem videopoziva i ponekad ih posjećuju u prostoru u kojem mogu čitati, igrati se i razgovarati s njima – to im može pomoći da se lakše nose sa situacijom s kojom se suočavaju. Zahvaljujem Ministarstvu pravosuđa što prepoznaje važnost održavanja obiteljskih veza za dobrobit djece čiji su roditelji na odsluženju zatvorske kazne -kazala je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Uz niz problema s kojima se dijete suočava kad roditelj završi u zatvoru, tu je i izostanak suosjećanja njegove okoline za traumatičnu situaciju u kojoj se ono našlo.

– S njim o tome rijetko tko priča i dijete može misliti da je jedino na cijelom svijetu s takvim teretom. Od društva koje nije prepoznavalo potrebe i probleme djece čiji su roditelji u zatvorima, u samo pet godina u Hrvatskoj su se dogodile značajne pozitivne promjene i razvili inovativni modeli podrške. U idealnom svijetu zatvori nisu mjesta u koja bi djeca trebala odlaziti, ali danas je za velik broj djece susret s roditeljem unutar zatvorskih zidova realnost. Kroz ovaj projekt osiguravamo im da se u zatvoru osjećaju sigurno, dobrodošlo i poštovano, a prostore posjeta uređujemo tako da potiču kvalitetno i smisleno druženje s roditeljem – zaključila je Ivana Zanze iz udruge RODA – Roditelji u akciji.

 

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje